ARHIVA

Kraj Jugoslavije i proglašenje nove države

VIJEĆE republika jugoslavenske Skupštine prihvatilo je u utorak većinom glasova Ustavnu povelju i Zakon o provođenju Ustavne povelje zajednice Srbije i Crne Gore, dok je Vijeće građana poslijepodne nastavilo raspravu o ustavnim dokumentima, nakon čega je iza 20 sati svečano proglašena nove zajednice Srbije i Crne Gore, čime prestaje postojati SR Jugoslavija. Svečanom činu trebali su, kako je to novinarima priopćeno u kabinetu predsjednika Vijeća građana Dragoljuba Mićunovića, prisustvovati svi potpisnici Beogradskog sporazuma, osim visokog predstavnika EU Javiera Solane, te diplomatski predstavnici u Beogradu. Jugoslavenski parlament u utorak je zajedničkom sjednicom Vijeća republika i Vijeća građana počeo raspravu o Ustavnoj povelji i Zakonu o provođenju Ustavne povelje. Skupština Srbije i Crne Gore prihvatile su oba ustavna dokumenta prije desetak dana. Odmah nakon usvajanja i proglašenja, Ustavna povelja i prateći Zakon trebali bi stupiti na snagu, a deset dana nakon njihova usvajanja, u republičkim skupštinama Srbije i Crne Gore bit će izabrani članovi novog zajedničkog parlamenta, koji bi trebao biti formiran pet dana nakon toga. Na prvoj sjednici novog parlamenta, birat će se njegov predsjednik i potpredsjednik, a predsjednik nove zajednice Srbije i Crne Gore bit će izabrani na drugoj sjednici, kao i predsjednik Savjeta ministara. Nakon usvajanja Povelje i Zakona, sljedećih će mjesec dana, dok se ne konstituiraju organi nove zajednice, nastavit će s radom dosadašnja Savezna skupština, savezna vlada, Savezni sud i Savezni ustavni sud, te Vojska Jugoslavije, koja će se transformirati u vojsku Srbije i Crne Gore, ali će donositi samo one odluke koje su nužne za nesmetano funkcioniranje države. Nakon usvajanja Povelje i Zakona, dosadašnje savezne institucije Savezna uprava carina, Narodna banka Jugoslavije, Savezni devizni inspektorat, Agencija za osiguranje depozita, Savezna komisija za sprječavanje pranja novca i Savezna komisija za vrijednosne papire - postat će organi Srbije, a čak 30 saveznih ministarstava, sekretarijata, zavoda, direkcija i agencija prestat će s radom.

U Havariji trajekta Joole gotovo 1.900 mrtvih

ponedjeljak, 3.2.2003 22:19

GOTOVO 1.900 ljudi poginulo je u havariji senegalskog trajekta Joole u rujnu prošle godine, gotovo dvostruko više nego što se dosad smatralo, objavio je senegalski premijer Idrissa Seck. Riječ je o jednoj od najgorih afričkih pomorskih nesreća, koju udruga obitelji žrtava uspoređuje s havarijom Titanica, britanskog 'navodno nepotopivog' parobroda u čijem je potonuću 1912. poginulo 1.513 ljudi, a spasilo ih se samo 711. 'Dosad smo prebrojali 1.863 žrtava', rekao je senegalski premijer. Od toga ih je broja 1.143 bilo na brodskom popisu putnika. Nakon službene istrage u studenome objavljeno je da je na brodu službeno bilo 1.034 ljudi, dok bi se realnija brojka mogla kretati oko 1.220 ljudi. Trajket predviđen za 550 putnika prevrnuo se u nevremenu ispred obale Gambije 24. rujna 2002. godine. Spasilo se samo 64 putnika. Većina žrtava nalazi se još uvijek u olupini, koju senegalske vlasti namjeravaju odvući u senegalske teritorijalne vode i pretvoriti u spomenik.

VLADA DODIJELILA DIPLOMATSKE PUTOVNICE KRALJEVSKOJ OBITELJI

Albanska je vlada odlučila u utorak dodijeliti diplomatske putovnice članovima kraljevske obitelji, koja je iz Albanije pobjegla još 1939. 'Albanija je ušla u novu etapu, etapu europske integracije i obitelj kralja Zoga treba biti dio tog razvoja', rekao je albanski premijer Fatos Nano. Kraljevska obitelj, koju čini pretendent na kraljevski tron Leka Prvi, njegova supruga Susane i njihov sin princ Leka, do sada je imala putovnice koje im je dao kraljevski dvor u egzilu, a koje nisu priznavale albanske vlasti. 'Kraljevski dvor zahvaljuje albanskoj vladi i traži da taj prvi potez bude popraćen povratom imovine koja je pripadala obitelji kralja Zoga i koju je konfiscirao komunistički režim', kazao je novinarima glasnogovornik kraljevske obitelji. Zog Prvi, koji je vladao Albanijom od 1928. godine, pobjegao je 1939. iz zemlje pred talijanskom invazijom, a umro je 1961. Njegov sin Leka se nakon toga proglasio kraljem Albanije.

AMERIČKI 'NEVIDLJIVI' BOMBARDERI NA PUTU PREMA IRAKU

Američki 'nevidljivi' bombarderi F117 krenuli su u utorak prema Perzijskom zaljevu, što je prvo raspoređivanje tih zrakoplova u sklopu priprema za moguću vojnu akciju protiv Iraka, objavio je Pentagon. Zrakoplovi F-117 počeli su u utorak napuštati zračnu bazu Holloman u Novom Meksiku, a oko 14.00 sati po srednjoeuropskom vremenu stigli su do jedne američke zrakoplovne baze u Europi, na pola puta do poprišta sukoba, dodao je Pentagon, ne navodeći broj zrakoplova. Te su letjelice bile korištene u napadima na Bagdad i njegovu okolicu tijekom prvog vala savezničkog bombardiranja u Zaljevskom ratu 1991. godine.

SCHROEDER: NISAM PODIJELIO EUROPU

Njemački kancelar Gerhard Schroeder je u utorak ponovno osudio ideju da je njegovo zauzimanje neprijateljskog položaja prema vojnoj intervenciji na Irak, čak i uz mandat UNa, bilo uzrok podjele unutar EUa te je kritizirao 'pismo potpore osmorice' Washingtonu. U interviewu za drugi kanal njemačke televizijske postaje ZDF, njemački je kancelar izjavio: 'Nije rezultat moje politike ako je Europa danas podijeljena'. Osvrćući se na pismo osam predsjednika država europskih zemalja (Velike Britanije, Španjolske Italije, Portugala, Danske Mađarske, Poljske i Češke) u kojem oni izražavaju solidarnost sa SAD-om, o čemu ni Pariz ni Berlin niti grčko predsjendištvo EU-om bili savjetovani, Schroeder je istaknuo kako se 'još uvijek nalazimo na počecima europske zajedničke vanjske politike'. Kako je kazao, 'u temelju' potpisnici tog pisma 'nisu napali europski konsenzus', ali 'ormalno' proturiječe sami sebi jer su zauzeli suprotna stajališta od svojih ministara vanjskih poslova. Schroeder je pritom mislio na izjavu koju su ministri vanjskih poslova usvojili 27. siječnja. Osim toga, Schroeder je još jednom ponovio svoje protivljenje bilo kakvoj intervenciji na Irak, čak i uz mandat UN-a: 'To nije samo taktičko stajalište, nego načelno stajalište'.

FRANCUSKA BI MOGLA POSLATI IZMEĐU 10.000 I 12.000 VOJNIKA U IRAK

Bivši zapovjednik francuskih oružanih snaga admiral Jacques Lanxade izjavio je da bi Francuska mogla poslati 10.000 do 12.000 vojnika u Irak ako bude sudjelovala u vojnoj akciji protiv te zemlje. 'Francuska bi mogla poslati kontingent sličan onom iz Zaljevskog rata: od 10.000 do 12.000 vojnika s nosačima zrakoplova Charles de Gaulle i pripadnicima kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih snaga', rekao je admiral Lanxade u interviewu koji će u srijedu biti objavljen u listu 'Le Parisien'. Ocjenjujući kako je rat neizbježan jer je 'ekipa oko (američkog predsjednika Georgea W.) Busha donijela odluku', admiral Lanxade je dodao da bi 'Francuzi mogli biti zaduženi za osiguravanje naftnih polja'. Podsjećajući da SAD nisu još rasporedili svoje snage te da će za to trebati 'najmanje 250.000 vojnika', Lanxade je kao mogući datum za početak intervencije na Irak naveo 'početak ožujka, a smatra da će zračni udari trajati 15 dana kako bi se izbjegli značajniji gubici među iračkim civilima'.

INSPEKTORI UN-A PRONAŠLI PRAZNU KEMIJSKU BOJEVU GLAVU

Inspektori za razoružavanje UNa pronašli su u utorak još jednu praznu kemijsku bojevu glavu u skladištu streljiva sjeverno do Bagdada, izjavio je glasnogovornik inspektora Hiro Ueki. 'Prazna kemijska bojeva glava Sakr-18 pronađena je u skladištu streljiva Al Taji (sjeverno od Bagdada). Nakon toga je popisana, a onda smještena na sigurno mjesto', rekao je Ueki. 'Glava je iste vrste kao i jedanaest bojevih glava pronađenih 16. siječnja u skladištu streljiva Uhajder', dodao je. Prema Uekijevim riječima, ekipe inspektora posjetile su danas još sedam lokacija u području Bagdada među kojima mehaničku radionicu, postaju za pročišćavanje vode, tvrtku za poljoprivredna gnojiva, dva raketna postrojenja i bivši centar za razvoj biološkog oružja.