U PONEDJELJAK je kolumbijski ministar obrane saopštio kako je kolumbijska mornarica zaplijenila, u povijesti te zemlje, rekordnu količinu droge - 27 tona kokaina skrivenog po pacifičkoj obali, prenosi AP.

Kokain vrijednosti od oko 500 milijuna dolara, u nedjelju je pronađen zakopan u 1.000 paketa, u blizini obalnog grada Pizzara, koji se nalazi 400 kilometara zapadno od Bogote. Kokain je bio skriven na ušću rijeke kojem se moglo pristupiti samo morskim putem.

Ministar obrane Juan Manuel Santos je rekao kako je zapljena rezultat osmomjesečnog rada policijskih tajnih agenata te je označio kao "najveću u povijesti Kolumbije".

U operaciji nije nitko uhapšen, no vjeruje se kako droga pripada najvećoj kolumbijskoj organizaciji za trgovinu drogom, kartelu Norte del Valle, koja djeluje na tom području.

Kolumbija je najveći svjetski proizvođač kokaina s proizvodnjom od više od 500 tona godišnje, što predstavlja 90 posto kokaina koji se konzumira u SAD-u.

Do zapljene je došlo netom prije odlaska predsjednik Alvaro Uribe, koji u utorak putuje u Washington kako bi učvrstio potporu američkog Kongresa i Bijele kuće za plan kolumbijski program protiv droge i pobunjenika, koji se odvija pod potporom SAD-a.

I.M.
Foto: Arhiva

ANKETA koju je prije tjedan dana proveo ugledni Institut Rasmussen pokazuje kako senator Barack Obama u utrci za demokratsku nominaciju za predsjednika SAD po prvi put može računati na više glasova od svoje kolegice i bivše Prve dame Hillary Clinton.

Prema rezultatima ankete, Obama bi, da se danas provedu preliminarni izbori širom SAD, dobio 32 % glasova svih članova i simpatizera Demokratske stranke, dok bi Hillary Clinton računala na njih 30 %.

Iako je riječ o neznatnoj prednosti, ona predstavlja snažan psihološki poticaj za kampanju mladog, karizmatskog senatora čiji je ulazak u predsjedničku utrku predstavljao veliko iznenađenje. To je, s druge strane, ozbiljan udarac za kampanju Hillary Clinton koja se sve do prije nekoliko mjeseci smatrala apsolutnom favoritkinjom kojoj nitko i ništa ne može stati na putu do Bijele kuće.

U istom istraživanju prije mjesec dana Clinton je imala više nego komotnu prednost od 12 % nad Obamom, kojemu mnogi zamjeraju nedovoljno iskustvo u nacionalnoj politici, s obzirom da je u federalni Senat izabran tek 2004. godine.

John Edwards, bivši senator i neuspjeli potpredsjednički kandidat 2004. godine, u istoj anketi je dobio 17 %, dok nitko od ostalih sudionika utrke nema više od 3 %.

Anketa je provedena nedugo prije prve velike debate demokratskih kandidata održane u četvrtak u Južnoj Karolini. Iako većina stručnjaka i profesionalnih političkih analitičara drži da je Obama pokazao neiskustvo u odnosu na starije kandidate - pri čemu se najviše ističe nejasan stav o podršci Izraelu - ankete pokazuju da je šira javnost upravo Obamu proglasila pobjednikom debate.

Rasmussenova anketa pokazuje sve veći generacijski jaz među glasačima Demokratske stranke - Hillary Clinton čvrsto drži uvjerljivu prednost među onima koji su stariji od 65 godina, dok Obama vodi među onima mlađima od 40 godina.

Među samim članovima Demokratske stranke Clinton još uvijek ima neznatnu prednost od 2 %, dok među nezavisnim i stranački neopredijeljenim glasačima Obama vodi za 19 %. To je izuzetno važno, s obzirom da posljednjih godina ishod predsjedničkih izbora najviše ovisi upravo o nezavisnim glasačima. Pored toga, mnoge američke države dozvoljavaju nestranačkim osobama da sudjeluju na preliminarnim izborima na kojima stranke biraju svoje delegate za konvenciju, odnosno predsjedničkog kandidata.

D.A.

Foto: AFP

TURSKI Vrhovni sud u utorak je poništio predsjedničke izbore održane u petak zbog velikih nereda koji prate kampanju i jačanje Islama u politici.

Odluka je donesena nakon što je opozicija u petak bojkotirala glasanje, tako da jedini kandidat, aktualni ministar vanjskih poslova Abdullah Gul, nije uspio osvojiti potreban broj glasova.

Premijer Tayyip Recep Erdogan i Gul obojica su iz vladajuće, proislamske stranke AK.

Uoči, tokom i nakon izbora u Istambulu je protestovalo više stotina hiljada ljudi. Prosvjednici su izražavali nezadovoljstvo približavanjem države i religije, koje je u Turskoj strogo odvojio još Mustafa Kemal Ataturk.

MILAN BULAJIĆ, predsjednik srpskog Fonda za istraživanje genocida, izjavio je na promociji svoje knjige "Jasenovac: uloga Vatikana u nacističkoj Hrvatskoj", da je "istina o hrvatskom genocidu u koncentracionom logoru Jasenovac zakopana u Vatikanu", te da je Sveta Stolica podržavala genocid učinjen u NDH u Drugom svjetskom ratu, prenosi B92.

Inače, Bulajić zastupa skandaloznu i sramotnu tezu da se u Srebrenici nije dogodio genocid, što je nedavno nakon presude ICTY-a i ponovio u emisiji Radija Europa.

"To zasnivam prije svega na dugogodišnjem istraživačkom radu, dokumentaciji Ujedinjenih naroda i ICTY-a, kao i na mnogobrojnim knjigama, posebno američkih autora. Ne tvrdim da nisu izvršeni zločini, samo tvrdim da nije bilo genocida", rekao je Bulajić u radijskoj emisiji.

No, prema njegovoj knjizi i izrečenom na njezinoj promociji, genocid se dogodio nad Srbima u Jasenovcu, a o svemu je podrobne informacije imala Sveta stolica. NDH je, po uzoru na Hitlerovu Njemačku, usvojila doktrinu "konačnog rješenja" za Srbe, Židove i Rome jer je primala izvještaje od svog predstavnika, ali i zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je podržao njeno uspostavljanje, kaže on.

Podrška Vatikana Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kojemu je na čelu u to vrijeme bio papa Pio XII,  tvrdi Bulajić, dogodila se jer je glavni cilj NDH bio "da unište srpsku pravoslavnu šizmu" i zato što je to podržavao katolički kler.

"Arhivski materijali koje sam proučavao u državnim i diplomatskim arhivima Italije, Francuske i Velike Britanije teško optužuju Vatikan. Usporedba tih materijala pokazuje da je Sveta stolica, ne samo znala za planiran zločin genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, već je stajala iza njega", rekao je Bulajić na promociji knjige u Udruženju književnika Srbije, te dodao da je to razlog što nisu otvorene arhive Vatikana iz tog perioda.

Bulajić je ispričao da mu je 1990. godine, kada je konačno dobio dozvolu za istraživanja, u Vatikanu rečeno da na uvid može dobiti samo povijesnu građu do 1922. godine, a da je istraživanje dokumenata iz perioda Drugog svjetskog rata zabranio Papa.

"Vatikan nikada nije osudio hrvatski genocid, omogućio je da mutnim kanalima najveći ustaški zlikovci pobjegnu i ostanu nekažnjeni, a opljačkano zlato i druge vrijednosti žrtava završile su u njegovim trezorima", ukazao je Bulajić.

Dopunjeno izdanje Bulajićeve knjige "Jasenovac: uloga Vatikana u nacističkoj Hrvatskoj", se tako pet godina poslije engleskog izdanja nedavno pojavilo i na srpskom jeziku.

A.B.

FIDEL CASTRO, komunistički vladar Kube, čestitao je svim Kubancima Praznik rada u pismu u kojemu traži od njih "energetsku revoluciju", ali ostala je nepoznanica hoće li se tradicionalno pojaviti na Trgu revolucije u Havani povodom "1. maja", prenosi CNN.

Unatoč velikom zanimanju javnosti za to hoće li se Fidel napokon pojaviti na otvorenom skupu, nitko iz vlasti, pa čak ni njegov prijatelj, venecuelanski predsjednik Hugo Chavez, nisu htjeli nagađati hoće li se to dogoditi baš danas, na Plazi da Revolucion.

Fidel je prije nekoliko tjedana, nakon desetomjesečnog liječenja, većinu predsjedničkih dužnosti ponovno preuzeo na sebe od svog brata Raula, koji je deset mjeseci bio njegov zamjenik.

U poruci koje je napisao Kubancima povodom 1.svibnja, naslova "Energetska revolucija se nameće", Fidel ne spominje niti svoje zdravstveno stanje, niti svoje moguće pojavljivanje u javnosti. Umjesto toga poziva sve radnike i siromašne da prestanu proizvoditi biogoriva od kukuruza i soje.

"Američko carstvo zadalo je svijetu zadatak da proizvede biogoriva kako bi oslobodile Sjedinjenje Države, najvećeg svjetskog potrošača energije, od svake vanjske ovisnosti o ugljikovodicima", upozorio je Fidel Castro, te nastavio da je upravo Praznik rada "dan kada bi svi radnici i narodi svijeta trebali promišljati o ovim temama".

Kubanski mediji pišu da će se na današnji dan na glavnim trgovima u zemlji okupiti oko 6 milijuna ljudi, od ukupne jedanaestmilijunske populacije, te da će osim proslave Praznika rada demonstrirati i zbog Luisa Posade Carrilesa, koji se zbog optužnice za terorizam nalazi u zatvoru na Floridi.

"Ovaj Prvi maj je još jedna stranica povijesti na kojoj još jednom slušamo o zahtijevanju pravde za Gerarda Hernándeza, Renéa Gonzáleza, Ramóna Labañina, Fernanda Gonzáleza i Antonia Guerrera, Kubasnkih heroja, zatvorenih u SAD-u", piše Cubavision.

A.B.
Foto: AFP