ARHIVA

Beograd u stanju pripravnosti zbog mogućeg napada Al Qaide

BRITANSKI Foreign Office upozorio je svoje građane koji putuju u Srbiju i Crnu Goru da izbjegavaju poznata mjesta i turističke lokacije zbog mogućeg napada terorističke organizacije al Qaide, javljaju B92 i Jutarnji list. Ministar unutarnjih poslova SCG Dušan Mihajlović potvrdio je kako su u Srbiji povećane mjere zaštite objekata za koje je procijenjeno da mogu biti meta terorističkih napada. Mihajlović je rekao kako će pojačano osigurani biti svi značajni objekti u regiji. Stanje pripravnosti prvo je uvedeno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, što je potvrdio načelnik bolnice dr. Zoran Stanković. Povod za strah Srba od terorističkih napada je nedavno hapšenje ekstremista na Pančevu od kojih je dobivena informacija da su mogući napadi u Beogradu. Ministar srpske policije nije želio komentirati hapšenje i informacije koje su dobivene od njih. On je izjavio kako ta informacija ne potječe iz MUP-a. Vojni komentator Zoran Dragišić smatra kako dobivenu informaciju treba shvatiti najozbiljnije, te preporučuje da se pojačaju mjere sigurnosti oko institucija i objekata koji simboliziraju Zapad. Dragišić smatra kako bi razlog napad mogao biti i rat protiv muslimana vođen u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Zamjenik direktora Centra za sigurnost Darko Trifunović mogući teroristički napad na Beograd dovodi u vezu sa slanjem srpskih vojnika u Afganistan i Irak, te s dokazima da u Sandžaku postoji teroristička mreža. Mjere predostrožnosti poduzelo je i izraelsko veleposlanstvo u Beogradu.

Pentagon: Osumnjičeni taliban rođen u SAD-u dobit će odvjetnika

srijeda, 3.12.2003 09:11

PENTAGON je saopštio u utorak navečer da će muškarcu rođenom u Americi, koji je uhapšen u Afganistanu 2001. kao talibanski borac i nalazi se u mornaričkom zatvoru, omogućiti odvjetnika, nakon što mu je to uskraćivao dvije godine. Yaser Esam Hamdi (22), protiv kojeg još nije podignuta optužnica, u zatvoru je u Charlestonu u Južnoj Karolini i dobit će pristup odvjetniku "kao stvar diskrecije i vojne politike" jer su istražitelji završili ispitivanje, navodi se u priopćenju. Američki Vrhovni sud razmatra hoće li saslušati žalbu javnog branitelja koji osporava legalnost Hamdijeva zatočenja i želi biti njegov odvjetnik. Međutim, zasad se ne zna hoće li odvjetnik Frank Dunham dobiti dozvolu da posjeti Hamdija. Hamdi je rođen u Louisiani. Roditelji su mu iz Saudijske Arabije i ondje je odrastao. Pentagon ga je proglasio "neprijateljskim borcem" čime mu se, kako navode dužnosnici, odmah oduzima pravo na odvjetnika i može biti u zatvoru neodređeno dugo bez podizanja optužnice.

SLOVENIJA:NJEMAČKI VELEPOSLANIK O POLITICI PREMA ZAPADNOM BALKANU

Zajedničku politiku EUa prema zapadnom Balkanu karakteriziraju ciljevi kao što su stabilnost, gospodarski razvitak i vladavina prava, te zajednička obveza Europske unije kojom je tim državama dala jasnu europsku perspektivu, uključujući i punopravno članstvo, izjavio je njemački veleposlanik u Ljubljani HansJoachim Peters na predavanju koje je u srijedu održao pred slovenskim Društvom za međunarodnu politiku. Peters je rekao da su raspad bivše Jugoslavije i kriza u jugoistočnoj Europi u 90-im godinama poslužila EU-u i kao svojevrsni katalizator za formiranje vlastite vanjske politike nakon što su u prvom razdoblju aktivniju ulogu odigrale SAD i Rusija, a svoje preuzimanje vodeće uloge u stabilizaciji regije EU je potvrdila preuzimanjem mirovne misije u Makedoniji i posredovanjem Javiera Solane u odnosima Srbije i Crne Gore. Iako je Balkan danas relativno stabilna regija, svi strukturni problemi na tom području nisu riješeni, osobito u BiH i Makedoniji gdje još postoje jake etničke napetosti, rekao je među ostalim njemački diplomat, dodajući da kopenhaški kriteriji za pristup novih članica EU-a neće biti sniženi nakon sadašnjeg proširenja, te da na stabilnost zapadnog Balkana povoljno utječe i regionalna suradnja.

GRUZIJSKI TV-CENTAR POTRESLA EKSPLOZIJA

U centru gruzijske državne televizije u srijedu je odjeknula eksplozija u trenucima dok je ruski veleposlanik davao interview uživo, izjavio je gruzijski ministar unutarnjih poslova Georgij Baramidze. "Istražit ćemo što se dogodilo, a koliko zasad znamo, žrtava nema", izjavio je ministar. U televizijskom prilogu vidjeli se se porazbijani prozori i oštećeni mali kiosci koji se nalaze u blizini zgrade televizije. Novinari koji su bili na licu mjesta rekli su da je eksplozija odjeknula u dijelu zgrade u kojem su radijski studiji, ali su djelatnici radija već završili posao i otišli kućama.

Landale: General Strugar i SCG prekršili nalog ICTY-a

UMIROVLJENI general JNA Pavle Strugar, optužen za ratne zločine u Dubrovniku 1991., i vlasti Srbije i Crne Gore prekršile su nalog Haškog suda (ICTY) da se optuženi do 2. prosinca vrati u Haag s privremene slobode kako bi 9. prosinca počelo njegovo suđenje, objavio je u srijedu ICTY. Strugaru je Raspravno vijeće naložilo da do 2. prosinca bude u Haagu, uz napomenu da se 24-satno odgađanje zbog osobnih problema neće smatrati kršenjem odluke o puštanju na privremenu slobodu. "Budući da, koliko znam, on ni danas ne dolazi, to znači da su on i vlasti Srbije i Crne Gore tehnički prekršili nalog Raspravnog vijeća", rekao je glasnogovornik ICTY-a Jima Landale. U telefonskom razgovoru iz Haaga, Landale je rekao da je "predraspravni sudac izdao novi nalog u kojem se određuje da se Strugar mora do 5. prosinca vratiti u pritvor ICTY-a". Vladi Srbije i Crne Gore, istom je odlukom naloženo da ispuni jamstva koja je dala u zahtjevu za Strugarovo puštanje na slobodu. Također je naloženo da se generalu na putu do Haaga osigura službena medicinska pratnja, kazao je glasnogovornik. Termin početka suđenja, po njegovim riječima, za sada ostaje neizmjenjen - 9. prosinca. Strugarovi odvjetnici ovih su dana službeno zatražili od Haškog suda da se početak suđenja odgodi zbog bolesti optuženog, koji je smješten u bolnicu u Podgorici, ali je Raspravno vijeće potvrdilo da se on mora vratiti u Haag u ranije utvrđenom roku. Strugar se dobrovoljno predao Haškom sudu 25. oktobara 2001. Optužen je za granatiranje Dubrovnika u jesen i zimu 1991. godine, što je kvalificirano kao kršenje ratnog prava i običaja. Zajedno s njim, optuženi su i bivši kapetan JNA Vladimir Kovačević zvani Rambo te umirovljeni admirali JNA Miodrag Jokić i Milan Zec. Admiralu Jokiću, koji je u augustu ove godine priznao krivnju, sutra će u ICTY-u biti održana rasprava o visini kazne, Kovačeviću je postupak izdvojen jer je zbog psihičkih problema do sada odgađano njegovo izjašnjavanje o krivnji, a protiv Zeca je optužnica povučena 2002.

LJUBLJANSKO "DELO": HRVATI SE BOJE "SCHENGENLANDA"

Hrvati se boje "schengenlanda", moguće nove "željezne zavjese" na granici sa Slovenijom i svoje "balkanske sudbine", piše u komentaru u povodu otvaranja modernog schengenskog graničnog prijelaza Bregana/Obrežje ljubljansko "Delo" u izdanju od četvrtka. "Hrvatska javnost s velikom pažnjom promatra uvođenje schengenskog režima na slovensko-hrvatskoj granici, a novine su vijesti o otvaranju Obrežja objavile na prvim stranicama i velikim masnim naslovima, ističući izjavu (slovenskog premijera) Antona Ropa da novi režim neće razdvajati nego povezivati Uniju s nečlanicama", piše u "Delu" komentator Peter Žerjavič. "Na negativne posljedice najčešće upozoravaju političari, na primjer Damir Kajin koji tvrdi da će schengenska željezna zavjesa odvajati razvijeni dio Europe od nemirnog jugoistoka, te da će od toga najviše štete imati Istra zbog svojih veza sa Slovenijom i Italijom", navodi list. "Slovenija je do sada u Hrvatskoj važila samo za neugodni entitet na hrvatskom putu u Europu, kako je izjavio jedan intelektualac. I (hrvatski ministar vanjskih poslova) Tonino Picula je 2000. godine u jednom od prvih intervjua kao ministar izjavio da Hrvatska doživljava Austriju kao susjednu državu. Zato okruženost schengenskim državama nije posebno poticajna situacija za Hrvatsku jer će biti prva država s onu stranu razvijene granice Europe, u koju navodno spada povijesno i civilizacijski", piše "Delo", dodajući da je Hrvatska pod pritiskom da ukine vize za druge države u regiji, dok je s druge strane "pritišče" tzv. schengenski zid. "To izaziva strah, osobito u desnom dijelu političkog prostora, da će Hrvatska morati čekati ulazak u EU sve dok se ne urede prilike u nemirnoj regiji", piše Žerjavič.

MESIĆ NAJAVIO POTPISIVANJE VAŽNIH SPORAZUMA U SARAJEVU

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najavio je u srijedu navečer kako će na sjednici Međudržavnog vijeća Hrvatske i BiH u petak u Sarajevu biti potpisano više sporazuma važnih za obje zemlje. Mesić je to izjavio Televiziji Federacije BiH, komentirajući odnose između Hrvatske i BiH, rekavši da su oni trenutačno dobri. Mesić je pritom dodao kako će se na sjednici Međudržavnog vijeća raspravljati i o zaprekama u odnosima između Zagreba i Sarajeva. Hrvatski predsjednik u Sarajevo putuje u četvrtak. Mesić bi se u glavnom gradu BiH trebao susresti s predstavnicima vjerskih, znanstvenih i kulturnih institucija hrvatskog naroda u BiH, s rektorom Sveučilišta u Sarajevu, te s Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom.