meni moji lihvari iz Volksbank smanjilipolovinom prosle godine kredit za cijele 2 KM! Bas im hvala. To je moj doprinos borbi protiv recesije. 

Porodični bankrot za zaštitu od prevaranata

Zakon o ličnom i porodičnom bankrotu jedna je od demokratskih tekovina, podjednako važna, ako ne i važnija od slobodnih izbora ili slobode govora. Zakon o bankrotu fizičkog lica je odigrao pozitivnu socijalno-društvenu ulogu u svakoj zemlji koja ga je primjenjivala, a za BiH bio bi od krucijalne važnosti



U posljednjih desetak dana dva su čovjeka u Bosni i Hercegovini oduzela sebi život zbog nemogućnosti da otplaćuju svoje i tuđe dugove. Jedan od njih je izvršio samoubistvo ispred kuće stvarnog dužnika, čije je dugove kao žirant otplaćivao.

Nažalost, ovakvih je vijesti u posljednje vrijeme u našoj zemlji sve više. Međutim, još je žalosnije i tužnije ponašanje u kriminal ogrezlih debelokožaca u entitetskim i državnim organima vlasti, koji prilično mirno posmatraju sva ova samoubistva zbog dugova, baš kao da se to njih ni najmanje ne tiče.

Da ne bude zabune, svuda u svijetu pojedinci dolaze u finansijske probleme, u stanje u kojem više ne mogu da otplaćuju svoje dugove. Međutim, za razliku od BiH, svuda u svijetu postoji i zakonom je reguliran bankrot fizičkog lica i porodice koji pomaže osobama koje se nađu u finansijskim problemima da se konsolidiraju u određenom vremenskom periodu, te da nakon toga nastave izmirivati svoje obaveze.

Međutim, takvog zakona u BiH nema, iako, naprimjer, postoji Zakon o stečaju (bankrotu) preduzeća, dakle pravnog lica. Nažalost, nadležni i ne pomišljaju da ga naprave. Oni će radije pustiti da se građani BiH i dalje ubijaju zbog nagomilanih finansijskih problema nego da urade nešto pametno za ovu zemlju i njene građane.

Pogledajmo, naprimjer, kako funkcionira u Sjedinjenim Američkim Državama Zakon o bankrotu fizičkog lica. Kada neka osoba dođe u situaciju da ne može više otplaćivati svoje dugove, ona može proglasiti bankrot. Bankrot nekog lica, doduše, može proglasiti i banka koja mu je odobrila kredit, čim on ne plati nekoliko mjesečnih rata.

Čim se proglasi bankrot tog lica i njegove porodice, njegovo se ime registrira u nadležnoj instituciji i on više ne može dobiti nijedan kredit u bilo kojoj banci u SAD-u. Potom mu država dodjeljuje "nadzornika" ili "staratelja" koji rasprodaje imovinu tog lica i njegove porodice kako bi se namirili zajmodavci. Obratite pažnju također i na činjenicu da se rasprodaje imovina njegove porodice kako bi se spriječile špekulacije sa prepisom vlasništva nad imovinom.

Međutim, i tu ima određenih ograničenja. Pojedincu i članovima njegove porodice koji su proglasili bankrot ne blokira se dio njihove plate koji im je neophodan za svakodnevne potrebe niti se njihov kompletan stambeni prostor prodaje, jer im je zakonom zagarantiran minimalan broj kvadratnih metara stambenog prostora po glavi porodice koje mogu zadržati. No, sva ostala imovina i prihodi te porodice idu u izmirenje dugova, a ukoliko imaju veliku kuću, može se i ona prodati, a staratelj im od dijela tog novca kupi manji stan gdje mogu ubuduće stanovati.

To je, uostalom, i prilično pošteno, jer u Americi vam niko ne može zaplijeniti stambenu površinu propisanu brojem članova porodice, niti vam može uzeti osnovni alat koji koristite da biste obezbijedili egzistenciju. To je suština Zakona o bankrotu fizičkog lica i porodice, jer pojedinac koji ne može vraćati svoje dugove "ne smije doći u situaciju ugroženosti biološkog opstanka ili da nije u stanju da podmiruje osnovne socijalne potrebe, niti mu se može uskratiti pravo na dalje bavljenje svojom profesijom".

Nažalost, u BiH situacija je potpuno suprotna. Kada neko ne može više vraćati svoje dugove, on prema našim zakonima sve svoje probleme može prebaciti na žirante. Banka pokuša prvo naplatiti svoja potraživanja od stvarnog dužnika, a kada u tome ne uspije, odmah krene u naplatu svojih potraživanja od žiranata, ne pitajući se pri tome da li im uopće ostaje novaca nakon što ona odbije svoja potraživanja. Nažalost, stvarni dužnik se u većini slučajeva brzo "oporavi" i nastavi normalno da radi, ali svoje dugove i dalje prepušta žirantima.

Osim toga, da cijela stvar bude još gora, takav dužnik čije dugove otplaćuju žiranti može da podigne novi kredit u nekoj drugoj banci i da pri tome unesreći i ojadi još nekoliko desetina ljudi i njihovih porodica. Koliko je to uzelo maha, svjedoči i činjenica jednog žiranta koji otplaćuje kredite majke i njene kćerke koje su zajedno podigle u posljednjih par godina 200.000 KM kroz - vjerovali ili ne - ravno 53 kredita. I pri svemu tome i majka i kćerka danas mirno i normalno rade, a jedna od njih čak radi u banci!?

Da u BiH imamo Zakon o bankrotu fizičkih lica i porodice, spomenuti žirant nikada ne bi došao u probleme. Već pri prvom kašnjenju ili nevraćanju duga i majka i kćerka bi na zahtjev banke proglasile bankrot, te shodno tome ne bi mogle više nigdje podići kredit. Njihov dug bi se namirio djelimično iz njihove plate a drugim dijelom od prodaje njihove imovine. Nažalost, u BiH nema tog zakona, te su i majka i kćerka prebacile sve svoje dugove na žirante, potom se nastavile zaduživati, mirno uživajući u cjelokupnim iznosima svojih plata i svoje cjelokupne imovine.

Zakon o ličnom i porodičnom bankrotu jedna je od demokratskih tekovina, podjednako važna, ako ne i važnija, od slobodnih izbora ili slobode govora. Zakon o bankrotu fizičkog lica je odigrao pozitivnu socijalno-društvenu ulogu u svakoj zemlji koja ga je primjenjivala, a za BiH bio bi od krucijalne važnosti jer bi, kao prvo, obezbijedio da svi ovdašnji mali prevaranti vrate sve što su i pozajmili, a ne da te troškove prebace na nekog drugog, a potom bi i spriječio da se ljudi ubijaju zbog (tuđih) dugova. Pa zar zaista treba nešto više od toga da se konačno donese taj zakon?

autor clanka vrlo mudro zbori...

citat:

---

statebriga wrote:
autor clanka vrlo mudro zbori...

---

ne bih se slozila da su ekonomisti jedini ti koji mogu povesti ka buducnosti zemlje... u praksi se pokazalo da tehnicke znanosti daju malo vecu logicku osnovu, koja u primjeni daje obicno bolje rezultate... ekonomisti da, kao savjetnici za finansijska pitanja, planiranje i slicno... slabo kao izvrsioci... vecina ih je po prirodi skrto (valjda se tako rode), uskogrudo, gleda kako i gdje se moze sta zavrnut...

sa dizdarevicevim radom sam upoznata, nisam znala da je on napisao, obzirom da nema potpisnika, a nekako osjetih da nije abulafijinih prstica djelo...

citat:

---

statebriga wrote:
ne bih se slozila da su ekonomisti jedini ti koji mogu povesti ka buducnosti zemlje... u praksi se pokazalo da tehnicke znanosti daju malo vecu logicku osnovu, koja u primjeni daje obicno bolje rezultate... ekonomisti da, kao savjetnici za finansijska pitanja, planiranje i slicno... slabo kao izvrsioci... vecina ih je po prirodi skrto (valjda se tako rode), uskogrudo, gleda kako i gdje se moze sta zavrnut...

sa dizdarevicevim radom sam upoznata, nisam znala da je on napisao, obzirom da nema potpisnika, a nekako osjetih da nije abulafijinih prstica djelo...

---

NAPLATA OD ŽIRANATA TEK POSLIJE TUŽBE DUŽNIKA
08:47 / 20.05.2010.

Agencija za bankarstvo RS preporučila je bankama i mikokreditnim organizacijama (MKO) u RS da ne kreću u prinudnu naplatu kredita od sudužnika ili žiranta prije pokretanja sudskog postupka protiv dužnika.
Radi se, ocjenjuju analitičari, o prvoj reakciji regulatora bankarskog sistema RS na učestale zahtjeve prevarenih žiranata, ombudsmana za zaštitu potrošača BiH i javnosti za efikasnijom regulacijom oblasti kreditnog garantovanja stanovništva, pa čak i ukidanja instituta jemca. Agencija je banke i MKO proteklih nekoliko dana, takođe, obavijestila da sudužnika i žiranta prije potpisivanja izjava treba da upoznaju s ukupnom zaduženošću dužnika preko izvoda iz Centralnog registra kredita.

"Ako banka, odnosno MKO, zahtijeva ispunjenje obaveza od sudužnika ili jemca, obavezna ga je pismeno upoznati o njegovim pravima, važećim zakonskim propisima i internim aktima banke koji regulišu tu materiju", navodi se u trećoj i posljednjoj preporuci regulatora, pišu Nezavisne.

Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH, potez Agencije za bankarstvo RS ocjenjuje nedovoljnim i zakašnjelim korakom u regulisanju problema s kojima se, kaže, masovno suočavaju jemci.

"Reagovali su kasno čekajući da situacija u proteklih deset godina njihove neaktivnosti potpuno eskalira", ocijenio je Cvjetković ukazujući na sve češće slučajeve samoubistava ojađenih žiranata kojima su prijatelji ili kolege natovarili obaveze otplate kredita od više stotina hiljada maraka.

Jedan od osnovnih zahtjeva Udruženja za zaštitu žiranata prema finansijskim kućama je, naglašava Cvjetković, da se ne ide u naplatu kreditnih dugova prema jemcima prije nego što banke i MKO ne iskoriste sve mehanizme naplate od imovine dužnika.

Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke iz Banjaluke, izjavio je da će ta banka primjenjivati nove preporuke Agencije ukoliko, kako kaže, nisu u suprotnosti s važećim zakonskim propisima. Komentarišući preporuku Agencije da sudužnici i žiranti prije potpisivanja izjava treba da se upoznaju s ukupnom zaduženošću dužnika, Bajić je ukazao da, po zakonu, saglasnost za otkrivanje tog podatka mora dati sam dužnik.

"Mi ćemo, uprkos tim nejasnoćama, u zajedničkom razgovoru s potencijalnim dužnikom i žirantima pokušati da saopštimo sve obaveze potencijalnog dužnika za koje saznamo", rekao je Bajić.

Što se tiče uslovljavanja naplate prema žirantu tužbom dužnika, on je kazao da u primjeni te preporuke neće biti problema, napominjući da to, pak, ne znači da će banka čekati pravosnažna sudska rješenja.

"Ukoliko bi za naplatu kredita morali čekati kraj sudskog procesa koji traje godinama, to bi automatski značilo i kraj priče o bankarstvu i finansijskom sistemu", ističe Bajić, koji je i predsjednik Udruženja banaka u BiH.

Biznis.ba

Mehanizam prinudne naplate potrazivanje za date kredite je poznat i on ce postojati sve dok postoji banaka i kredita.

Taj postupak je bio primjenjivan i u doba socijalizma, a svodio je se na slijedece:
-svaka banka ima evidenciju odobrenih i datih kredita;
-u koliko dodje do neredovne isplate istog, banka ostatak duga prenosi na sumnjiva i sporna potrazivanja i preko svoje pravne sluzbe, pokusava dogovorom sa duznikom i zirantima naci rijesenje za naplatu preostalih potrazivanja;
-ukoliko ne dodje do dogovora ili se pak ne ispostuje do kraja, banka takav slucaj predaje na sud sa prijedlogom izvrsenja;
-sud donosi presudu(odluku) o izvrsenju koja moze imati administrativnu zabranu na licna primanja ( max, do 1/3) ili pak plijendbu imovine.

Pri ovome treba imati dva vazna momenta:
- da ne postoji zastarijevanje za ove slucajeve,
- za svo vrijeme procesa naplate se obracunava kamata u uvecanom iznosu (zatezna kamata).

Ukoliko se dodje do kasnjena placanja kredita potrebno je otici u banku i dogovorom pokusati izbjeci sudske troskove i zatezne kamate.Sa druge strane, mora se aktivnost duznika usmeriti da sto brze nadje neki posao, kako bi mogao izmirivati svoje obaveze.

citat:

---

Shaban wrote:
Živo me interesuje

---

citat:

---

Ego wrote:
meni moji lihvari iz Volksbank smanjilipolovinom prosle godine kredit za cijele 2 KM! Bas im hvala. To je moj doprinos borbi protiv recesije.

---