Hrvatski narodni sabor u Mostaru

Usvojena Rezolucija kojom se traži uspostava federalne jedinice s hrvatskom većinom


Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na otvaranju Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH zatražio je institucionalnu i teritorijalnu jednakopravnost za hrvatski narod, jer je to, kako je rekao, jedini načina da se osigura apsolutnu jednakopravnost hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda u BiH.

Hrvati traže novu upravno-teritorijalnu organizaciju BiH
"BiH nema šansu kao dvoentitetski organizirana zemlja i mi ne želimo podržavati takvu BiH. BiH je danas uistinu na raskrižju, na raskrižju da se podjeli na dva dijela voljom upravo onih koji to misle napraviti bez hrvatskog naroda, koji pokušavaju svoju političku platformu napraviti na način da pričom o multigrađanskom i multietničkom u biti rade ono što u konačnici žele – osigurati svom narodu unitarnu BiH", istaknuo je Čović u pozdravnom govoru.

U Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača okupilo se oko 500 izaslanika od 632 pozvana izabrana dužnosnika deset stranaka s hrvatskim predznakom, organizatora HNS-a (HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU BiH, HSP Herceg-Bosne, HSS BiH, Ujedinjena HSP, Demokratski centar BiH, Hrvatski pravaški blok BiH, HSP dr. Ante Starčević Herceg-Bosne), koji su na lokalnim i općim izborima 2008. i 2010. godine izabrani u općinske, gradske, kantonalne, entitetske i državne institucije.

Sabor je sazvan, kako su istaknuli organizatori, zbog konstantnog dekonstituiranje hrvatskog naroda u BiH, što je kulminiralo uspostavom vlasti na nivou Federacije BiH bez predstavnika dvije najjače političke stranke s hrvatskim predznakom HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

U svom uvodnom govoru predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić naglasio je da Hrvatski narodni sabor nije sazvan jer jedan ili drugi HDZ nije u vlasti.

"Ne radi se o broju fotelja već o principu. Federalnu vlast čini 26 pozicija u Vladi i Parlamentu. Zajednički prijedlog SDP-a i OHR-a je bio šest pozicija strankama koje predstavljaju većinu hrvatskog naroda i 20 pozicija strankama koje predstavljaju većinu bošnjačkog naroda. (…) Da smo pristali na to pristali bismo na princip da se BiH može graditi bez Hrvata, pristali bismo na princip da bošnjačka većina na pozicije ustavom predviđene za predstavnike Hrvata postavi njim podobne pripadnike hrvatskog naroda. Naš pristanak na to bilo bi odricanje od naše konstitutivnosti", dodao je Ljubić.

U nastavku zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora očekuje se usvajanje rezolucije, koja će, kako je najavljeno, dati odgovor na "hrvatsko pitanje" u BiH, te utemeljenje Glavnog vijeća, vrhovnog političkog, koordinacijskog i izvršnog tijela HNS-a.

Dragan Čović je naglasio kako će sve današnje odluke koje će biti usvojene biti usklađene s ustavima i zakonskim aktima koji definiraju BiH.

Petar Milić (HSP BiH): Hrvatski narodni sabor je podvala!

SARAJEVO - Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH i jedan od osnivača Hrvatskog narodnog sabora (HNS) 2000. godine u intervjuu za "Oslobođenje" tvrdi kako je HNS kojeg danas sazivaju dva HDZ-a "podvala". Intervju Petra Milića u "Oslobođenju" prenosimo u cjelini:

Danas se održava Hrvatski narodni sabor. Imate li ikakvih očekivanja od tog događaja?
Ne očekujem ništa, jer su oni koji ga sazivaju alkari koji pucaju u ništa. Što se samog načina sazivanja tiče, ovo nije Hrvatski narodni sabor BiH kao trajno i najviše političko tijelo hrvatskoga naroda u BiH, koji je utemeljen 28. listopada 2000. godine. Odavno već HNS nije trajno tijelo, jer su održane svega tri sjednice - i to dvije u 2000. i jedna tijekom 2001. godine.

Dakle, već 11 godina se HNS nije održavao iako mu u definiciji piše kako je to trajno tijelo i da se sjednice održavaju najmanje jednom godišnje, dok se svake dvije godine trebaju održavati konstituirajuće sjednice jer se svake dvije godine dobivaju novi zastupnici nakon lokalnih ili općih izbora. Međutim, očito je da cijeli ovaj proces sazivanja HNS-a, i onda i sada, nije ništa drugo do podvala HDZ-a.

Najnovija sjednica HNS-a je nelegitimna jer u odluci o utemeljenju i konstituiranju HNS-a jasno piše kako Predsjedništvo tog tijela saziva sjednice Sabora. Predsjedništvo se, međutim, nikad nije sastalo i ovu su sjednicu neke političke stranke sazvale samovoljno. Dakle, ovo uopće nije zasjedanje HNS-a, nego jedna velika prijevara. Nadalje, sve ono što su iz dva HDZ-a najavili da će usvojiti na HNS-u samo su dnevnopo-litičke stvari i to što se tiče njihove pozicije. Neće biti nikakve političke poruke osim daljnjeg zauzimanja nekakvih barikada. Nemaju, uostalom, ništa novo ni donositi. Do sada je HNS usvojio dovoljan broj kvalitetnih odluka koje samo treba provoditi.

Na koje odluke konkretno mislite?
Posebno bih ovdje istaknuo dokument Platforma za demokratsku i održivu BiH sa treće sjednice HNS-a, gdje je na kvalitetan način riješeno hrvatsko nacionalno pitanje. Valjda bi se HNS zbog toga trebao i sazivati, no u dva HDZ-a očito ne misle tako. Svrha HNS-a je u rješavanju gorućih pitanja za hrvatski narod u BiH, a ne hoće li HDZ biti na vlasti ili neće. U krajnjoj liniji imamo i Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH koja je u studenom 2000. godine usvojena i ona je obvezujuća.

Na koji će način HSP, kao dio vladajuce koalicije u FbiH, pokušati popraviti politički položaj bh. Hrvata, budući da danas u našoj zemlji imamo konsenzus o tome da su Hrvati neravnopravni s Bošnjacima i Srbima?
Hrvati su zasigurno neravnopravni s druga dva naroda u BiH i hrvatsko nacionalno pitanje zaista treba riješiti. No, sada se postavlja pitanje kojom metodom? Ne može se do istinske ravnopravnosti doći na način kako to želi HDZ, isključivim odnosom prema političkom Sarajevu. Oni imaju svoju čahuru koja im služi kako bi pljačkali hrvatski narod, ali i kao barikada prema svemu ostalom. Oni su do krajnjih granica ispolitizirali život čak i običnog čovjeka.

HSP, pak, nudi otvorenost prema onim politikama koje su spremne da u mirnoj koegzistenciji, prvenstveno s političkim Sarajevom, dođemo do određenih dogovora o pitanjima koja najhitnije moramo riješiti. A potom ćemo krenuti i u reformu Ustava BiH. Potpisana platforma je odmak u odnosu na postojeće politike. Mi smo već riješili pitanje Vlade FBiH, gdje smo odlučili da se preglasavanjem ne mogu donositi odluke. Najmanje jedna trećina ministara iz svakog naroda, i to ne iz iste stranke, mora podržati svaku odluku da bi se ona usvojila.

Kako komentirate presude Suda u Haagu generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini i Mladenu Markaču?
U mnogim trenucima su presude Haškog tribunala bile političke, a ne pravne naravi. Praktično se u mnogim institucijama Tužiteljstva i Suda u Haagu provodi velikosrpska politika. Uz velikosrpsku propagandu situacija se okrenula i ide u smijeru komunisitičke Jugoslavije. U tom velikosrpskom projektu važne poluge predstavljaju čak i suci Suda u Haagu. Nadam se kako će novo Sudbeno vijeće Suda u Haagu biti neutralno i kako će uvažiti žalbu na presudu hrvatskim generalima. U tom svjetlu treba razobličiti i podanički odnos HDZ-a prema velikosrpskom projektu koji je i kumovao ovakvom stanju u BiH.

Koliko ovakve presude iz Haaga doprinose, ili odnemažu, procesu pomirenja kako u BiH, tako i u regiji?
Sve je to dio specijalnog rata velikosrpske politike. Najnovije presude stvaraju određenu pomutnju, ali i otvaraju oči mnogi ma koji ne vjeruju u to. HSPBiH je nakon kriminalnog dogovora Čović - Dodik kazao kako je to praktično realiziranje velikosrpske politike. Međutim, mnogi to ne vide i ovakve presude iz Haaga mnogima otvaraju oči.