26.09.2021 - 08h INDEKS KVALITETA ZRAKA (PM2.5)
83
UMJERENO ZAGADJEN
Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nijemci odlučuju tko će biti nasljednik Angele Merkel
Nijemci odlučuju tko će biti nasljednik Angele Merkel
Index Vijesti, Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NJEMAČKA u nedjelju bira novi sastav Bundestag te nasljednika dosadašnje kancelarke Angele Merkel koja je 16 godina suvereno vladala Njemačkom. Pravo glasa ima oko 60 milijuna birača.
Za upravljanje Njemačkom bore se SPD-ov Olaf Scholz i Armin Laschet. Oni su dva najistaknutija kandidata za kancelarsko mjesto.
Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim Laschetom za samo 3 postotna boda.
Treća je kandidatkinja Annalena Baerbock iz Zelenih.
Kancelarka u odlasku Angela Merkel, koja je vodila najveće europsko gospodarstvo gotovo 16 godina, podržala je svog kolegu demokršćanina Lascheta. Učinila je to i na posljednjem skupu pred izbore.
No, prema posljednjim anketama, više Nijemaca kao nasljednika Angele Merkel vidi socijaldemokrata. Tako je nenadani favorit postao vicekancelar i ministar financija, socijaldemokrat Olaf Scholz, zahvaljujući kojem je SPD preuzeo vodstvo u anketama u odnosu na dosad uvijek nadmoćni CDU. Za Scholza se govori i da je zapravo sličniji Merkel od kandidata CDU-a.
"Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholza se lako prodaje kao njezinog prirodnog nasljednika, budući da je Merkel u biti vladala kao socijaldemokratkinja. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću - onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Oboje su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega, Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: Sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i pod Merkel", napisao je tjednik Der Spiegel o sličnostima odlazeće kancelarke i njenog najvjerojatnijeg nasljednika.
Moguće kombinacije
Većina promatrača očekuje da će rezultat glasanja biti trostrana koalicija, ali nije jasno tko će u njoj biti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uspije li Laschetov blok Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) postići vodstvo, onda će to vjerojatno biti koalicija desnog centra.
U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere.
Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju veliku koaliciju SPD -a i CDU/CSU-a.
Ključne činjenice o njemačkim izborima
Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima:
KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).
Samo dva puta biračima se nudila treća opcija - godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.
STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući „Stranku za promjene, vegetarijance i vegane” te „Hip-hop stranku”. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.
Predstavnici i suparnici
PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutačno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.
LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu.
BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa – 31.2 milijuna žena i 29.2 milijuna muškaraca. Većina birača (12.8 milijuna) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 milijuna birača. Oko 2.8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.
Odaziv glasača
ODAZIV: Njemačka je imala izrazito visok odaziv birača do 1980-ih. Na nacionalnoj razini tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odaziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača.
POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte, a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.
0 ( + )
*
Deseci tisuća Francuza i danas protiv covid-potvrda, ali broj prosvjednika sve manji
Deseci hiljada Francuza i danas protiv covid-potvrda, ali broj protestanata sve manji
Hina
Screenshot: YouTube
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TISUĆE ljudi danas su, jedanaesti vikend zaredom, ponovo prosvjedovale u Francuskoj protiv covid-potvrda koje je vlada uvela ne bi li suzbila epidemiju covida-19, ali broj sudionika tih prosvjeda smanjuje se već nekoliko tjedana.
U Parizu, gdje su bile planirane četiri prosvjedne povorke, na ulicu je u ranim poslijepodnevnim satima izašlo nekoliko hiljada ljudi. Procjene o broju protestanata u čitavoj Francuskoj su od 60.000 do 80.000 ljudi, što je jasan pad u odnosu na početak pokreta sredinom srpnja.
Prije tjedan dana bilo ih je 80.000, subotu ranije 121.000, a 7. augusta 237.000.
Sredinom rujna cijepljenje je u Francuskoj postalo obvezno za 2.7 milijuna zdravstvenih radnika: osoblje u bolnicama i u domovima za starije i nemoćne, samostalne zdravstvene djelatnike, pomoćnike u kući, vatrogasce, vozače hitne pomoći.
Nacrt zakona o produljenju covid-potvrda nakon 15. studenog podastrijet će se 13. oktobara na sastanku vlade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Covid-potvrda je postala obvezna 21. srpnja na mjestima gdje se okuplja više od 50 ljudi. Zatim je po odluci policije proširena na bolnice, osim odjela hitne pomoći, na barove i restorane te na velike trgovinske centre, a 30. augusta na 1.8 milijuna zaposlenika u kontaktu s ljudima.
Dana 30. rujna treba se proširiti na osobe od 12 do 17 godina.
Francuska, koja ima oko 67 milijuna stanovnika, prešla je granicu od 50 milijuna ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva.
0 ( + )
*
Rusija kritizira SAD: Trebali bi biti aktivniji oko nuklearnog ugovora s Iranom
Rusija kritizira SAD: Trebali bi biti aktivniji oko nuklearnog ugovora s Iranom
Hina
Foto: EPA
SJEDINJENE Države bi trebale biti aktivnije i riješiti sva pitanja u vezi s obnovom nuklearnog ugovora s Iranom, rekao je u subotu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Ministar je na tiskovnoj konferenciji u UN-u, na marginama Opće skupštine u New Yorku, rekao da se nada da će se pregovori u Beču između Irana, Rusije, Kine, Francuske, Velike Britanije i Njemačke te SAD-a, koji se drži po strani, nastaviti "čim prije", što želi i Teheran.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Iran ne radi ništa što bi bilo zabranjeno", ocijenio je Sergej Lavrov, kritizirajući jednostrane sankcije koje su Iranu uvedene kada se SAD 2018. povukao iz nuklearnog ugovora potpisanog 2015.
SAD i Europljani su tjedan dana održavali niz sastanaka u vezi s iranskim pitanjem u okviru UN-ove Opće skupštine. Izrazili su razočaranje, pa i ljutnju zbog toga što Iran, kažu, nije dao nikakve "jasne naznake" o svojim planovima za nastavak pregovora kako bi se spasio ugovor o iranskom nuklearnom programu.
Pregovori u Beču radi obnove nuklearnog ugovora, povratka SAD-a u ugovor i istodobnog ukidanja američkih sankcija, prekinuti su pošto je u lipnju izabran novi iranski predsjednik.
0 ( + )
*
Dva Kanađana koja su 3 godine bila zarobljena u Kini stigla kući, dočekao ih Trudeau
Dva Kanađana koja su 3 godine bila zarobljena u Kini stigla kući, dočekao ih Trudeau
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DVOJICA Kanađana, Michael Kovrig i Michael Spavor, koji su od kraja 2018. bili zatočeni u Kini, u petak su pušteni na slobodu te su u subotu ujutro doputovali u Kanadu gdje ih je u zračnoj luci u Calgaryju dočekao premijer Justin Trudeau.
Dvojica muškaraca, puštena na slobodu nedugo nakon što je direktorica Huaweija Meng Wanzhou otputovala u Kinu, sletjela su u Calgary. Po snimkama objavljenim na kanalu CTV, premijer ih je zagrlio čim su izašli iz zrakoplova.
U Kanadu su stigli zrakoplovom kanadskih Kraljevskih zračnih snaga. Michael Kovrig trebao bi nastaviti putovanje za Toronto, u kojemu živi njegova obitelj.
"Ovi su muškarci više od 1000 dana živjeli u strašnoj kušnji, no pokazali su odlučnost i čvrstinu i svima su nam nadahnuće", rekao je premijer u petak najavivši njihov odlazak iz Kine.
Bivši diplomat Michael Kovrig i poslovni čovjek Michael Spavor uhapšeni su u Kini u prosincu 2018. zbog špijunaže, što je prouzročilo diplomatsku krizu bez presedana između Ottawe i Pekinga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njihovo zatočenje Kanada je protumačila kao odmazdu nakon uhapšenja financijske direktorice Huaweija Meng Wanzhou na zahtjev Sjedinjenih Država.
Iako je službeni Peking cijelo vrijeme inzistirao da ti slučajevi nisu povezani, Trudeauova liberalna vlada optuživala je Kinu za talačku diplomaciju.
Meng, koja je u Kanadi u kućnom pritvoru provela gotovo tri godine, u petak navečer odletjela je u Kinu, odmah nakon što je puštena na slobodu u skladu s dogovorom sa Sjedinjenim Državama.
0 ( + )
*
Talibani na trgovima objesili tijela navodnih otmiÄŤara: "To je primjer za sve druge"
Talibani na trgovima objesili tijela navodnih otmičara: "To je primjer za sve druge"
Hina
Foto: Twitter
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TALIBANI su na javnim trgovima objesili tijela četvorice muškaraca, tvrdeći da je riječ o otmičarima iz različitih dijelova grada Herata na zapadu Afganistana, reklo je za dpa nekoliko izvora.
Talibanski zamjenik guvernera pokrajine Mavlavi Šir Ahmad Amar rekao je da su muškarci ubijeni u izravnim sukobima s talibanskim borcima nakon što su oteli trgovca i njegova sina, koji su kasnije spašeni.
"Njihova su tijela obješena na gradskim trgovima kao primjer ostalim otmičarima. Obješeni su da se više nitko ne bi usudio počiniti takav zločin", kazao je Amar.
U videu objavljenom na društvenim mrežama vidi se krvlju natopljeno tijelo jednog muškarca u lancima, koje je obješeno o dizalicu na glavnome trgu grada Herata.
Objavljeno je nekoliko snimki i na njima se vide i stanovnici koji promatraju i svojim mobilnim telefonima snimaju krvavu scenu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UPOZORAVAMO DA JE SNIMKA UZNEMIRUJUĆA!
U vrijeme vladavine talibanskog režima krajem devedesetih ta je ekstremistička skupina bila poznata po tomu što je zločine kažnjavala javnim bičevanjima, kamenovanjem ljudi do smrti i amputiranjem udova.
Grupa je prošli mjesec ponovno preuzela vlast u Afganistanu.
Od tada stanovnici Afganistana i vlade zemalja svijeta prate hoće li militantni islamisti ovaj put vladati umjerenije premda je zasad malo naznaka o tome.
0 ( + )
*
Stotine Rusa prosvjedovale u Moskvi: "Vratite izbore"
Stotine Rusa prosvjedovale u Moskvi: "Vratite izbore"
Hina, Index Vijesti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
STOTINE, možda i hiljade ljudi, bijesnih zbog prošlotjednih parlamentarnih izbora, pridružile su se prosvjedu u središtu Moskve u subotu noseći transparente s natpisima poput "vratite izbore".
Prosvjed je organiziralo nekoliko političara, većinom komunista, koji su rekli da su prevareni i pozvali na ukidanje elektroničkog glasanja.
"Došla sam ovdje danas jer smo ponovno prevareni", rekla je jedna žena na prosvjedu.
Ruska policija privela je oporbene aktiviste u petak i upozorila da će prekinuti sve ilegalne skupove za vikend. No nema informacija o uhićenjima na prosvjedu u subotu.
Na prosvjedu se okupilo oko 400 osoba, uključujući novinare, prenijela je novinska agencija Interfax izjavu moskovske policije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svjedok Reutersa procjenjuje da je na prosvjedu bilo oko 1500 ljudi.
Konačni rezultati izbora objavljeni su u petak i po njima je vladajuća stranka Jedinstvena Rusija, koja podržava predsjednika Vladimira Putina, osvojila 324 od 450 mjesta u ruskoj Dumi.
Kremlj je objavio da želi da se elektroničko glasanje, korišteno u Moskvi i u nekoliko drugih regija na izborima prošli tjedan, uvede diljem zemlje na budućim izborima.
Izbori su održani u skladu sa zakonom, citirala je novinska agencija RIA predsjednika Putina, koji se u subotu susreo s čelnicima stranaka u Dumi.
0 ( + )
*
Nova studija: Cjepiva ne povećavaju rizik od neuroloških poremećaja, covid povećava
Nova studija: Cjepiva ne povećavaju rizik od neuroloških poremećaja, covid povećava
Nenad Jarić Dauenahuer
Foto: 123rf
Tekst se nastavlja ispod oglasa
CIJEPLJENJE protiv covida ne uzrokuje povećane neurološke poremećaje, dok ih prebolijevanje infekcije umnogostručuje, pokazala je velika nova studija.
Covid-19 uzrokuje neurološke i psihološke poremećaje
Od ranih dana pandemije primijećeno je da covid-19 često uzrokuje neurološke i psihološke probleme, od gubitka mirisa, depresije i poteškoća s pamćenjem do krvarenja u mozgu.
Do 3. rujna 2021. pandemija je uzrokovala smrt više od 4.5 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Od početka masovnog cijepljenja podijeljene su oko 5.2 milijarde doza cjepiva. U Velikoj Britaniji u prosincu 2020. prva su odobrena cjepiva AstraZeneca (ChAdOx1) i Pfizer-BioNTech (BNT162b2). Ona su pokazala visoku učinkovitost u sprječavanju ozbiljnog covida-19. U toj je zemlji do početka rujna podijeljeno više od 91 milijuna doza cjepiva. 43 milijuna ljudi potpuno su cijepljena, što je 79% ukupnog stanovništva. Iako su klinička ispitivanja cjepiva pokazala da su cjepiva vrlo sigurna, zdravstvene agencije nastavile su provoditi nadzor mogućih štetnih nuspojava cjepiva jer se neke rijetke nuspojave mogu očitovati tek tokom masovne imunizacije.
Britanska regulatorna agencija za zdravstvene proizvode (MHRA) među cijepljenim je ljudima do početka rujna zaprimila informacije o mogućim imunološki posredovanim neurološkim poremećajima.
Do 25. augusta zaprimila je 393 izvještavanja o pojavi Guillain-BarrĂŠovog sindroma (GBS) i 23 izvještavanja o Miller-Fisherovom sindromu (varijanta ove bolesti) nakon cijepljenja AstraZenecom, 44 izvještavanja GBS-a nakon cijepljenja Pfizerom i 3 izvještavanja o GBS-u nakon cijepljenja Modernom. Rijetki slučajevi ovih i drugih neuroimunoloških događaja zabilježeni su i u drugim zemljama.
No da bi bilo jasno jesu li poremećaji uzrokovani cjepivom ili je riječ samo o korelaciji, trebalo je usporediti njihovu uobičajenu incidenciju u općoj populaciji prije pandemije s incidencijom nakon cijepljenja.
Cjepiva ne povećavaju rizik, a bolest mnogostruko
Istraživanje je objavljeno u bazi medRxiv, a kako je sasvim novo, za sada još nije prošlo recenziju drugih znanstvenika niti je objavljeno u znanstvenom časopisu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U studiju je bilo uključeno 1.868.767 ljudi koji su primili jednu dozu AstraZenece, 1.661.139 ljudi koji su primili jednu dozu Pfizera, 299.311 ljudi koji su bili zaraženi covidom-19 i 2.290.537 ljudi iz opće populacije.
Međunarodni tim stručnjaka iz Velike Britanije, Španjolske i Nizozemske analizirao je učestalost četiri imunološki posredovana neurološka poremećaja koji su prethodno definirani kao potencijalno štetni događaji od posebnog interesa za sigurnost cjepiva protiv covida-19: Guillain-BarrĂŠov sindrom (GBS), Bellovu paralizu, encefalomijelitis i transverzalni mijelitis.
Događaji su identificirani na temelju potvrđenih kliničkih kodova iz elektroničkih zdravstvenih kartona.
Stope incidencije poremećaja procijenjene su u 28 dana nakon prve doze cjepiva, 90 dana nakon covida-19 te od 2017. do 2019. za kohortu opće populacije za određivanje uobičajene pozadinske stope.
U uvodu studije autori pišu:
"Nismo pronašli dosljednu povezanost između cjepiva i bilo kojeg od proučavanih neželjenih neurološki štetnih imunoloških događaja. Nasuprot tome, kod onih koji su preboljeli covid-19 otkrili smo peterostruko povećanje rizika od GBS-a i jedanaesterostruko povećanje rizika od encefalomijelitisa."
