@Cupo jedna tuzna vijest , izgleda da su se raspali Refkini Ahbabi

Necko i Refko , sjecanje na stare dane



Jedino se mozemo nadati da se desi cudo u Puracicu, da opet zajedno zapjevaju.

[Edited by Crni Vuk on 09-10-2009 at 18:04 GMT]

satori se vec postavljaju, muzika cijeli dan trese xD..

Slobodno se može konstatovati da je od prvih godina dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. – 1879. godine vašar zvanično i dobio ovo ime. Tursko obilježje vašara postojalo je i prije Austro-Ugarske. Otvaranjem pijace 1824. godine, ondašnja vlast je ubrzo uvidjela njen običaj, pa se neko sjetio, već prve godine, da na godišnjicu, sredinom oktobra 1825. godine, organizuje godišnje dane pijace, u znak sjećanja kada je Puračić posjetio Husejn kapetan Gradaščević, radi svečanog otvaranja pijace. Od te godine, nastavljeno je (redovno svake godine) sa organiziranjem godišnjih dana pijace. Te finalne pijace su se iz godine u godinu obogaćivale novom robom i načinom trgovine, pa su odmah ličile na vašar, ali se nisu zvale vašar.

U vašarskom obilježju tim finalnim pijacama dosta su učestvovali karavani koji su donosili svilu, kadifu, nakite i raznorazne mirođije, da bi za tu prodatu robu na puračkoj pijaci kupovali so u Tuzli. Takvi karavani su u velikom broju dolazili iz Carigrada u dane godišnjih pijaca u Puračiću da bi se do zime mogli vratiti nazad kući.

Pošto je ovaj kraj, uglavnom, bio poljoprivredni, Puračić je kao trgovački centar važio za mjesto gdje se sve moglo dobro prodati i kupiti što bi carigradski karavani dovlačili.

Tako je bilo sve do dolaska Austro-Ugarske i vašara na njihov način. Pričali su ljudi, koji su zapamtili čudesa prvog vašara u Puračiću za vrijeme Austro-Ugarske da je prvi dan bio petak. Sigurno je bio petak, jer su vašare stvarali biznismeni zbog svojih, poznatih, interesa.

Najbolja reklama za prvi dan vašara je bila na pijaci, preko telala koji je kažu, promukao vičući, da će prvi dan vašara u Puračiću biti nakon klanjanja džume-namaza u džamiji.

I tako je vašar u Puračiću počeo nakon džume, na istom mjestu gdje je bila pijaca, u samom centru i u neposrednoj blizini džamije. Jedino su čudesa bečkog Pratera bila postavljena gdje se i danas održava vašar, jer za takve stvari prostor stare pijace je bio pretijesan. Ljudi kažu, ako im je vjerovati, da su ti prvi vašari, u vrijeme Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini, bili mnogo bolji nego ovi u skorije vrijeme.

Vašar je u Puračiću trajao uvijek tri dana, i to 12, 13. i 14. oktobra, svake godine, i nikad mu se tradicija nije prekidala sve do ovog najgoreg i najprljavijeg rata na ovim prostorima. Vašar se u Puračiću održavao i za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, jer je vašar jednom u godini. Vašar je za ovaj kraj bio svetinja u koju se nije diralo, jer u vrijeme vašara sve se ostavlja. Svi su ljudi našeg regiona godinu dana živjeli za vašar, jer što nisu mogli nigdje na pijacama prodati ili kupiti, mogli su na vašaru u Puračiću. Vašar je vašar. Po vašaru se vrijeme odbrojavalo, na primjer tri hefte prije vašara, ili sedam hefti nakon vašara. Ljudi su tako pamtili kad mi se krava otelila, ili kad se ko oženio.

Tradiciju vašara u Puračiću su prihvatili kao svoju svetinju sve koji žive u neposrednoj blizini i široj regiji. Iz tih razloga, za vrijeme Drugog svjetskog rata, u dane vašara rat je mirovao, jer su svi dolazili na vašar u Puračić. Nakon završetka zadnjeg rata tradicija vašera je nastavljena.

(mjesna zajednica Puracic)

POČEO VAŠAR U PURAČIĆU 2009 GODINA 11. 10. 2009






[Edited by cupo on 12-10-2009 at 00:34 GMT]

[Edited by Aykira on 11-10-2009 at 23:09 GMT]