REPORTER Peter Arnett, koji iz Bagdada pokriva rat za TV mrežu NBC News, u intervjuu za iračku državnu televiziju je izjavio da je prvi američki ratni plan doživio neuspjeh zbog iračkog otpora i da stratezi sad nastoje "napisati novi plan". Američka televizijska kuća danas je Arnettu dala otkaz.

Arnett je vrlo poznato ime američkog novinarstva, dobitnik Pullitzerove nagrade za izvješćivanje iz Vijetnama, kad je radio za AP i ratni reporter CNN-a za prvog Zaljevskog rata 1991.

Peter Arnett interview za iračku televiziju dao nakon konferencije za novinare iračke vlade, budući da je on jedan od rijetkih TV novinara koji rade za američke medije kojima su iračke vlasti dopustile ostanak u Bagdadu.

Za iračku je TV Arnett izjavio da SAD ponovno procjenjuju stanje na bojišnici, da su odlučile usporiti rat, možda za tjedan dana, i da "ponovno pišu ratni plan, jer je prvi plan doživio neuspjeh zbog iračkog otpora".

"Očito je da su američki ratni planeri pogrešno procijenili odlučnost iračkih snaga", rekao je Arnett, dodavši kako je iz razgovora s Iračanima doznao kako ono što rade SAD i Velika Britanija u Iraku rezultira sve snažnijim nacionalnim osjećajima i otporom u stanovništvu.

"Naša izvještavanja o civilnim žrtvama ovdje i o otporu iračkih snaga vraćaju se u SAD... i pomažu protivnicima rata", dodao je.

"Sve se više u pitanje dovodi način na koji rat vodi predsjednik (George Bush) i sve je veći otpor ratu", također je rekao Arnett u interviewu zbog kojeg bi se ponovno mogao naći na udaru pobornika rata, ali i američkih vlasti.

To ne bi bio prvi takav slučaj. Upravo je izvješćivanje iz Bagdada prije 12 godina dovelo Arnetta u sukob s američkim vojnim establishmentom, koji je bio vrlo nezadovoljan jednom Arnettovom pričom da su saveznici bombardirali iračku tvornicu dječje hrane. Unatoč tvrdnjama američkih vojnih snaga da se u tvornici proizvodilo biološko oružje, Peter Arnett ostao je pri čvrstom stajalištu da se u pogođenoj tvornici proizvodila isključivo hrana za dojenčad.

Peter Arnett također je bio autor priloga na CNN-u uživo 1998. u kojem je američka vojska optužena da je 1970. u jednom selu u Laosu upotrijebila otrovni plin sarin kako bi pobila prebjege iz svojih redova. Dvoje djelatnika CNN-a nakon priloga dobilo je otkaz, a Arnett je ukoren, a poslije mu uprava te mreže više nije htjela produžiti ugovor.

Sad iz Pentagona još nema službenih reakcija na najnovije Arnettove izjave, ali je jedan dužnosnik koji je zahtijevao da ostane neimenovan izjavio da je američki reporter možda bio izmanipuliran.

"Režim Sadama Huseina duboko je ukorijenjen u laži i manipulaiciji, a on je na vlasti ostao ne samo zahvaljujući sili i zastrašivanju, već i manipulaciji nekih medija", ustvrdio je taj dužnosnik.

"On je interview iračkoj televiziji dao kao profesionalni novinar i bio je vrlo nalik mnogim drugim interviewima koje je dao medijima širom svijeta", stoji u priopćenju NBC-a i njegova programa National Geographic Explorer.

Arnett je u Irak ovaj put i došao kao novinar Explorera, ali nakon što su ostali izvjestitelji NBC-a napustili Bagdad iz sigurnosnih razloga, mreža je počela emitirati njegova izvještavanja.

"Njegove su opaske po svojoj prirodi bile analitične i nisu imale drugog cilja. Njegovo iznimno dobro izvješćivanje o ratu govori samo za sebe", rekla je glasnogovornica NBC-a Allison Gollust.

NBC najurio Arnetta zbog njegova intervjua

Američka televizijska postaja NBC uručila je otkaz svom prekaljenom ratnom reporteru Peteru Arnettu zbog intervjua iračkoj državnoj televiziji u kojem je rekao da je vojna akcija protiv Saddama Husseina neuspješna.

"Peter Arnett neće više raditi za NBC, MSNBC i National Geographic", navodi se u priopćenju Arnettovih poslodavaca.

"Arnett je pogriješio dajući intervju za iračku državnu televiziju, posebno u doba rata, i pogrešno je bilo što je iznosi svoje osobne ocjene i mišljenja o tijeku vojne akcije", dodaje se u priopćenju.

"Rekao sam ono što ionako svi dobro znamo. Ali očito je da sam tim razgovorom izazvao buru u Sjedinjenim Državama i iskreno mi je žao. Provesti 15 minuta na iračkoj državnoj televiziji bila je glupa procjena", rekao je kasnije Arnett.

Arnett, dobitnik Pulitzerove nagrade za izvješćivanje iz Vijetnama, svojedobno je dobio otkaz i na CNN jer je objavio dokumentarac da su Amerikanci koristili nervni plin sarin protiv svojih vojnika koji su napustili vijetnamska bojišta i pobjegli u Laos.

HAAŠKI SUD osudio je Mladena Naletilića Tutu na 20, a Vinka Martinovića Štelu na 18 godina zatvora za zločine počinjene na području Mostara i Jablanice tijekom 1993. godine.

"Naletilić i Martinović odgovorni su za mnogo nanesene boli i sada moraju snositi posljedice svojih djela", zaključilo je prvostupanjsko vijeće na čelu s kineskim sucem Liuom Daqunom, proglašavajući ih krivima za progon mulimanskih civila i zlostavljanja kako muslimanskih zatočenika tako i civila.

Obojica su proglašena krivima i po osobnoj i po zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i povrede Ženevskih konvencija, počinjene prije deset godina nad muslimanskim vojnicima i civilima mostarskog područja.

Naletilić je tada zapovijedao Kažnjeničkom bojnom, a Martinović antiterorističkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu te bojne.

I Naletilić i Martinović ozbiljna su izraza saslušali presudu.

Sudsko vijeće, u kojemu su, osim Liu Daquna, još sutkinje Maureen Clark i Fatoumata Diarra, prihvatilo tvrdnju Tužiteljstva da se na području samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg Bosne, gdje su počinjeni zločini, dogodio međunarodni sukob.

"Kao i u prijašnja dva slučaja - slučaj Blaškić i slučaj Kordić - postoje opsežni dokazi o raspoređivanju Hrvatske vojske i njezine opreme na području Hercegovine tijekom razdoblja na koje se optužnica odnosi, objasnilo je Sudsko vijeće. Sudsko vijeće ističe da postoje opsežni dokazi prema kojima je Republika Hrvatska pokušala prikriti izravno sudjelovanje u sukobu u BiH, a izneseni su u "predsjedničkim transkriptima".

"Ovo je prvo Sudsko vijeće koje se oslonilo na dio "predsjedničkih transkripata" kao nedvojbenih dokaza kojima je utvrđeno sudjelovanje predsjednika RH Franje Tuđmana u događajima u Herceg Bosni", pojasnilo je Sudsko vijeće.

U sukobu međunarodnog karaktera sudionici su obavezni poštivati Ženevske konvencije o zaštiti civila i ratnih zarobljenika.

Prelazeći optužnicu točku po točku, sutkinja Clark je kazala da je utvrđeno da je Naletilić bio zapovjednik Kažnjeničke bojne te da zločini koje je počinio uključuju mučenje, nanošenje teških patnji i povreda, protupravni rad, bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku privatne i javne imovine, i protupravno premještanje muslimanskog civilnog stanovništva. Zločini za koje ga se tereti počinjeni su u Mostaru, u Širokom Brijegu, na Heliodromu, te u selima Sovići i Doljani.

Sudsko vijeće je utvrdilo da je Naletilić imao ključnu ulogu u mučenju i nehumanom postupanju prema ratnim zarobljenicima, pripadnicima Armije BiH, kao i prema civilnom stanovništvu i njihovoj imovini.

Naletilićevo je ponašanje poslužilo kao obrazac njegovim vojnicima, istaknulo je Sudsko vijeće, tako da je on odgovoran za ponašanje svojih podređenih prema ratnim vojnicima i civilima.

Što se tiče optužnice koja se odnosi na Vinka Martinovića Štelu, Sudsko je vijeće istaknulo kako je u njegovu slučaju utvrđeno da je on zapovijedao antiterorističkom jedinicom "Vinko Škrobo" u sklopu Kažnjeničke bojne. Martinović je uz protupravni rad, nanošenje teških patnji i nečovječno postupanje i uz protupravno premještanje civilnog stanovništava Mostara proglašen krivim i za ubojstvo. "Martinoviću je utvrđena i krivnja za najgnusniji zločin, ubojstvo", objasnio je sudac Daquen. Zločini za koje je Martinović proglašen krivim počinjeni su na području crte bojišnice u Mostaru.

Kao otegotne okolnosti sudsko vijeće je navelo njihove zapovjedne položaje i činjenicu da se niti jedan niti drugi nisu dobrovoljno predali Međunarodnom sudu u Den Haagu.

Sudsko vijeće kao olakotnu okolnost nije uzelo u obzir tvrdnje branitelja Mladena Naletilića o njegovom lošem zdravstvenom stanju.

Martinovićev odvjetnik najavio žalbu

Nismo zadovoljni presudom i sasvim sigurno ćemo se žaliti na nju, izjavio je u Den Haagu branitelj Vinka Martinovića Štele odvjetnik Branko Šerić.

"Ne možemo biti zadovoljni... jer smatramo da je kazna od 18 godina previsoka", rekao je Šerić.

Šerić je naglasio da Sudsko vijeće, koje je donijelo presudu nije dovoljno uspoređivalo materijalne i verbalne dokaze.

Materijalni dokazi upućivali su na sasvim drugačije činjenično stanje nego što je to slučaj s verbalnim dokazima, objasnio je Šerić. Jedno isključuje drugo, dodao je. Na pitanje novinara hoće li se žaliti na presudu, Šerić je odgovorio:"Sasvim sigurno".

Branitelj Mladena Naletilića Tute, odvjetnik Krešimir Krsnik, nije htio komentirati presudu.

MEĐU iračkim časnicima zarobljenim u nedjelju nedaleko Basre nema niti jednog generala, priopćila je u ponedjeljak glasnogovornica britanskih snaga u Kataru.

"Zarobili smo pet visokih iračkih oficira ali niti jedan od njih nije general", rekla je Catherine Convery.

Prethodno je bilo objavljeno da se među Iračanima zarobljenim u borbama kod Basre nalazi "jedan general i drugi visoki oficir".