Prosvjed u Švicarskoj: Ženama je dosta seksizma, diskriminacije, manjih plaća
Prosvjed u vicarskoj: enama je dosta seksizma, diskriminacije, manjih plaća
HINA
Screenshot: nau.ch/Youtube
OKO 20.000 osoba prosvjedovalo je u Bernu traeći jednake plaće za ene i muškarce, rekli su organizatori koji su zaprijetili štrajkom ena ako zahtjev ne bude ispunjen.
enama je dosta seksizma i diskriminacije, dosta nejednakih plaća, naglasio je u priopćenju najveći švicarski sindikat Unia.
Prema tom sindikatu, organizatoru događaja s više od 40 drugih organizacija, više od 20.000 osoba došlo je pozvati zakonodavce da poduzmu više kako bi se smanjio jaz u plaćama između muškaraca i ena na istom radnom mjestu.
Ta manifestacija odrana je u vrijeme kada se donji dom švicarskog parlamenta priprema u ponedjeljak raspravljati o reviziji zakona za kontrolu raspodjele plaća u velikim poduzećima.
"Jednaki rad, različite plaće"
Prosvjednici su hodali noseći transparente s porukama "Jednakost odmah", "Umorni smo od čekanja", "Jednaki rad, različite plaće", prenijela je švicarska agencija ATS.
Jednakost između spolova upisana je u švicarski ustav 1981. godine, ali ene prosječno zarađuju 20 posto manje od muškaraca u toj zemlji, što je "skandalozan postotak", ističe Unia.
"ena u Švicarskoj gubi tokom radnog vijeka 300.000 švicarskih franaka (266.000 eura) jedino zato što je ena, upozorila je Corinne Scharer iz uprave sindikata.
0 ( + )
*
Amerikanci bombardirali jug Somalije
Amerikanci bombardirali jug Somalije
HINA
Ilustracija: EPA
AMERIČKA vojska je bombardirala poloaje somalskih islamističkih boraca Al Šabab, povezanih s Al Kaidom na jugu zemlje i ubila ih 18 u zračnom napadu "legitimne obrane", objavile su vlasti.
"Američke snage izvele su napad legitimne obrane na borce Al Šababa, 50 km sjeverozapadno od Kismaya, na jugu zemlje, navelo je američko zapovjedništvo za Afriku u priopćenju objavljenom u subotu.
"Američki zračni napad je izveden nakon što su napadnute Sjedinjene Drave i partneri. Izveden je u koordinaciji s vladom Somalije, precizira se u tekstu.
"Procjenjujemo da je u napadu ubijeno 18 terorista. Još dvojicu terorista ubile su somalske snage tokom borbe, nastavlja se u tekstu.
Sjedinjene Drave podravaju borbu protiv Al Šababa, koju vode savezna somalska vlada i Afrička unija u Somaliji (Amisom) koja se nalazi u zemlji od 2007. godine.
0 ( + )
*
Iran za atentat optužio SAD i saveznike: "Odgovor će biti strašan"
Iran za atentat optuio SAD i saveznike: "Odgovor će biti straan"
HINA
Foto: EPA
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani obećao je "strašan" odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje, u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optuuju Sjedinjene Drave i njihove saveznike.
U slubenoj poruci sućuti iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat "nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Drava koji pokušavaju sijati nesigurnost u njihovoj dragoj zemlji".
Napad je izveden u ozračju jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Drava koje se spremaju početkom studenoga intenzivirati gospodarske sankcije Iranu.
"Odgovor će biti strašan"
"Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan", naveo je Rohani u slubenom priopćenju.
Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda.
Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dunosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiljeavanja početka Iransko-iračkog rata (od 1980. do 1988.).
Iranski, etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska drava no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Davad Zarif optuio je za napad na Ahvaz teroriste koje novači, uvjebava i plaća strani reim da su napali Ahvaz. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje iz regije i njihovi američki gospodari.
Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska optuila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom skupinom koju podrava Saudijska Arabija.
U napadu su stradali i ene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.
Optueni su "tafkiri"
Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok ene i djeca bjee kako bi spasili ivot. Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna drava u odnosu na susjedne arapske drave u kojima vlada nasilje od 2011.
Dravna televizija optuila je "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.
Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.
Glasnogovornik iranske vojske, brigadir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u, istaknuo je da su napadači prošli obuku u dvije drave Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Dravama i Izraelom.
"Nisu pripadnici Daesha (Islamske drave) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava... nego su povezani sa SAD-om i Mossadom", rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.
Napetosti zbog nafte, sankcija, Sirije
Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih drava i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.
Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazum iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.
Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat.
Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije drave podravaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.
Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska drava u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Homeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.
0 ( + )
*
Austrijske socijaldemokrate vodit će bivša ministrica zdravstva
Austrijske socijaldemokrate vodit će biva ministrica zdravstva
HINA
Foto: EPA
BIVŠA ministrica zdravstva i 47-godišnja liječnica Pamela Rendi-Wagner vodit će najveću austrijsku oporbenu stranku Socijalne demokrate (SPOe) uoči stranačkog skupa, rekla je kako je tu odluku doivjela kao "veliku čast".
Stranački vrh će je formalno nominirati u utorak, a Rendi-Wagner je kazala kako će otkriti svoje planove nakon što bude slubeno potvrđena.
Stranka je zakoračila u razdoblje neizvjesnosti nakon što je Christian Kern, bivši austrijski kancelar, odstupio početkom tjedna i objavio svoju kandidaturu za Europski parlament.
SPOe je duboko podijeljen zbog suprotstavljenih stajališta raznih krila oko pitanja migracija i toga treba li ili ne surađivati s ultradesnom Slobodarskom strankom (FPOe).
0 ( + )
*
Glasnogovornik talijanskog premijera: Osveta smeću u Ministarstvu financija
Glasnogovornik talijanskog premijera: Osveta smeću u Ministarstvu financija
HINA
Screenshot: Facebook, Corriere dela Sera
GLASNOGOVORNIK talijanskog premijera upozorio je da će članovi stranke Pet zvijezda smijeniti dunosnike ministarstva financija u sklopu "velike osvete" ako ne uspiju pronaći sredstva za povećanje socijalnih davanja. Riječi glasnogovornika Rocca Casalina, člana te stranke, procurile su iz razgovora s neimenovanim novinarom i dolaze u vrijeme dok talijanska koalicijska vlada pokušava postići dogovor o svom prvom proračunu.
"Velika osveta je spremna"
"Ako nam na kraju kau 'ah, nismo mogli pronaći novac' onda ćemo posvetiti cijelu 2019. kako bismo se riješili svog tog smeća u ministarstvu", govori Casalino na snimci u kojoj trai da bude citiran kao izvor iz parlamenta.
"Velika osveta je spremna", rekao je glasnogovornik.
Trae izlaz
Talijanski premijer Giuseppe Conte u petak se sastao s ministrima kako bi pokušao naći izlazak iz slijepe ulice oko proračuna u kojoj se nalaze vladajuće stranke i ministar gospodarstva Giovanni Tria koji nije član nijedne političke grupacije i smatra se pobornikom fiskalne discipline.
Očekuje se da će budući proračun uključivati niz novih troškova, uključujući temeljni dohodak za siromašne, što je jedno od glavnih predizbornih obećanja Pet zvijezda (M5S).
Casalino na snimci kae kako Tria nije problem, nego otpor utjecajnih dunosnika koji su već dugo na funkciji u ministarstvu financija.
Trae ostavku
Glasnogovornica M5S-a u donjem domu parlamenta Mirella Liuzzi je u subotu priopćila kako Casalinove riječi zrcale stav sviju u stranci.
Čelnik oporbene Demokratske stranke Maurizio Martina naglasio je kako su riječi glasnogovornika nečuvene.
"Ako Conte ima minimum institucionalnog razuma, odmah će ga ukloniti", napisao je na svom Twitteru taj pripadnik stranke bivšeg premijera Mattea Renzija.
Vlada koju uz M5S čini i desna Liga natuknula je da će od Bruxellesa traiti dopuštenje da poveća proračunski deficit za iduću godinu kako bi mogla trošiti na mjere kojima će doći do jačanja gospodarskog rasta.
Čelnik talijanske središnje banke je ranije u subotu rekao da bi bilo kakav rast deficita koji neće jačati strukturalni gospodarski rast mogao učiniti neodrivim talijanski javni dug.
Ograničenje deficita
Dnevne novine Corriere della Serra su prošli tjedan objavile kako je Tria odlučan spriječiti da deficit proračuna bude iznad 1,6 posto BDP-a.
To bi bilo dvostruko više od dosadašnjeg cilja od 0,8 posto, no nie nego što su trišta donedavno očekivala. Ona strahuju da će deficit značajno narasti kako bi se financiralo povećanje socijalnih davanja i poreznih rezova koje su obećavale vladajuće stranke.
Izvor iz vlade tvrdi kako i Di Maio i Salvini ele deficit između 2 i 2,5 posto kako bi proveli neka od svojih ključnih obećanja iz izborne kampanje poput uvođenja temeljnog dohotka ili mirovinske reforme.
Talijanski javni dug trenutno iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u Europskoj uniji nakon grčkog. Trišta strahuju da bi on mogao dodatno rasti ako se provede plan vladajućih stranaka. Tria je u tom slučaju viđen kao bastion fiskalne discipline koji bi ih trebao umiriti.
Talijanska vladajuća koalicija u srijedu je od njega zatraila da dopusti veću javnu potrošnju.
Di Maio tvrdi da će koalicija koja je na vlast stupila u lipnju eliminirati bespotrebne troškove iz proračuna kako bi oslobodila sredstva za nove prioritete.
Vlada mora odrediti ograničenje deficita i zaduivanja do 27. rujna i predstaviti proračun parlamentu do 20. oktobara. Tradicionalno talijanske vlade konačnu odluku donose netom prije isteka tih rokova.
0 ( + )
*
Dva dana nakon nesreće iz olupine trajekta izvučen živ muškarac: 207 poginulih
Dva dana nakon nesreće iz olupine trajekta izvučen iv mukarac: 207 poginulih
HINA
Foto: EPA
RONIOCI su danas spasili muškarca iz olupine prekrcanog tanzanijskog trajekta koji se u četvrtak prevrnuo na Viktorijinom jezeru u Tanzaniji, pri čemu je poginulo najmanje 207 osoba.
Tijela i dalje plutaju oko broda za koji se procjenjuje da je u trenutku nesreće prevozio više od 300 ljudi. Dravna televizija TBC objavila je kako je zasad broj mrtvih 207.
Četiri ronioca mornarice u subotu ujutro su nastavila potragu u potonulom trajektu MV Nyerere nakon što su čuli zvukove koji su bili naznaka da ima još preivjelih.
Izvukli su jednog muškarca iz preokrenutog broda koji je odmah odvezen u bolnicu. Stanje mu još nije poznato.
Odgovorni će biti uhapeni
Predsjednik Tanzanije John Magufuli je naredio hapenje onih koji su odgovorni za potonuće.
Deseci članova obitelji uz obalu su čekali informacije o svojim voljenima. Dopremljeni su lijesovi za rtve izvučene s plovila udaljenog stotinjak metara od obale.
"Trajekt se brzo preokrenuo i prekrio nas", otkrio je preivjeli Charles Ngarima.
"Imao sam sreće što sam mogao plivati pod vodom, ne znajući u kojem smjeru idem".
Još jedna preivjela, Jennifer Idhoze, za nesreću krivi prenatrpanost broda.
"Uspjela sam skočiti s trajekta. Tako sam preivjela", naglasila je.
Brod se prevrnuo u četvrtak navečer u blizini sidrišta na Ukereweu, najvećem otoku na jezeru.
0 ( + )
*
Irci na referendumu odlučuju o ukidanju zabrane bogohuljenja
Irci na referendumu odlučuju o ukidanju zabrane bogohuljenja
HINA
Papu su u Irskoj nedavno dočekali žestoki prosvjediFoto: EPA
IRSKA će 26. oktobara odrati referendum o ukidanju ustavnog zakona koji zabranjuje bogohuljenje, objavio je u petak Dublin.
Irski ustav sada kae: "Objava ili izricanje izjava koje su bogohulne, potiču na pobunu ili su nepristojne djelo je kanjivo zakonom."
No tu se odredbu u suvremenom irskom društvu općenito smatra neučinkovitom i zastarjelom.
Irci su u svibnju glasali za ukidanje zabrane pobačaja s premoćnom većinom od 66 posto glasova, što ukazuje na sve slabiji utjecaj Crkve u toj nekoć jako konzervativnoj katoličkoj zemlji.
Novi referendum odrat će istoga dana kada i predsjednički izbori kako bi se smanjili troškovi.
Irski mediji nagađali su nedavno da bi se ove jeseni mogao odrati referendum o uklanjanju formulacije iz Ustava po kojoj je eni mjesto "u kući". No to je ovaj mjesec odgođeno jer političari još razmatraju kako bi se taj članak trebalo preoblikovati.
Glasnogovornik vlade rekao je da se takav referendum trenutačno ne planira.
0 ( + )
*
Hillary Clinton za Atlantic: Demokracija propada, Trump ne može potonuti dublje
Hillary Clinton za Atlantic: Demokracija propada, Trump ne moe potonuti dublje
T.L.P.
Foto: EPA, Screenshot: The Atlantic
"PROŠLE su gotovo dvije godine otkako je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima, a u svom sam govoru jedan dan nakon toga rekla da mu moramo dati iskrenu šansu da nas vodi. Nadala sam se da su moji strahovi za budućnost Amerike pretjerani. Nisu bili", piše Hillary Clinton za The Atlantic.
U nastavku prenosimo dijelove njezinog članka.
Trump ne moe dublje potonuti
"U 21 mjesec otkako je stupio na vlast, Trump je potonuo nie nego što je itko mogao zamisliti, a najbolji je dokaz toga nevjerojatna okrutnost kojom njegova administracija tretira imigrantske obitelji, odvajajući roditelje od djece. Prema New York Timesu, u SAD-u je još uvijek zadrano preko 12.800 djece, unatoč sudskim nalozima i prosvjedima javnosti. Tu je i predsjednikovo monstruozno zanemarivanje Puerto Rica nakon uragana Maria – poginulo je oko 3000 Amerikanaca, a predsjednik Trump ne samo da je jedva reagirao, nego sad javno poriče da je slubena procjena broja poginulih u uraganu točna.
Naša je demokracija u krizi. Ne koristim riječ kriza olako. Kako ja to vidim, našu se demokraciju napada na pet fronti".
Pet fronti propasti američke demokracije
"Prvo, tu je Trumpov napad na vladavinu prava. On je za New York Times izjavio: „Ja mogu raditi što god hoću s Ministarstvom pravosuđa“, a u siječnju su njegovi odvjetnici uputili pismo Robertu Muelleru, koji istrauje navode da je Trump surađivao s Rusijom, u kojem su istakli da, kad bi se Trump upleo u neku istragu, to ne bi bilo ometanje istrage jer je on predsjednik. Usto, izjavio je i da je očekivao da će ga glavni dravni odvjetnik Jeff Sessions braniti od napada, usprkos tome što bi se to protivilo zakonu.
Drugo, legitimnost naših izbora dovedena je u pitanje. Rusija se neprestano miješa u naše unutarnje dravne poslove, a Trump to ne zaustavlja, niti nas pokušava zaštititi. Uz to, Republikanci su postavili teške i, vjerujem, nezakonite preduvjete putem kojih ljudima oteavaju da izađu na izbore i glasaju – što je teška povreda našeg temeljnog demokratskog principa „jedna osoba - jedan glas“.
Treće, Trump vodi rat protiv istine i zdravog razuma. Samo je u ovom mjesecu predsjednik Trump javno izgovorio 125 potpuno netočnih ili obmanjujućih izjava, i to u 120 minuta, što mu je osobni rekord. Osobe koje provjeravaju točnost predsjednikovih izjava kau da je od stupanja na vlast do danas izgovorio preko 5000 netočnih ili obmanjujućih tvrdnji.
Usto, napada i novinare – nitko, pa ni ja, ne voli da ga se kritizira u javnosti, ali to je nešto što dolazi s ovim poslom i na to se treba naviknuti. Zastupate svoje tvrdnje i stavove, ali ne zloupotrebljavate poloaj kako biste obezvrijedili čitavu struku i slobodno novinarstvo. Trump je otvoreno izjavio da napada novinare kako bi ih diskreditirao te da ljudi ne bi vjerovali negativnim reportaama koje oni o njemu pišu.
Četvrto, Trump je beskrajno korumpiran. S obzirom na to da je u kampanji obećavao da će raščistiti korupciju u vladi, nevjerojatno je koliko besramno predsjednik i njegov kabinet ulaze u sukobe interesa, zloupotrebu moći i očigledne povrede etičkih načela. Trump je prvi predsjednik u 40 godina koji nije javno objavio svoju prijavu poreza. Odbio se odvojiti od svojih kompanija i imovine te time stvorio nebrojeno mnogo situacija sukoba interesa, u kojima se razne večere i stranačka događanja odvijaju u njegovim hotelima, na golf terenima i slično. On se čak ni ne pretvara da mu je dobrobit naroda vanija od njegove osobne dobrobiti i zarade.
Peto, Trump narušava nacionalnu ujedinjenost koja omogućava demokraciju. Ono što nas razlikuje od autoritarnih društava je upravo naša mogućnost da slobodno i estoko raspravljamo dok smo istovremeno povezani „vezama ljubavi“, kako ih je nazvao Abraham Lincoln, i dubokom vjerom da svi zajedno činimo ujedinjenu, snanu cjelinu.
Tako bi to trebalo funkcionirati u načelu. Trump namjerno stvara razdore u društvu i čak se ni ne pretvara da je predsjednik svih Amerikanaca. Njegove otvoreno rasističke izjave poput one da su imigranti s Haitija i Afrike iz 'vukojebina' ili da se određenom američkom sucu ne moe vjerovati jer ima meksičke korijene. Njegove izjave nisu primjena načela slobode izraavanja niti odmor od političke korektnosti. On samo širi mrnju".
Kako smo došli dovde?
"Trump je moda trenutna prijetnja američkoj demokraciji, ali on se nije pojavio niotkuda. On je simptom bolesti koju je pokrenula malena skupina desničarskih multimilijunaša, poput obitelji Mercer te Charlesa i Davida Kocha, koji su potrošili mnogo novca kako bi stvorili alternativnu stvarnost u kojoj znanost ne postoji, lai se pretvaraju da su istina, a paranoja cvjeta.
Polarizacija našeg društva jača je nego ikad prije. Kad su Amerikancima 1960. godine postavili pitanje bi li im smetalo da im se sin ili kći oeni za pripadnika suprotne stranke, samo je 4 posto Demokrata i 5 posto Republikanaca reklo da bi im smetalo. U 2010. godini, kad je ponovno postavljeno to isto pitanje, 49 posto Republikanaca i 33 posto Demokrata reklo je kako bi im to smetalo.
Ako gledate na politiku kao na crno-bijelu situaciju u kojoj je suprotna strana puna izdajica, kriminalaca i ni na koji način nije legitimna, moda moemo shvatiti zašto Republikanci podravaju čovjeka koji je toliko očito neprikladan za predsjednika".
Što moemo učiniti?
"Sad moramo učiniti sve što moemo kako bismo spasili naš demokratski sustav. Prvo što moramo je masovno izaći na predstojeće izbore i izabrati odlične kandidate koji obećavaju učiniti dobre stvari za Ameriku. Kad bi oni pobijedili, moda bi Kongres napokon mogao više nadzirati poteze Bijele kuće.
Najvanije je reformirati i zaštiti naš izborni sustav. Moramo se potruditi da svaka osoba ima pristup glasanju, uvesti stroe kontrole glasanja i bolju koordinaciju federalnih, dravnih i lokalnih slubi za kiber-sigurnost. Treba nam glasanje elektroničkom poštom i olakšani proces registracije birača.
No, ni najbolja nas reforma ne moe spasiti ako ne popravimo odnose u našem društvu i ne poveemo sve američke građane i građanke. Potrebne su nam sustavne ekonomske reforme kojima bismo se borili protiv nejednakosti i velike moći korporacija, reforme putem kojih bismo dali glas radničkim obiteljima.
Na kraju, rješavanje problema naše zemlje pojedinačna je odgovornost svakoga od nas – moramo posegnuti preko granica rase, klase i politike te gledati očima ljudi koji su drugačiji od nas. Demokracija je uspješna samo kad shvatimo da smo zajedno suočeni s problemima", zaključuje Hillary Clinton za The Atlantic.
0 ( + )
*
Raste broj mrtvih u napadu na vojnu paradu u Iranu
Raste broj mrtvih u napadu na vojnu paradu u Iranu
HINA
Foto: Hina/ EPA
BROJ mrtvih u napadu na vojnu paradu na jugozapadu Irana u subotu narastao je na 24, od kojih su polovica pripadnici Revolucionarne garde, objavile su dravne novinske agencije o jednom od najgorih napada u povijesti na te elitne snage.
Dravna je televizija objavila da je cilj napada u kojem je ozlijeđeno više od 60 ljudi bilo postolje na kojem su bili iranski dunosnici okupljeni kako bi pratili godišnju ceremoniju obiljeavanja početka Iransko-iračkog rata koji je trajao od 1980. do 1988.
Iranski etnički arapski oporbeni pokret nazvan Nacionalni otpor Ahvaza preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska drava, no nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje.
Stradali ene i djeca
U napadu su stradali i ene i djeca, prenosi agencija IRNA riječi neimenovanog izvora.
Revolucionarna garda (IRGC) mač je i štit vlasti šijitskog klera od Islamske revolucije 1979. godine. Njezini pripadnici igraju veliku ulogu i u provedbi iranskih regionalnih interesa u dravama poput Iraka, Sirije i Jemena.
Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok ene i djeca bjee kako bi spasili ivot.
Otkud su došli?
Snimka objavljena na internetskoj stranici dravne televizije prikazuje zbunjene vojnike na poprištu napada.
"Otkud su došli?" pita vojnik ispred postolja, a drugi mu odgovora: "Sa stranje strane."
Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna drava u odnosu na susjedne arapske drave u kojima vlada nasilje od 2011.
Dravna televizija optuila je "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.
Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.
Glasnogovornik iranske vojske istaknuo je kako su napadači prošli obuku u dvije drave Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Dravama i Izraelom.
"Ove teroriste su trenirale i organizirale dvije zaljevske drave", naglasio je brigadir-general Abolfazl Shekarchi za IRNA-u.
"Nisu pripadnici Daesha (Islamske drave) ili drugih skupina koje se bore protiv iranskog islamskog sustava... nego su povezani s SAD-om i Mossadom", referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju.
Iran je u proteklim tjednima natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Perzijskom zaljevu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih drava i tako se osvetio za američke sankcije kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta.
Dominantna vojna snaga
Revolucionarna garda je najsnanija i najbolje naoruana vojna sila u Iranu i ima milijarde dolara vrijedne udjele u gospodarstvu.
Kurdski militanti su u srpnju ubili deset pripadnika IRGC-a na granici s Irakom, prenijela je iranska agencija Tasnim, što je bio posljednji nasilni sukob na tom području gdje su aktivne kurdske opozicijske skupine.
Američki predsjednik Donald Trump u svibnju je odlučio povući SAD iz sporazuma iz 2015. kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija koje je Trump ove godine vratio.
Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Saddamu Husseinu, referirajući se time na rat u osamdesetim godinama prošlog stoljeća čiji je početak danas obiljeen.
Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije drave podravaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.
Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska drava u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Homeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.
0 ( + )
*
Vatikan i Kina potpisali sporazum o izboru biskupa
Vatikan i Kina potpisali sporazum o izboru biskupa
HINA
Foto: Hina
VATIKAN je objavio da je potpisao povijesni sporazum s Kinom o izboru rimokatoličkih biskupa u toj zemlji, no kritičari smatraju da je Crkva previše popustila komunističkoj vladi.
Vijest o sporazumu, koji su u Pekingu potpisali zamjenici ministara vanjskih poslova dviju strana, objavljena je dok se papa Franjo nalazi u posjetu Vilniusu na početku četverodnevnog posjeta baltičkim republikama.
Vatikan je objavio da sporazum "nije politički nego pastoralni".
U priopćenju se ne spominje Tajvan, koji Vatikan priznaje, dok je za Kinu odmetnuta pokrajina.
Prema izvorima iz Vatikana, sporazum daje Vatikanu pravo glasa u imenovanja biskupa i daje Papi mogućnost da uloi veto na kandidate.
Kineski katolici, njih gotovo 12 milijuna, podijeljeni su na podzemnu Crkvu odanu Vatikanu i Katoličko domoljubno udruenje koje nadzire drava.
Mogućnost takvog sporazuma podijelila je katoličke zajednice širom Kine od kojih neke strahuju od jačanja represije ako Vatikan prepusti više kontrole Pekingu.
Drugi ele pribliavanje dviju strana i izbjegavanje potencijalne shizme.
0 ( + )
*
Britanija ne popušta u pregovorima oko Brexita: "Pogrešno su nas procijenili"
Britanija ne poputa u pregovorima oko Brexita: "Pogreno su nas procijenili"
HINA
Foto: EPA
VELIKA Britanija je poručila da se neće "predati" u pregovorima o Brexitu te je pozvala partnere iz Europske unije da se snanije angairaju oko britanskih prijedloga nakon što su Pariz i Berlin sugerirali da sljedeći potez treba doći iz Londona.
Britanska premijerka Theresa May u petak je zatraila nove prijedloge i "poštovanje" od čelnika Europske unije, poručivši nakon summita u Salzburgu da su razgovori došli do slijepe ulice, što je u subotu ponovio i njezin ministar vanjskih poslova.
May je u petak, nakon hladne reakcije na neformalnom europskom summitu na njezin "chequers" plan, priopćila kako "nije prihvatljivo" da europski čelnici odbiju njezine ideje bez predlaganja alternativa u "ovako kasnoj fazi pregovora".
"Ako Europska unija misli da će odbijanjem svakog prijedloga Londona učiniti da na kraju kapituliramo i završimo kao Norveška ili ostanemo u EU ... onda su veoma pogrešno procijenili britanski narod", rekao je u subotu Jeremy Hunt za radio BBC.
"Moda smo pristojni, ali imamo svoju granicu, pa se oni trebaju ozbiljno angairati."
Mediji pozdravili izjavu May
Prkosnu poruku premijerke u petak su pozdravili britanski mediji koji su nakon summita u Salzburgu govorili o njezinom "ponienju".
No čini se kako ni europski partneri nemaju namjeru popustiti.
Europski čelnici i May su rekli kako ele postići sporazum u oktobaru kako bi mogao biti finaliziran do studenog.
London je kao datum izlaska iz Unije odredio 29. oujka sljedeće godine, što znači da sporazum o Brexitu mora biti postignut do studenog jer ga nakon tog razdoblja moraju ratificirati britanski i Europski parlament, upozorio je sredinom rujna Michel Barnier, glavni pregovarač Bruxellesa o britanskom izlasku iz EU-a.
Francuska ministrica za europska pitanja Nathalie Loiseau je poručila kako Francuska i dalje vjeruje da je moguć dobar sporazum, no da se treba pripremiti i za izostanak dogovora. May je u petak naglasila kako je i to bolje od lošeg dogovora.
Britanska odluka o izlasku "ne moe dovesti do propadanja EU-a", istaknula je Loiseau za France Info radio.
"To je poruka koju pokušavamo već mjesecima poslati našim britanskim kolegama koji su moda mislili da ćemo reći 'da' na bilo kakav sporazum koji smisle."
Zamjenik njemačkog ministra vanjskih poslova Michael Roth u subotu je kazao kako preostalih 27 članica EU-a pokušavaju postići razumna rješenja.
"Okrivljavanje EU-a je time više nego nepravedno. Ne moemo rješavati probleme koji će nastati na Otoku zbog Brexita", napisao je na Twitteru.
0 ( + )
*
Papa kritizirao zemlje koje ne žele prihvatiti izbjeglice
Papa kritizirao zemlje koje ne ele prihvatiti izbjeglice
HINA
Foto: Hina/ EPA
PAPA Franjo je u litavskom glavnom gradu Vilniusu, gdje je počeo svoju četverodnevnu turneju po baltičkim zemljama, osudio europske zemlje koje ne ele prihvatiti izbjeglice, pohvalivši "toleranciju i gostoprimstvo" Litavaca.
Označio je tu većinom katoličku zemlju kao primjer međunarodnoj zajednici i posebno Europskoj uniji. Njegove su se kritičke riječi odnosile prvenstveno na zemlje Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) čije vlasti nisu htjele primiti na svoj teritorij izbjeglice i ekonomske migrante pristigle masovno u Grčku i Italiju.
U govoru pred litavskim vlastima i diplomatskim zborom, okupljenima pred predsjedničkom palačom, Papa je spomenuo "glasove koji siju podjelu i sukobljavanje", stvarajući nesigurnost ili sukobe, ili "naglašavaju da je jedini mogući način jamstva sigurnosti i preivljavanja kulture u naporu oko eliminiranja, brisanja ili protjerivanja drugih".
U tom smislu, nastavio je on, "vi, Litavci, imate originalnu izreku: 'prihvatiti razlike'. Dijalogom, otvaranjem i razumijevanjem, razlike mogu postati most koji spaja istok i zapad Europe".
U ponedjeljak ide u Latviju pa u Estoniju
Papina četverodnevna turneja odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.
Papa voli pruiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izraavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.
Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem augusta u Irskoj, obiljeenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.
Papu Franju optuio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.
Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.
No uoči odlaska za Vilnius papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.
U utorak će njemačka crkva objaviti slubeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo rtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.
Pomolit će se kod spomenika rtvama geta u Vilniusu
Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litavcima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.
Litva i ostale baltičke zemlje doivjele su brz gospodarski razvoj ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.
Vaan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika rtvama geta u Vilniusu.
Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 idova, a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tokom nacističke okupacije između 1941. i 1944.
0 ( + )
*
Gotovo 100 osoba umrlo od kolere na sjeveroistoku Nigerije
Gotovo 100 osoba umrlo od kolere na sjeveroistoku Nigerije
HINA
Foto: Hina
U EPIDEMIJI kolere umrlo je gotovo 100 osoba zadnja dva tjedna na sjeveroistoku Nigerije, području opustošenom sukobom vladinih snaga i dihadističke skupine Boko Haram, objavio je UN.
"Popisano je 3126 slučajeva u dravama Yobe i Borno", piše u priopćenju ureda za usklađivanje humanitarnih poslova UN-a u Abuji, ističući da je od epidemije već umrlo "97 osoba" u te dvije drave.
Epidemija je proglašena prije dva tjedna u Bornu, epicentru nasilja, gdje stotine hiljada ljudi ivi u kampovima za raseljene osobe, te se proširila na susjednu dravu Yobe, "gdje je do 20. rujna zabiljeeno 989 slučajeva".
Početkom tjedna UN je objavio da je od bolesti umrlo više od 500 osoba u čitavom bazenu jezera Čad (Nigerija, Čad, Kamerun i Niger), te da se 27.000 osoba zarazilo kolerom zadnjih tjedana.
0 ( + )
*
Napadnuta vojna parada u Iranu, više mrtvih
Napadnuta vojna parada u Iranu, vie mrtvih
HINA
Screenshot: YouTube
NAPADAČI na vojnu paradu na jugozapadu Irana u subotu su ubili 11 pripadnika Revolucionarne garde, prenosi novinska agencija Tasnim o jednom od najsmrtonosnijih napada na tu elitnu jedinicu.
Dravna televizija je objavila da je cilj napada u kojem je ranjeno više od 30 ljudi bilo postolje na kojem su bili iranski dunosnici okupljeni kako bi pratili godišnju ceremoniju obiljeavanja početka Iransko-iračkog rata koji je trajao od 1980. do 1988. godine.
Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok ene i djeca bjee kako bi spasili ivot.
Ali Hosein Hoseinzadeh, zamjenik guvernera provincije Kuzestan, rekao je kako se očekuje da će broj mrtvih rasti. Među ubijenima je i jedan novinar.
Velik udarac sigurnosti
Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna drava u odnosu na susjedne arapske drave u kojima vlada nasilje od 2011. godine.
Nitko još nije preuzeo odgovornost za ovaj napad na jugoistoku Irana.
Dravna televizija optuuje "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.
Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammed Javad Zarif za krvoproliće krivi "regionalne sponzore terora", a pod takvim izrazima se često referira na iranske neprijatelje Saudijsku Arabiju i Izrael, kao i na "njihove američke gospodare". Obećao je da će Teheran odlučno odgovoriti na ovaj čin.
Snimka objavljena na internetskoj stranici dravne televizije prikazuje zbunjene vojnike na poprištu napada.
"Otkud su došli?" pita vojnik ispred postolja, a drugi mu odgovora: "Sa stranje strane."
Napad izvršila četiri militanta
Napad su izvršila četiri militanta, od kojih su dva ubijena, prenosi iranska agencija ISNA.
Isti dan su parade odrane i u nekoliko drugih gradova, uključujući prijestolnicu Teheran i luku Bandar Abbas na obali Perzijskog zaljeva.
Tenzije između Saudijske Arabije i Irana proteklih su se godina pogoršale. Dvije drave podravaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.
Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska drava u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Homeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.
0 ( + )
*
U brodolomu u Tanzaniji 151 mrtvih
U brodolomu u Tanzaniji 151 osoba mrtva
HINA
Screenshot: YouTube
BROJ poginulih u brodolomu trajekta MV Nyerere u četvrtak na jugu Viktorijina jezera u Tanzaniji popeo se na 151 osobu u subotu, trećeg dana potrage, objavila je javna televizija TBC.
"Operacije potrage nastavljene su rano ujutro", objavila je TBC dok je broj mrtvih u petak navečer iznosio 131. Spašeno je 40 osoba.
Prekrcan putnicima i robom, MV Nyerere prevrnuo se u četvrtak popodne na samo nekoliko desetaka metara od odredišta, pristaništa na otoku Ukara.
Nekoliko svjedoka izvijestilo je da su se, pribliavajući se otoku, putnici premjestili na prednji dio broda radi iskrcavanja. To je pokretanje dovelo u neravnoteu brod koji se tada prevrnuo.
Govoreći o "nemaru", tanzanijski predsjednik John Magufuli naredio je u petak navečer da se "uhiti svaka osoba povezana s plovidbom trajekta". "Odgovorni će obavezno biti kanjeni", obećao je on.
0 ( + )
*
Porod u Afganistanu je opasniji od rata. Ovo je priča o "tvornici beba"
Porođaj u Afganistanu je opasniji od rata. Ovo je priča o "tvornici beba"
HINA
Screenshot: YouTube
MAJKA je primljena u 9:30, a rodila je u 9:35. U rodilište Liječnika bez granica (MSF) na jugoistoku Afganistana, jedno od najaktivnijih na svijetu, ene često stiu u zadnji čas.
Dnevno se rađa 60 beba u jednom rodilištu
Ondje se dnevno rađa više od 60 beba. Liječnici i primalje svoju ustanovu od milja zovu ''tvornicom beba''. U rađaonicama je najveća guva rano ujutro.
Područje pod kontrolom talibana jako je blizu i ceste su noću nesigurne. Kad je 25-godišnja Asmad Fahri u gluho doba noći osjetila trudove, znala je da mora pričekati jutro kako bi krenula na trosatni put do bolnice.
Sada se napokon odmara, a njezino djetešce spava uz nju.
U prosjeku se nove majke na odjelu zadravaju šest sati, ali nju će otpustiti nakon samo tri jer mora stići kući prije mraka.
Do bolnice MSF-a ene nekad putuju danima, u boli i krvareći, po nesigurnim neasfaltiranim cestama u kolima, tačkama ili kojim god ''prijevoznim sredstvom'' na raspolaganju.
Većina ih se jedva stigne preodjenuti u bolničku pidamu prije nego što krene porođaj.
Rodilište u pokrajini Khost otvoreno je koncem 2012. u zemlji opustošenoj sukobima, s najvećom stopom smrtnosti majki i dojenčadi u svijetu.
Priča o uspjehu
Uspjeh je bio nevjerojatan. U prvoj punoj godini rada, 2013., ondje je rođeno 12 hiljada djece.
Do 2017. brojka se gotovo udvostručila, na 23 hiljade.
"Mi ovdje besplatno spašavamo ivote", uz osmijeh kae Safia Khan (24), jedna od primalja.
U taj čas prilazi novopečena majka blizanaca, iz haljine vadi novčanicu i pokušava je primalji tutnuti u ruku. To je tradicionalna gesta zahvalnosti nakon porođaja, koja je u nekim bolnicama čak i obavezna. "Ovdje je to zabranjeno", objašnjava Khan.
Porođaj opasniji nego rat
Po stopi smrtnosti u Afganistanu je enama porođaj pet puta opasniji nego rat. Sada je u padu, ali nedovoljno.
Doktorica Raša Houri, palestinska ginekologinja, kae da se njihova bolnica brine za 40 posto porođaja u pokrajini Khost, koja ima 1,5 milijun itelja. "Trebale bi nam tri bolnice poput ove", za značajan pad stope smrtnosti, rekla je.
Osim rata i siromaštva, bolničko osoblje ima još jedan problem - paštunvali, patrijarhalan kod časti koji diktira ivot paštunskim plemenima u Khostu.
Prema paštunvaliju, spolovi moraju biti strogo razdvojeni, a ena ne smije pokazati lice strancu. Zbog toga je osoblje u bolnici isključivo ensko, izuzev jednog anesteziologa i šefa odjela neonatologije.
Ali čak i tako je ponekad potrebno malo uvjeravanja, kae Salamat Mandozaj, ugledni član tamošnjeg društva koji se brine i za sigurnost bolnice.
"U ovom ruralnom okruenju, neke ene i dalje radije rađaju u svome domu", kae.
Neovisno o preprekama - kulturi, siromaštvu, sigurnosti - doktorica Houri jako je zadovoljna.
"Mi dopiremo do ljudi na marginama afganistanskog društva. Ovo je priča o uspjehu."
0 ( + )
*
Papa počinje posjet baltičkim zemljama
Papa počinje posjet baltičkim zemljama
HINA
Foto: EPA
PAPA Franjo počinje posjet katoličkoj Litvi kako bi pruio ohrabrenje mladima koji ele napustiti zemlju i odao počast idovima istrijebljenima iz geta u Vilniusu.
Njegovo četverodnevno putovanje u baltičke zemlje, na sjeveroistočnoj periferiji EU-a, odvest će ga u ponedjeljak u većinski protestantsku Latviju te u utorak u Estoniju, u kojoj većina građana nisu vjernici.
Papa voli pruiti ruku najmanjim katoličkim zajednicama na planetu, izraavajući istodobno bliskost s ostalim kršćanskim religijama.
Njegovo 25. putovanje u inozemstvo unaprijed se smatra neproblematičnim, nakon akrobatskog vikenda krajem augusta u Irskoj, obiljeenog prosvjedima zbog seksualnog zlostavljanja klera.
Papu Franju optuio je talijanski crkveni vjerodostojnik da je dugo svjesno zanemarivao djelovanje utjecajnog američkog kardinala Theodorea McCarricka, na kraju smijenjenog u srpnju zbog starog seksualnog zlostavljanja nad jednim adolescentom.
Iako pritisnut brojnim glasovima Crkve da se izjasni, šef 1,3 milijardi katolika nije se izjasnio prije putovanja u baltičke zemlje.
No uoči odlaska za Vilnius papa Franjo morao je opet objaviti dvije nove ostavke čileanskih biskupa.
U nedjelju će se pomoliti ispred spomenika rtvama geta
U utorak će njemačka crkva objaviti slubeno izvješće, čiji su dijelovi već procurili u tisak, o tome kako je najmanje 3677 djece bilo rtvom seksualnog zlostavljanja za koje je odgovorno 1670 pripadnika klera između 1946. i 2014. godine.
Papa će se posebno u subotu susresti s mladima Litvancima rođenima nakon nezavisnosti, na trgu ispred katedrale u Vilniusu.
Litva i ostale baltičke zemlje doivjele su brz gospodarski razvoj, ali i pojavu društvenih nejednakosti te masovnu migraciju mladih prema Zapadu koja predstavlja ozbiljan problem.
Vaan trenutak očekuje se u nedjelju kad će se Papa ići pomoliti ispred spomenika rtvama geta u Vilniusu.
Do 1940. Litva je bila domovina više od 200.000 idova, a Vilnius, zbog njegova duhovnog utjecaja, prozvan je Jeruzalemom Sjevera. Gotovo su svi smrtno stradali tokom nacističke okupacije između 1941. i 1944.
0 ( + )
*
UN usvojio rezoluciju za jačanje učinkovitosti Plavih kaciga
UN usvojio rezoluciju za jačanje učinkovitosti Plavih kaciga
HINA
Foto: EPA
VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda jednoglasno je usvojilo rezoluciju koju su predloile Sjedinjene Drave za jačanje učinkovitosti Plavih kaciga i oštro sankcioniranje njihova neuspjeha u zaštiti civila u mirovnim misijama.
Posljednjih godina nekoliko mirovnih operacija je okaljano aferama spolnog zlostavljanja i nedjelovanja dok su civilima prijetile oruane skupine, posebice u Srednjoafričkoj Republici i u Junom Sudanu.
Rezolucija, koju kritizira Rusija i dri da u njezino sastavljanje nije bilo uključeno dosta zemalja iz kojih dolaze postrojbe, predviđa u slučaju povreda ugovora zamjene ili opozive kontingenata.
Neke od tih mjera su već primijenjene u prošlosti, ali ova rezolucija ih sistematizira, naglašava diplomatski izvor. Tekst pozdravlja specijalne istrage koje su na raspolaganju glavnog tajnika i naglašava potrebu da budu transparentne.
Nakon kritika, posebice zemalja koje bitno sudjeluju u 14 trenutačnih mirovnih misija UN-a, koje mobiliziraju oko 100.000 Plavih kaciga u svijetu, tekst je više puta popravljan tokom pregovaranja, rekli su diplomati.
U sadašnjim mirovnim misijama sudjeluje samo nekoliko desetaka američkih Plavih kaciga, ali Sjedinjene Drave daju najveći financijski doprinos sa 6,7 milijardi dolara i zato Washington eli usvajanje rezolucije, rekao je neimenovani diplomatski izvor.
0 ( + )
*
Hoće li se Britanija i Španjolska napokon dogovoriti oko Gibraltara?
Hoće li se Britanija i panjolska napokon dogovoriti oko Gibraltara?
Foto: EPA
ŠPANJOLSKA se nada postići okvirni dogovor s Velikom Britanijom u oktobaru o statusu Gibraltara nakon što Britanija izađe iz Europske unije, rekao je u četvrtak španjolski premijer Pedro Sanchez.
Španjolska također treba prijelazno razdoblje za postizanje dogovora s Britanijom oko pitanja okoliša, poreznih zakona i trgovine duhanskim proizvodima na tom britanskom teritoriju, rekao je.
"Trebamo dogovor o Gibraltaru do kraja oktobara", rekao je novinarima na neformalnom summitu EU-a u Salzburgu.
Gibraltar napušta EU s Britanijom
Gibraltar, britanski teritorij koji se nalazi na junoj obali Španjolske, napustit će EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom 29. oujka iduće godine. Gibraltar nije dio carinske unije EU-a ali se tvrtke pribojavaju da bi reim na granici mogao postati rigidniji nakon Brexita.
To bi moglo naštetiti gospodarstvu tog teritorija koje ovisi o radnicima koji prelaze granicu sa Španjolskom.
Bilateralni razgovori Londona i Madrida o Gibraltaru vode se od početka godine, a slubenici dvije drave su do sada odrali šest sastanaka.
"Imamo neke razlike u pogledu pravosudne i policijske suradnje i slobodnog kretanja ljudi", rekao je Sanchez na summitu kada su čelnici Unije zatraili od britanske premijerke Therese May jamstva glede druge granice s Ujedinjenom Kraljevinom, one između Sjeverne i Republike Irske.
"Mislim da je elja britanske i španjolske vlade postići dogovor do sredine oktobara", rekao je Sanchez dodavši da je britanske pristup u pitanju Gibraltar bio vrlo konstruktivan.
U razgovorima je dotaknuto pitanje mogućeg zajedničkog korištenja zračne luke Gibraltara i sveobuhvatnijeg dijeljenja fiskalnih podataka stanovnika Gibraltara kako bi se spriječilo izbjegavanje poreza.
0 ( + )
*
Potonuo trajekt na jezeru Victoria u Tanzaniji: 40 mrtvih, stotine nestalih
Potonuo trajekt na jezeru Victoria u Tanzaniji: 40 mrtvih, stotine nestalih
Hina
Screenshot: YouTube
VIŠE od 40 osoba poginulo je kada je potonuo trajekt na jugu jezera Victorije, rekao je glasnogovornik tanzanijske vlade na dravnoj televiziji, a strahuje se da bi broj rtava mogao biti puno veći.
"Prema informacijama koje je predsjednik John Magufuli dobio od lokalnih vlasti Mwanze, poginulo je više od 40 osoba", rekao je glasnogovornik.
Trajekt Nyerere je potonuo dok se na njemu nalazio nepoznat broj putnika u četvrtak poslijepodne, blizu otoka Ukara, na jugu velikog jezera, prema priopćenju tanzanijske Agencije za elektronske usluge, operatera broda.
"Na brodu je bilo više stotina ljudi kada je potonuo, strahuje se da ih je veliki broj izgubio ivot", rekao je jedan dunosnik okruga Ukerewe, u području Mwanza. Prema inicijalnim procjenama na brodu se nalazilo najmanje 300 ljudi.
Trajekt je prevozio i robu. Potonuo je blizu pristaništa. Uzrok nesreće za sada nije jasan, ali najčešće se takve nesreće događaju kada su trajekti preopterećeni a u brodovima nema pojasa za spašavanje pa često ima puno poginulih.
U potonuću trajekta 1996. poginulo je oko 700 osoba na jezeru Victorija.
0 ( + )
*
Trump stavio kinesku tvrtku na crnu listu zbog kupnje ruskog oružja
Trump stavio kinesku tvrtku na crnu listu zbog kupnje ruskog oruja
HINA
Foto: EPA
SJEDINJENE Drave objavile su da su prvi put proglasile sankcije protiv nekog stranog entiteta zbog kupovine ruskog oruja, a riječ je o tvrtki kineske vojske koja je kupila ruske lovce bombardere i rakete zemlja-zrak.
Washington je također stavio 33 osobe i entiteta iz vojnog i obavještajnog sektora ruske vlade na svoj popis pojedinaca i entiteta s kojima je zabranjena svaka transakcija u naoruanju pod kaznom američkih sankcija, objavili su dunosnici Trumpove administracije.
Oni su dodani na popis s početnih 39 imena, a sada su na crnoj listi ukupno 72 osobe i entiteta, među kojima velike ruske tvrtke koje se bave naoruanjem.
Sankcije se nalaze među mjerama koje su poduzete u sklopu zakona koji je prošle godine usvojio američki kongres za kanjavanje zlonamjernih ruskih aktivnosti, među kojima je uplitanje Rusije u američke izbore i njezini potezi u Ukrajini.
"To je vana etapa", rekao je jedan američki dunosnik.
Taj zakon je usvojila velika većina parlamentaraca oba tabora, ali ga je nevoljko ratificirao predsjednik Donald Trump koji se eli pribliiti Rusiji Vladimira Putina, kako je obećao tokom izborne kampanje.
0 ( + )
*
Ukrajinska regija želi zabraniti pjesme, filmove i knjige na ruskom
Ukrajinska regija eli zabraniti pjesme, filmove i knjige na ruskom
Hina
Foto: EPA
REGIJA na zapadu Ukrajine našla se na udaru kritika svojih zapadnih pobornika, nakon što se izjasnila za zabranu kulturnih dobara na ruskom jeziku, ne objasnivši kako to namjerava provesti.
Regionalni parlament Lviva, na ukrajinskom zapadu, izglasao je u utorak moratorij na javnu upotrebu svih kulturnih dobara na ruskom jeziku, sve dok traje ruska okupacija Ukrajine, odnosno Krima i dviju istočnih regija koje su pod kontrolom proruskih separatista.
Regija na granici s Poljskom
Stanovnici regije Lviva, na granici s Poljskom, većinom koriste ukrajinski u svakodnevnom ivotu, za razliku od drugih regija u kojima je raširen ruski jezik.
Svrha je te odluke, tj. preporuke koja ne navodi vremenik provedbe, "zaštititi ukrajinske informacije od hibridnih utjecaja zemlje agresora te svladavanje posljedica duge lingvističke rusifikacije", prema tekstu objavljenom na stranici lokalne skupštine.
Parlamentom koji je glasao za tu zabranu dominira stranka ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka i proeuropska stranka Samopomoć, kao i nacionalistički zastupnici, među kojima je i autor tog teksta.
Moskva je očekivano oštro kritizirala tu mjeru, a glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je govorila o "protuustavnoj inicijativi" i pozvala je međunarodne organizacije da reagiraju.
Negativno je na Twitteru reagirao i kanadski veleposlanik u Kijevu Roman Waschuk, kao i britanska veleposlanica Judith Gough.
0 ( + )
*
Pucnjava u SAD-u, ima žrtava
DOGAĐAJA
Najmanje četvero mrtvih u pucnjavi kod Baltimorea, umrla i napadačica
F.Ć.
Screenshot: YouTube/ FOX 10 Phoenix
U OKRUGU Harford u američkoj saveznoj dravi Maryland u devet sati po lokalnom vremenu došlo je do pucnjave u kojoj su smrtno stradale najmanje četiri osobe. Četvrta rtva je napadačica, koja je preminula u bolnici.
"Moemo potvrditi da je došlo do pucnjave na području ulica Spesutia i Perryman. Ima više rtava. Situacija je u tijeku. Izbjegavajte to područje", objavila je policija na Twitteru.
Kako javlja NBC, za napad je osumnjičena ena. Isti izvor piše kako je incident gotov te da je napadačica savladana. Kako je potvrđeno na policijskoj konferenciji koja se odrala u 11:45 po lokalnom vremenu, osumnjičena je uhvaćena te je prevezena u bolnicu jer je bila u teškom stanju.
Do pucnjave došlo u distribucijskom centru
Do pucnjave je došlo u centru za distribuciju lijekova gdje, kako piše CNN, radi oko 1000 ljudi.
"Distribucijski centar je mjesto gdje stiu proizvodi te se tu dalje upućuju na dostavu. Ovdje je riječ tek o dijelu velikog distribucijskog centra. Do pucnjave je došlo nedaleko od glavne zgrade", kazala je Susan Henderson, glasnogovornica Rite Aida, firme u kojoj je došlo do pucnjave.
Riječ je o području udaljenom 50-ak kilometara sjeveroistočno od Baltimorea. Na terenu je i FBI.
0 ( + )
*
Amazon planira otvoriti 3000 trgovina bez prodavača
Amazon planira otvoriti 3000 trgovina bez prodavača
Hina
Foto: YouTube
AMAZON planira otvoriti do 3000 novih trgovina bez blagajni do 2021. godine, nastojeći primamiti nove kupce minimarketima i zalogajnicama sa svjee pripremljenim sendvičima, objavio je Bloomberg News.
Izvršni direktor Jeff Bezos nastoji odrediti najbolji format za taj skup pothvat, piše Bloomberg u srijedu, pozivajući se na neimenovane upućene izvore.
Novi AmazonGo prodajni centri mogli bi imati format minimarketa i nuditi svjee pripremljenu hranu i neke prehrambene namirnice, prema uzoru na 7-Eleven. Druga su mogućnost obične zalogajnice, rekao je jedan od izvora za Bloomberg.
Agresivno i skupo širenje Amazona moglo bi ugroziti 7-Eleven, ali i trgovine sendviča poput Subwaya i Panera Breada te obiteljske pizzerije i zalogajnice poput pokretnih prodavaonica tacosa, napominje agencija.
Izazov su za Amazon visoki troškovi otvaranja svake pojedine trgovine. Tako je prvi AmazonGo u Seattleu koštao više od milijun dolara samo u segmentu hardvera, kazao jedan od izvora za Bloomberg.
Amazon je prvu trgovinu bez blagajne otvorio blizu sjedišta u Seattleu 2016. godine. U međuvremenu su najavili još dvije takve trgovine u istom gradu i jednu u Chicagu, dodaje Bloomberg.
AmazonGo funkcionira tako da kupci ulaze u trgovinu uz pomoć aplikacije na mobitelu, te nakon skeniranja mobitela na okretnom ulazu biraju između salata, sendviča, pića i grickalica. Zatim odlaze iz trgovine, ne zaustavljajući se na blagajni.
Senzori i tehnologija računalnog vida detektiraju što su uzeli i automatski im naplaćuju preuzeti obrok odnosno namirnice, piše Bloomberg.
U Amazonu razmatraju mogućnost da do kraja ove godine otvore deset takvih trgovina, u sljedećoj još 50 u velikim gradovima i onda do 2021. godine do 3000, kazali su za Bloomberg upućeni izvori.
Amazonova glasnogovornica odbila je komentirati izvješće.
