Konzervativci favoriti za pobjedu na britanskim izborima
Tekst: J.D.
Foto: AFP
VOĐA Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji, David Cameron, popravio je pomalo blijed nastup početnih debata u četvrtak navečer, kad se održala treća i zadnja velika debata prije parlamentarnih izbora u sljedeću nedjelju. Ovo je inače prvi put u britanskoj povijesti da su pred parlamentarne izbore održane televizijske debate.
Svi promatrači složni su da je Cameron konačno uspio pokazati isti ležerni nastup koji ga krasi u parlamentu, i pri tome nanio ozbiljne udarce trenutnom premijeru Gordonu Brownu na najbolnijoj temi – gospodarstvu. Vođa Liberalno demokratske stranke, Nick Clegg, čiji je fantastični nastup u prvoj i najgledanijoj debati njegovu stranku doveo u možda najbolji položaj u povijesti, zadržao je svoju ležernost, ali nije uspio zasjeniti Camerona. Clegg je čak bio iznimno drzak i rekao da će se utrka sada odlučivati između torijevaca i liberalnih demokrata.
Budućnost je u koaliciji?
Ankete pokazuju da nijedna stranka nema jasnu i odlučnu prednost. Torijevci vode, Brownovi laburisti su odmah iza njih, a liberalni demokrati mogu očekivati iznimno dobar rezultat. Neki čak pričaju u tome da će se možda morati formirati koalicijska vlada, što nije uobičajeno u zemlji u kojoj vlast drži jedna od dvije glavne stranke.
Po ispitivanju javnog mišljenja, Cameron je izašao kao pobjednik jučerašnje debate s 35 posto glasova. Slijedi ga Brown s 29, a odmah iza je Clegg s 27. Cameron je popravio svoj rezultat od prve debate za čak 15 posto, Brown za 10, a Cleggov rejting je u odnosu na prvu debatu, kad je "ukrao nastup" dvojici protivnika, pao za 24 posto. Ipak, čini se da je zadnja debata imala najmanje utjecaja na glasače. Čak 77 posto njih već je odlučilo za koga će glasati, a najviše neodlučnih glasača dosad uspijevaju uhvatiti liberalni demokrati.
Sinoćnja debata privukla je osam milijuna gledatelja, što je dvostruko više gledatelja nego na drugoj debati, a malo manje od prve.
David Cameron potpisuje ugovor s građanima
Brown izgleda kao da tone
Brown, koji sve više izgleda kao gubitnik, obećao je da će se nastaviti boriti. "Vrijeme debata je završeno, sad je vrijeme odluke. Nastavit ćemo se boriti za budućnost naše zemlje, do zadnjeg trenutka predizborne kampanje", rekao je.
Naravno, općenite brojke samo su jedan dio. Budući da se svaki zastupnik u parlamentu bira pojedinačno, konačni odnos parlamentarnih snaga ne mora odražavati ukupni broj glasova na nacionalnoj razini. Štoviše, u povijesti je zabilježeno da vlast preuzme stranka koja nije imala najveći broj glasova.
Promatrači se slažu da premijer izgleda umorno i bezvoljno
Komentatori ističu da bi rast popularnosti liberalnih demokrata mogao naškoditi Cameronu i torijevcima. Konzervativna stranka trebala bi imati odlučenu pobjedu već u anketama, a budući da ju nema, čini se kako im Clegg i njihova stranka kradu svjetlost pozornice.
Clegg nije odlučio s kim će
Laburisti možda i ne budu tako razočarani ako izgube. Britanija se nalazi u jednoj od najtežih financijskih situacija u svojoj povijesti, s proračunskim deficitom teškim preko 150 milijardi funti, a tko god pobijedi morat će raditi bolne rezove u javnom sektoru, kakvi nisu rađeni od Drugog svjetskog rata.
Clegg razgovara s radnicima
Slično kao i u SAD-u prije dvije godine, sva pitanja koja su inače dominirala izborima, kao što su imigracija, vanjska politika, ljudska prava, socijalna davanja, postala su nevažna pored glavnog pitanja – gospodarstva. Kako zadržati radna mjesta, gdje napraviti rezove i koliko će trebati da se prebrodi kriza, to je ono što najviše zanima glasače.
Clegg dosad nije jasno rekao koju od dvije glavne stranke bi volio vidjeti kao koalicijskog partnera. Tvrdi da mu je glavni cilj uvesti radikalnu promjenu u britanski izborni sustav, promjenu od efektivnog dvostranačja u sustav u kojemu će riječ imati i drugi igrači.
U zadnaj dva dana kao velika vijest je odjeknula činjenica da su dvije prolaburističke novine, londonski Times i Guardian uskratili potporu stranci uz koju se inače svrstavaju. Times je svojim čitateljima savjetovao da glasaju za torijevce, a Guardian je potporu dao liberalnim demokratima.
Ekološka katastrofa u SAD-u: Loše vrijeme sprječava čišćenje ogromne naftne mrlje
Tekst: J.D., F.M. , I.Kri.
Foto: AFP
LOŠE vrijeme usporava čišćenje ogromne naftne mrlje u Meksičkom zaljevu, a plima i vjetrovi ne dopuštaju brodovima i zrakoplovima da se vrate sa mjesta gdje čiste.
Izvještaji govore kako mrlja raste vrlo brzo. Po jednom izvještaju njezina se površina utrostručuje svakoga dana. Ogromna naftna mrlja koja već tjedan dana putuje Meksičkim zaljevom došla je do obale američke savezne države Louisiane, i prijeti postati jedna od najvećih katastrofa u američkoj povijesti, a čak dvije susjedne države proglasile su izvanredno stanje.
Oko 200.000 galona sirove nafte dnevno istječe u zaljev iz uništenih instalacija na dnu potonule naftne platforme Deepwater Horizon, a mnogi se boje da sada slijedi katastrofa koja će moći stati uz bok s potonućem naftnog tankera Exxon Valdez u Aljaski 1989. godine.
Američki predsjednik Barack Obama najavio je kako će u nedjelju ujutro posjetiti Louisianu, kako bi procijenio štetu. Mediji se pitaju hoće li Deepwater Horizon biti Obamina Katrina, jer je vlada bila neučinkovita u sprečavanju ekološka katastrofe.
Prvi nanosi nafte na obali
Američki dužnosnici upozorili su British Petroleum, tvrtku koja je vodila platformu, da njihovi resursi nisu bili dovoljni za izboriti se s problemom curenja nafte, koja u more istječe iz podzemnog izvora već desetak dana. U međuvremenu, jugoistočni vjetrovi doveli su prve nanose nafte na močvarno područje obale Louisiane.
"Bojim se da BP-ovi resursi nisu dovoljni. Apeliram na njih da zatraže više pomoći od vlade i drugih", rekao je guverner Louisiane Bobby Jindal. Dok se on obraćao javnosti, susjedne Alabama i Mississippi proglasili su izvanredno stanje. Guverner Mississippija Haley Barbour naredio je Nacionalnoj gardi da pomogne s evakuacijom ugroženih.
Borba protiv mrlje
Zbog dolaska nafte Louisiana je morala zatvoriti lovišta škampi i kamenica, a istodobno su sva dostupne sredstva BP-a, vlade i države usmjerena na borbu s očigledno sve većom naftnom mrljom. Dužnosnici su odbili precizirati u koliko se velikoj mrlji radi. U srijedu je objavljeno da je mrlja velika najmanje 1.500 kilometara. Predsjednik Barack Obama rekao je da je na licu mjesta 2.000 saveznih dužnosnika sa 300 brodova i zrakoplova. Postavljaju se prepreke nafti, ali pitanje je koliko će to biti uspješno.
Obama je rekao da je od ministra unutarnjih poslova Kena Salazara zatražio provođenje "opsežne revizije incidenta", a ministar će mu u roku od 30 dana podnijeti izvještaj o mjerama koje se ubuduće mora poduzeti da se ovakve katastrofe izbjegnu. Salazar se s ministricom domovinske sigurnosti Janet Napolitano i ravnateljicom Agencije za zaštitu okoliša (EPA) uputio prema Louisiani, gdje su svi zajedno promatrali mrlju i borbu protiv nje.
U "pomoć" pozvali i rijeku Mississippi
Američka Obalna straža predvodi borbu protiv naftne mrlje na moru, sa serijom polovila. BP je u međuvremenu poslao deset robotskih podmornica koje pokušavaju zatvoriti izvor, ali to im još nije uspjelo. Novi pokušaj borbe s naftom je preusmjeravanje slatke vode iz rijeke Mississippi u more. Svi bi htjeli spriječiti ulijevanje nafte u Mississippi, rijeku koja je neprocjenjiva za krhki močvarni sustav cijele regije.
BP je u međuvremenu rekao kako preuzima "punu odgovornost" za cijelu katastrofu i obećao da će platiti sve "legitimne kazne" koje su iz nje proizašle. "To nije naša nesreća, ali je naša odgovornost očistiti je. Tamo gdje ljudi budu imali legitimne zahtjeve za odštetom, poštovat ćemo ih", rekao je glavni izvršni direktor BP-a Tony Hayward.
Ovim tempom bi trebalo 54 dana da količina nafte koja curi u more dosegne brojku od katastrofalnih 11 milijuna galona nafte koje je u more poslao Exxon Valdez. Procjenjuje se da bi u najgorem slučaju obalu Louisiane moglo pogoditi 4,2 milijuna galona.
Obama je jučer najavio kako uvodi moratorij na sve nove projekte crpljenja nafte izvan američke obale. U ožujku je počeo raspravljati o zakonu koji bi projekte bušenja izvan obale proširio, ali nakon Deepwater horizona teško je zamisliti da će javnost biti sretna za takvu ideju.
Povijest nesreća
Deepwater Horizon je u svojoj povijesti imao nekoliko nesreća, od požara, preko istjecanja nafte, čak i do sudara. Zadnja nesreća dogodila se u studenom 2005. godine, kad je s platforme u more proliveno 212 barela maziva na bazi nafte. Nesreća se dogodila zato što izvor nije dovoljno dobro bio zacementiran i zato što cijev koja vuče naftu nije bila dovoljno pričvršćena. Nakon toga je preporučeno da se poveća količina cementa oko izvora.
U siječnju iste godine, zbog ljudske greške došlo je do još jednog incidenta. Radnik na dizalici zaboravio je da je dizalica još u procesu punjenja gorivom pa je zbog curenja 15 galona dizela došlo do manjeg požara. U lipnju 2003. godine platforma je zbog greška kapetana u more izlila 994 barela nafte. Mjesec dana kasnije zbog greške je proliveno 74 barela. U februaru 2002. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je stigla iz južnokorejskog brodogradilišta, platforma je zbog krivo postavljenog crijeva u more poslala 267 barela nafte.
Stručnjaci kažu da takve nesreće nisu ništa neobično na platformi koja radi u uvjetima u kojima je radio Deepwater Horizon, te da se nikoga ne može zaista kriviti. Istraga će pokazati zbog čega je točno došlo do trenutne katastrofe.
Radnici vjerojatno mrtvi
Od eksplozije se nestalima smatra 11 radnika, a mnogi smatraju da su nade za njihov spas sve manje. Djelatnici druge platforme koja se nalazi u blizini su evakuirani, ali je i tako 18 radnika pretrpjelo fizičke ozljede, najčešće opekline. BBC piše da je opseg naftne mrlje trenutno oko 970 kilometara te prekriva 74.000 kvadratnih kilometara površine.
Od 2001. godine se na naftnim platformama u Meksičkom zaljevu dogodilo 858 eksplozija, a mnogi upozoravaju da se sigurnost rada na takvim postrojenjima znatno smanjila posljednjih godina.
Avion prisilno sletio zato što se Kinez šalio da ima bombu
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
ZRAKOPLOV koji je putovao iz Tajvana prema Kini morao je prisilno sletjeti zato što je jedan od putnika tvrdio da je unio bombu.
Zbog sigurnosti je zrakoplov, koji je letio za Šangaj, prisilno sletio u istočnokineskom gradu Hangzhou, a putnik je priveden na ispitivanje. Policija je provjerila i njegovu prtljagu u kojoj nije pronašla eksploziv.
Muškarac identificiran kao Lin je kasnije priznao kako se samo šalio. Glasnogovornik China Airlinesa Bruce Chan je kazao da je muškarac putovao s američkom putovnicom. Potvrđeno je i kako muškarac nije bio pijan. Zrakoplov je nastavio svoj let i sigurno sletio u Šangaj.
U terorističkom napadu u Rusiji poginuo 104-godišnji ratni veteran
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
U TERORISTIČKOM napadu koji se danas dogodio u ruskom gradu Nalchiku poginuo je 104-godišnji ratni veteran iz Drugog svjetskog rata.
U napadu na trkalištu ozlijeđeno je 30 ljudi. "Činjenice koje smo otkrili dopuštaju nam da incident okarakteriziramo kao teroristički napad", kazala je istražiteljica Tatjana Nauzokova, pišu ruski mediji.
Ranije je objavljeno kako je bomba detonirana putem satnog mehanizma. Eksplozija je bila jačine usporedive sa tri do pet kilograma TNT-a.
Kaos u Grčkoj: Sukobi policije i mladih koji razbijaju banke i bacaju Molotovljeve koktele
Tekst: F.M. / I.Kri.
Foto: AFP
GRČKA policija morala je baciti suzavac kako bi rastjerala bijesne protestnike u Ateni koji su protestovali protiv vladinog plana za spas gospodarstva.
Prosvjednici su na policiju bacali boce i kamenje te su ih zasuli i Molotovljevim koktelima. Najžešće borbe u kojima ima ozlijeđenih su se odvijale ispred zgrade Ministarstva financija. Horde protestanata marširale su danas ulicama Atene izvikujući parole: "Maknite ruke od naših prava! MMF i Europska komisija van!".
Tijekom protesta razbijen je hotel na trgu Sintagma. Slični izvještaji stižu i iz grada na sjeveru zemlje Thessalonikija gdje su mladi razbijali banke i trgovine sa željeznim palicama.
Grčka će ove godine dobiti 45 milijardi eura
U središtu Atene danas su se okupile hiljade protestanata koji su izrazili nezadovoljstvo najavljenim mjerama štednje. Vlada je jučer najavila nove bolne rezove javne potrošnje, bez kojih neće moći dobiti sredstva MMF-a i Europske unije, zbog čega bi državi prijetio bankrot.
MMF i Europska unija rekli su da Grčkoj namjeravaju dati 45 milijardi eura ove godine te oko 120 milijardi u sljedeće tri godine. Uvjet je dodatno rezanje javne potrošnje i financijski plan koji bi pokazao da se zemlja može izvući iz krize.
Mjere bi premijer George Papandreou trebao najaviti sutra, a iako nije rečeno o kojim se mjerama radi, očekuje se dizanje potrošačkih poreza, te smanjivanje plaća u javnom sektoru i mirovina u privatnom i javnom. Euro je jučer ponovno pao u odnosu na dolar, nakon što je nova anketa u medijima natuknula da bi preko 50 posto svih Grka moglo izaći na ulice i pokušati spriječiti vladine planove.
Zadnji sukob bio u četvrtak
Kad je vlada zadnji put najavila mjere štednje, to je bio povod velikim i nasilnim protestima, tokom kojih je došlo do sukoba s policijom, a veći broj ljudi je ozlijeđen. Zadnji sukob protestanata i policije odvio se u četvrtak.
