SNIMKA na kojoj je Hugo Chavez u posjeti kod Fidela Castra kubanskom predsjedniku pokazuje subotnje izdanje argentinskih novina, a Castro se u trenirci drugačijoj od one viđene u oktobaru slaže sa svojim venecuelanskim kolegom oko prijetnji carstva (SAD-a), pojavila se jučer na Kubanskoj televiziji Juventud Rebelde i izgleda autentično, prenosi CNN.

Castro se oporavlja, vidi se na snimci, jer za razliku od dosadašnjih snimaka, kubanski predsjednik ovdje pije sok i govori slabim, ali ipak razumljivim glasom.

Chavez tvrdi da je s kubanskim predsjednikom razgovarao više od dva sata, o globalnom zagrijavanju i prijetnji SAD-a. Iako se na snimci vidi da razgovor uglavnom vodi Chavez, Castrovo držanje pokazuje da se oporavlja.

Snimka se pojavila točno šest mjeseci nakon što je Castro predao vlast u ruke svome bratu Raulu, a nakon špekulacija da je predsjednik mrtav, te da se to skriva od javnosti, ovo je prilično jak dokaz da se on oporavlja.

Njegovo zdravlje je državna tajna, no u vladi tvrde da ukoliko el Presidente zaista umre, da će o tome odmah izvijestiti Kubance.

A.B.

TUŽITELJSTVO u Münchenu, glavnom gradu njemačke savezne države Bavarske, izdalo je naloge za hapšenjem 13 službenika američke CIA-e, zbog otmice njemačkog građanina libanonskog porijekla 2003.

Khaled al-Masri  otet je u krajem 2003. u Skopju, nakon čega je prebačen u Afganistan, gdje je, kako sam kaže, mučen, iako je cijelo vrijeme govorio da se radi o zabuni i da nije, kako su otmičari mislili, član Al-Qaide.

Pušten je tek u travnju 2004., kad su CIA-ini obavještajci i sami shvatili da se radi o zabuni i da su uhvatili krivog čovjeka. Masri je pušten u šumi u Albaniji, gdje su ga, kaže, "bacili kao vreću".

Njemački mediji su u međuvremenu pokušali kontaktirati osumnjičene za otmicu, od kojih većina živi u američkoj saveznoj državi Sjevernoj Karolini, ali nitko od njih nije htio davati izjave o slučaju.

Nakon što je slučaj Masri postao poznat javnosti, CIA je potpala po ogromnu kritiku javnosti, koja je tvrdila da Amerikanci ne biraju sredstva u svojoj borbi protiv terorizma. To je upravo bilo i vrijeme jakih protesta oko zatvora u zaljevu Guantanamo, a Masrijeva otmica i dana danas je jak argument američkih protivnika.

U Njemačkoj se ne nadaju da će nalozi za hapšenjem značiti puno, budući da SAD ne izručuje svoje građane Njemačkoj, ali, ako ijedan od 13 osumnjičenika dođe na tlo Europe, može biti uhapšen.

U Italiji se trenutno vodi sudski postupak u sličnom slučaju otmice.

J.D. 

ŠURJAK i bivši najbolji prijatelj Osame bin Ladena, Jamal Khalifa, ubijen je tokom poslovnog puta na Madagaskar, javlja CNN. Khalifa je navodno nakon šest godina na Madagaskar išao u kontrolu svojih postrojenja i opreme.

Njegova obitelj je rekla kako im nisu poznate okolnosti njegova ubojstva te kako su mu ukradene sve stvari koje je imao sa sobom. Ipak, napominju da ne vjeruju navodima tamošnjih vlasti, kako su ga ubili lokalni stanovnici.

Malek Khalifa, Jamalov brat, za AP je rekao kako je u Jamalovu kuću provalilo 30-ak naoružanih muškaraca te ga ubilo na spavanju.

Oko Jamalove smrti izbile su brojne polemike. Dok se jedni pitaju da li su ga ubili bin Ladenovi suradnici, zbog toga što je istupio protiv vodstva al-Qaede, drugi ga jednostavno smatraju nesretnom žrtvom provalnika.

Khalifa i Bin Laden su bili prijatelji još od mladenačkih dana, a kasnije je Jamal i oženio njegovu sestru. No, zadnjih godina su se javile razmirice među njima, ponajviše zbog terorističkih napada. Jamal je Osamu čak i javno pozvao da se ogradi od terorizma koji se izvršava u njegovo ime.

"Molim te istupi i reci tim ljudima da prestanu. Ti si jedini koji im to može reći i jedini koji ih može zaustaviti." - poručio je još 2003. godine Jamal Bin Ladenu.

I.M.

GLAVNA tužiteljica Haškog suda, Carla del Ponte, pozvala je Europsku uniju na održavanje postojećeg nivoa političkog pritiska na Srbiju, te blokiranje pregovora o pridruživanju, sve dok Beograd ne preda Mladića.

Del Ponte se u Bruxellesu sastala sa Javierom Solanom, visokim predstavnikom EU-a za Zajedničku politiku vanjskih poslova i sigurnost. Tijekom sastanka je rekla kako Beograd nije poduzeo ništa u cilju uhapšenja Ratka Mladića, te kako bi obnavljanje pregovora o pridruživanju, Srbiji poslalo pogrešan signal, što bi ujedno značilo i neuspjeh međunarodnog prava.

Del Ponte je svoje preporuke izrazila u trenu kada su se pojavile naznake da se neke od zemalja članica EU zalažu za to da stav prema Beogradu postane "elastičniji".

Iako Carla del Ponte tvrdi da je u razgovoru sa Solanom dobila potrebnu potvrdu kako pregovori neće biti nastavljeni prije nego što se Mladić izruči, sama EU je podijeljena kada je riječ o Srbiji. Dok se Italija, Španjolska i još neke zemlje susjedne Srbiji, zalažu za obnovu pregovora o pridruživanju, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska, traže čvršće garancije kako će suradnja sa Sudom uroditi plodom.

"Mladić i Karadžić su na slobodi već 12 godina. Oni su obaveza bilo koje Vlade, obaveza države, bilo koje prošle, sadašnje ili buduće Vlade, bez obzira na njen sastav." - rekla je Del Ponte.

Del Ponte je jučer najavila kako neće produžiti svoj mandat, koji ističe u rujnu, već će prepustiti nekom drugom da završi što je započela. Svi slučajevi haškog suda trebali bi biti okončani do 2010.

I.M.
Foto: AFP