SEDMU noć za redom na ulicama sjeveroistočnih pariških predgrađa traju snažni neredi i nasilje između mjesne mladeži i gradskih snaga reda. Noć sa srijede na četvrtak (najgora po obimu nasilja) obilježena je paljevinom lokalnog vlaka, autobusa, nekolicine automobila i škole, a zabilježeni su i prvi pucnjevi iz vatrenog oružja koji su, na sreću, prošli bez ljudskih žrtava.

Nasilje, unatoč naporima vlade, ne pokazuje znakove posustajanja već se stalno širi na nova područja, javljaju danas agencije.

Broj predgrađa departmana Seine-Saint-Denis zahvaćenih nemirima stalno raste, a najveću su štetu tokom noći na četvrtak pretrpjela dva - Aulnay-sous-Bois i La Courneuve, ali je zato u Clichy-sous-Boisu, predgrađu u kojem je sve počelo, bilo razmjerno mirno.

Francuska konzervativna vlada suočila se danas s rastućim pritiskom domaće javnosti koja zahtijeva rješavanje dramatične situacije na sjeveroistoku Pariza.

"To je dramatična situacija. Vrlo je ozbiljno i bojimo se da bi se tokom noći stanje moglo dodatno pogoršati." - rekao je Reutersu Francis Masanet, glavni tajnik francuskog sindikata policije.

Jean-Francois Cordet, vladin službenik zadužen za Seine-Saint-Denis departman rekao je Reutersu da su najmanje četiri hica ispaljena prema policiji i vatrogasnim ekipama koje su na ulicama gasile podmetnute požare.

Dva hica su ispaljena u La Courneuvu prema policiji, jedan hitac ispaljen je na vatrogasce u  Noisy-le-Secu, i još jedan, isto na vatrogasce, u Saint-Denisu, pojasnio je Cordet. Prema njegovim saznanjima, u pucnjavi nije bilo ozlijeđenih, no ovi događaji očit su znak eskalacije nasilja na višu razinu nego što je to bio slučaj proteklih noći.

Policija je, javlja Reuters, tokom noći uhapsila 29 osoba od čega su se 23 osobe danas popodne još uvijek nalazile u pritvoru.

Prvi snažni sukobi između vatrogasaca i policije s jedne i bandi mladih s druge strane izbili su u noći s četvrtka 27. oktobara na petak u Clichy-sous-Boisu i susjednom mjestu Montfermeilu zato što je lokalnu mladež, većinom doseljenike iz sjeverne Afrike, razjarila smrt dvojice njihovih prijatelja.

Riječ je o dvojici tinejdžera u dobi od 15 i 17 godina, podrijetlom iz Tunisa i Malija, koje je ubio visoki napon u trafostanici u koju su se sakrili pred policijom. Policajci su te večeri, nakon jedne krađe, uhapsili šest osoba, a njih dvojica, zajedno s trećim prijateljem koji je završio u bolnici u teškom stanju, pobjegli su i skrovište pronašli u trafostanici.

Okolnosti njihove smrti još su nepoznate i predmetom su istrage. Lokalna mladež okrivljuje policiju, zbog čega su nemiri i počeli, a policija tvrdi da nije progonila stradale adolescente.

Od te večeri nasilje nije prestajalo, a slike snažnih sukoba, zapaljenih građevina i vozila stalno pune francuske i svjetske medije, prometnuvši smirivanje situacije u jednom od najsiromašnijih francuskih departmana u apsolutni prioritet vlade premijera Dominiquea de Villepina.

On je zbog toga u srijedu otkazao i službeni posjet Kanadi te sazvao hitan sastanak užeg kabineta na kojem se raspravljalo o "hitnim mjerama, osobito u pogledu obrazovanja i zapošljavanja mladih u Seine-Saint-Denisu".

Još početkom tjedna održao je sastanak s parlamentarnim zastupnicima tog departmana i predstavnicima mladih, a primio je i obitelji poginulih mladića.

To, međutim, nije uspjelo njegovom zamjeniku, ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyju, jer su obitelji žrtava odbile sastanak s njim, zbog načina na koji je pokušao riješiti aktualnu krizu i odnosa prema stanovnicima Seine-Saint-Denisa, koje je nazvao "šljamom".

Nakon izbijanja nemira, Sarkozy se odlučio na isključivi odgovor silom, poslavši u predgrađa na stotine pripadnika redovne i specijalne policije, ali se ta taktika pokazala potpuno neučinkovitom i sad se problem pokušava riješiti sveobuhvatnijim pristupom, s naglaskom na pomoć tamošnjem stanovništvu u poboljšanju katastrofalnog ekonomskog i socijalnog statusa.

Izjavom da su mladi u tim predgrađima "šljam", Sarkozy je, iako poznat po burnom karakteru i beskompromisnosti, izazvao zgražanje javnosti i kritike čak i unutar vlastite stranke, otvorivši mogućnost raskola u vladi.

Ministar za ravnopravnost građana Azouz Begag najotvorenije je kritizirao rječnik ministra unutarnjih poslova, a i sam Sarkozy je priznao da mu ta izjava "nije olakšala zadaću".

Iako je ministar pravosuđa rekao kako su problem uveličali mediji i da on "neće dovesti do krize vlade", pritisak je pojačala i oporba, pa su komunisti zatražili stvaranje istražnog povjerenstva, a socijalisti vladu optužili za stvaranje "eksplozivnog stanja".

Cijela situacija u prvi je plan gurnula snažno suparništvo između premijera de Villepina i Sarkozyja, članova iste stranke UMP, koje očekuje borba za položaj predsjednika Republike 2007. godine.

Zato se u srijedu prvi put od početka nemira oglasio i predsjednik Jacques Chirac, koji je pozvao na "smirivanje duhova" i dijalog.

"Zakon se mora provoditi čvrsto i u duhu dijaloga i poštovanja" - rekao je Chirac.

"Nedostatak dijaloga i eskalacija nepoštovanja vodili bi u opasno stanje. Nigdje u zemlji ne smije biti područja u koja se ne smije ući", rekao je Chirac, ocijenivši "presudnim" da se rezultati istrage o smrti dvojice tinejdžera "doznaju što prije".

Pozvao je i vladu da "za najkasnije mjesec dana iznese prijedloge za ubrzanje i jačanje" učinkovitosti mjera za osiguranje jednakih mogućnosti svima i predstavi plan prevencije maloljetničke delikvencije.

ČELNIK srpskih radikala i haški optuženik Vojislav Šešelj u četvrtak se pred Haškim sudom odbio izjasniti o krivnji prema dopunjenoj optužnici, a na nalog suca u spis je uvedeno kako se izjašnjava da nije kriv.

Na dodatnom stupanju pred sud, početkom rujna, Šešelj je iskoristio mogućnost da se o krivnji prema dopunjenoj optužnici izjasni u roku od 30 dana, no danas je ponovo odbio izjašnjavanje.

U dopunjenoj optužnici, koja je potvrđena 15. srpnja, Šešelju nisu dodane nove točke optužnice već su prošireni činjenični navodi postojećih 14 točaka optužnice.

Šešelja se dodatno tereti da je fizički počinio djelo progona protiv Hrvata i Bošnjaka, kada je uporabio "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991., u Malom Zvorniku (Srbija) u ožujku 1992. i u Tovarniku (Vojvodina) u svibnju 1992.

Također ga se dodatno tereti za teške zločine nad Bošnjacima i Hrvatima na širem području Sarajeva, u Ilijašu, Vogošći, Novom Sarajevu, Ilidži i Rajlovcu, te u Bijeljini, Mostaru, Nevesinju i Brčkom.

Šešelj je, po novim navodima, u tim općinama sudjelovao u progonu kroz "istrebljivanje i ubijanje mnogih hrvatskih, muslimanskih i nesrpskih civila, uključujući žene, djecu i starce".

Optuženi i njegova paravojna skupina "šešeljevci" dodatno se terete za ubojstvo više od 500 Bošnjaka, Hrvata i drugih nesrba na području Zvornika, Sarajeva, Bijeljine, Mostara i Nevesinja 1992/93.

Među 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja počinjene protiv nesrba u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, Šešelja se tereti za progon, istrebljenje i ubojstva, zatvaranje, mučenje, okrutno postupanje, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, te za bezobzirno uništavanje i pljačku javne i privatne imovine.

Šešelj, čelnik najveće oporbene stranke u Srbiji, Srpske radikalne stranke, koja prema posljednjim anketama uživa podršku 30 posto birača, u pritvoru ICTY-a je od dobrovoljne predaje 24. veljače 2004.

Uz Slobodana Miloševića, jedini je haški optuženik koji traži da se brani sam. Tužiteljstvo je predložilo da mu se sudi zajedno s bivšim čelnicima pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanom Martićem i Goranom Hadžićem, te bivšim vodećim ljudima Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) Jovicom Stanišićem i Frankom Simatovićem.