ARHIVA

KOFI ANNAN RAZOČARAN POSLOVIMA SVOG SINA

Glavni tajnik UNa Kofi Annan rekao je u ponedjeljak da je "vrlo razočaran i iznenađen" što je njegov sin do ove veljače nastavio primati uplate od tvrtke koja je s Irakom imala ugovor u programu nafta za hranu, predmetu brojnih istraga zbog korupcije. Annan je rekao da je vjerovao kako su uplate švicarske tvrtke Cotecna Inspection na račun njegova sina Koja Annana prestale 1998. i da nije očekivao da se suradnja nastavila. No, u petak je glasnogovornik UN-a izvijestio da je odvjetnik Koje Ananna saopštio neovisnom odbor za istragu korupcije u programu nafta za hranu, koji je osnovao glavni tajnik UN-a, kako je mlađi Annan nastavio primati mjesečne uplate do veljače 2004. Annan je dodao da je njegov sin neovisni poslovni čovjek te da se jedan drugome ne miješaju u poslove. (Hina) xam yam

Primakov: Milošević se zalagao za mir, a na za Veliku Srbiju

NEKADAŠNJI ruski premijer Jevgenij Primakov u utorak je, kao svjedok obrane na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, rekao da se bivši jugoslavenski predsjednik 90ih godina zalagao za mir u BiH, a ne za Veliku Srbiju. "Kada sam ga pitao ima li plan stvaranja Velike Srbije, to je uvjerljivo negirao. Tu je zamisao nazvao neostvarivom jer bi cijena bila veliko krvoproliće", rekao je Primakov svjedočeći o svom prvom sastanku s optuženim 8. siječnja 1993. u Beogradu. Primakov je tada bio šef ruske kontraobavještajne službe KGB, rat u BiH je bjesnio, a do spomenutog sastanka srpske snage su počinile glavninu krvoprolića "tokom etničkog čišćenja velikih dijelova Hrvatske i BiH radi stvaranja jedinstvene srpske države", kako stoji u optužnici Haškog suda (ICTY). Milošević je na istom sastanku prihvatio Vance-Owenov mirovni plan za BiH a potom se na pregovorima u Ženevi zalagao za mirno rješenje u BiH uz zaštitu interesa Srba, te kasnije uveo sankcije Republici Srpskoj jer je odbacila plan, kazao je Primakov. Rat u BiH je, po ocjeni Rusije, bio "građanski, potican miješanjem izvana", u kojem su se tri strane međusobno borile za svoje interese, rekao je svjedok. Dodao je da je isto zaključivala i CIA-e, citirajući pritom razgovor s njezinim direktorom Jamesom Wolseyem. Stav SAD-a prema optuženom bio je "ekstremno ideološke prirode", kazao je Primakov objasnivši da je pokušajem čuvanja Jugoslavije on remetio geopolitičke planove SAD-a, pa se išlo na slabljenje Srbije. Ta je politika, po njemu, pojačana dolaskom administracije Billa Clintona 1993., koja je "željela dovršiti raspad Jugoslavije". Primakov je svjedočio da je Rusija bila za "stabiliziranje stanja, okončanje krvoprolića i postizanje mira u BiH", te je podržavala Miloševićeve napore da se prihvati Vance-Owenov mirovni plan. Potvrdio je zalaganje Rusije da se međunarodne sankcije prema Beogradu ograniče samo na embargo na oružje. Citirao je ocjenu državne tajnice SAD-a Madeleine Albright da bez "Miloševića ne bi bilo pozitivnog ishoda u Daytonu", gdje je 1995., sklopljen mirovni sporazum za BiH. Svjedočeći o ratu na Kosovu i bombardiranju NATO-a, Primakov je kazao da su u Kontaktnoj skupini, SAD i zapadni partneri "zagovarali privremeno rješenje za odvajanje Kosova od Srbije, prema kojem je Kosovo trebalo postati treća republika SRJ". Za razliku od iskaza o ratu u BiH, kada je riječ o Kosovu Primakov nije potvrđivao sve navode Miloševića, navodeći da je sa srpske strane "bilo istupa i incidenata koji su mogli opravdati traženje akcije da se zaustavi spirala nasilja". Na upit o tome je li upravo bombardiranje NATO-a u proljeće 1999., izazvalo val izbjeglica s Kosova, svjedok je odgovorio da "nije baš tako, ali je cijeli proces krenuo s početkom zračnih udara". Naveo je i riječi američkog potpredsejdnika Ala Gorea, koji je napad NATO-a pravdao "milijunima izbjeglih Albanaca u planinama". Citirajući razgovore s tadašnjim njemačkim šefom diplomacije Klausom Kinkelom, Primakov je kazao da je "Njemačka težila povratku Albanaca na Kosovo, jer su joj postali unutarnji problem". Zaključio je da bombardiranje NATO-a nije pomoglo riješiti problem, jer "današnja realnost svjedoči da je Kosovo daleko od rješenja". Primakova nastavlja protuispitivati tužitelj Geoffrey Nice.

Optužnica za logor Gabela o ulozi Hrvatske

VODITELJ Odjela za ratne zločine u tužiteljstvu Hercegovačkoneretvanske županije Ibro Bulić izjavio je da se u izmijenjenoj optužnici protiv bivšeg upravitelja logora Gabela kod Čapljine Boška Previšića navodi i umiješanost Hrvatske u oružani sukob u BiH. Bulić je u listu "Dnevni avaz" od utorka izjavio da se prije u optužnici za ratne zločine protiv Previšića nalazila odrednica da su nedjela počinjena u logoru Gabela "tokom rata u BiH". Po Bulićevim riječima, učinjen je ispravak u optužnici u kojoj se sada navodi da se događaji za koje se tereti Previšić iz 1993. godine vezani uz "vrijeme međunarodnog oružanog sukoba u BiH, u koji je bila izravno uključena Republika Hrvatska". "Dnevni avaz", pozivajući se na neimenovane pravne stručnjake, iznosi pretpostavku da odrednica o uključenosti Hrvatske u međunarodni oružani sukob u BiH može "predstavljati temelj za eventualnu tužbu protiv Hrvatske za agresiju na BiH".

Italija u općem štrajku

ITALIJA je u utorak u općem štrajku protiv ekonomske politike vlade desnog centra Silvije Berlusconija na kioscima nema dnevnih listova, tvornice su zatvorene, zaposleni u ministarstvima, bankama, poštama, školama, gradskom, željezničkom i zračnom prometu, kao i u ostalim ustanovama ne rade u rasponu od četiri do osam sati. Neke ustanove, primjerice ministarstva i lokalne administracije, ne rade svih osam sati, dok gradski i drugi promet stoji četiri sata. Istodobno su u 70 gradova održane manifestacije, a u Torinu, Milanu i Veneciji tri čelnika sindikalnih konfederacija osudili su, govoreći na posebnim skupovima, proračun za sljedeću godinu kao neadekvatan, a vladinu ekonomsku politiku kao neučinkovitu. Radi se o četvrtom općem štrajku u zemlji otkako je premijer Silvio Berlusconi stupio na dužnost 2001. godine. Sindikalne konfederacije CGIL, CISL i UIL sazvale su opći štrajk držeći da ekonomska politika vlade ne stvara perspektive za izlazak iz krize, a rezovi na porezni sustav koje je uvela proračunom za 2005. znače da će školstvo, zdravstvo isl. dobiti manje novaca, što znači da će građani imati slabije usluge. Stranke vladinog desnog centra osuđuju sindikate zbog sazivanja štrajka, jer ocijenjuju da je sazvan iz političkih, a ne socijalnih razloga. Raniji su se štrajkovi odnosili na tržište rada i mirovinsku reformu, no i jedno i drugo dobilo je formu zakona.

POLJSKA O OTVARANJU PREGOVORA EU-A S TURSKOM I HRVATSKOM

Poljska bi željela da Europska unija otvori pregovore o članstvu s Turskom i Hrvatskom u prvoj polovici 2005., javio je France Presse u utorak navečer prenoseći službeno priopćenje poljske vlade. Poljska vlada bi željela da pregovori o ulasku Turske u članstvo Europske unije počne tokom prvih šest mjeseci 2005., navodi se u priopćenju. Pregovori s Hrvatskom isto bi tako trebali početi "početkom 2005.", navodi se dalje u dokumentu. "Pregovori o pristupanju Turske morali bi početi bez odlaganja. Za poljsku vladu to znači tokom 2005. godine, po mogućnosti u prvoj polovici godine", stoji u priopćenju. Međutim, Varšava je priopćila da je "otvorena" za pokretanje pregovora u drugoj polovici 2005. "Uzevši u obzir političku situaciju zemalja članica (EU-a), intenzitet javne rasprave o budućem pristupanju Turske EU-u kao i procesa ratifikacije Ustava, poljska vlada je otvorena za moguće prijedloge predsjedništva EU-a o pokretanju pregovora u drugoj polovici 2005". (Hina) xkga ysb

Hoon u Zagrebu: Gotovinu uhapsiti što prije

BRITANSKI ministar obrane Geoffrey Hoon pozvao je u utorak u Zagrebu najviše hrvatske dužnosnike da što prije ispune jedan od glavnih uvjeta za hrvatski pristup Europskoj uniji (EU) i Sjevernoatlantskom savezu (NATO) - hapšenje odbjeglog generala i haškog optuženika Ante Gotovine. Hoon je službenom Zagrebu prenio zabrinutost EU-a i NATO-a zbog posljednjeg izvještavanja glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, u kojemu ona zamjera hrvatskim vlastima što nisu uhapsile Gotovinu, koji je u bijegu od 2001. godine. "Od Hrvatske se očekuju konkretni potezi i jasne akcije već idućih tjedana kako bi otklonila i tu zapreku", istaknuo je britanski ministar, koji se tokom poludnevnog boravka u Hrvatskoj sastao s Predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i ministrom obrane Berislavom Rončevićem. Upitan postoji li mogućnost da njegova zemlja blokira određivanje datuma početka pregovora s Hrvatskom o pristupanju EU-u, Hoon je odgovorio da "to pitanje ostavlja za 17. prosinca", kada će se održati summit EU u Bruxellesu. Čelnici EU-a tada bi trebali odrediti datum početka pristupnih pregovora, a hrvatski dužnosnici nadaju se da će da će to biti početkom 2005. godine. "Vrlo je važno da postoji puna suradnja s ICTY-jem i s Carlom Del Ponte te da oni koji su optuženi budu izručeni u Den Haag", istaknuo je Hoon i dodao vlastito uvjerenje "da će Hrvatska osigurati tu suradnju". Upitan na tiskovnoj konferenciji ulaže li međunarodna zajednica ikakve napore da locira i uhvati odbjeglog hrvatskog generala Antu Gotovinu, koji osim hrvatskog, ima i državljanstvo EU-a, Hoon je priznao da bi to trebao biti međunarodni napor i da će europske zemlje pružiti određenu pomoć u tome. Hoon je ocijenio da je Hrvatska ispunjavanjem ostalih uvjeta najbliža ulasku u NATO i EU u odnosu na ostale kandidate u regiji, pozdravio dobru bilateralnu suradnju dviju zemalja i pozitivno se izrazio o provedbi reformi u hrvatskom obrambenom sustavu. Nakon posjeta Zagrebu, britanski ministar obrane otputovao je u Beograd, gdje će se sastati s predsjednikom SCG Svetozarom Marovićem i ministrom obrane Prvoslavom Davinićem.

NAGLI POVRATAK ZRAKOPLOVA ČEŠKOG MINISTRA

Zrakoplov s češkim ministrom vanjskih poslova Cyrilom Svobodom, koji je letio prema Kataru, morao se u ponedjeljak vratiti nakon što se na prozoru kokpita pojavila pukotina, izjavio je glasnogovornik ministarstva Vit Kolar. L Zrakoplov tipa Challenger, koji pripada češkoj vojsci, letio je već sat vremena kad se pilot odlučio vratiti u Prag. Ministar nije mogao odmah ponovno krenuti jer nije bilo zamjenskog zrakoplova. Putovanje koje je trebalo trajati osam dana imat će izmijenjen program ali će trajati jednako dugo. Cyril Svoboda namjerava tokom turneje je posjetiti Katar, Kuvajt, Jordan i Sudan. (Hina) xbnš ysb