ARHIVA

Incident u britanskom parlamentu, Blairov govor prekinut

BRITANSKI je parlament u srijedu nakratko prekinuo sjednicu kada je nekoliko antiratnih aktivista, smještenih na galeriji za javnost, počelo vikati na premijera Tonyja Blaira. "Nema više zataškavanja", vikao je jedan aktivist prije nego što su ga maknuli čuvari u parlamentu. Njegov su primjer slijedila još četvorica aktivista, a zatim su i njih izbacili iz parlamenta. Do incidenta je došlo tokom rasprave o izvještaju suca Lorda Huttona o prošlogodišnjem samoubojstvu stručnjaka za oružje Davida Kellya. Taj dokument toliko ide u prilog vladi da ga mnogi smatraju klasičnim primjerom zataškavanja. Prosvjed je bio dovoljan da prisili predsjednika parlamenta da privemeno prekine sjednicu.

Hrvatska dobila potporu za ulazak u EU

HRVATSKA je dobila punu potporu za svoju aplikaciju za punopravno članstvo u EU sa 16. susreta predsjednika Europskog parlamenta (EP) s predsjednicima parlamenata zemalja koje sudjeluju u procesu proširenja Unije, održanog u srijedu u Budimpešti. "Očekujući mišljenje Europske komisije u proljeće, sudionici sastanka pozdravili su i dali potporu hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU, podsjećajući da ona odražava prirodnu težnju i pravo koje pripada svakoj zemlji jugoistočne Europe", navodi se u zajedničkoj izjavi usvojenoj nakon sastanka, na koji su prvi put bile pozvane i zemlje jugoistočne Europe. U izjavi se podsjeća da su ti susreti počeli 1995. i od tada olakšali jačanje međuparlamentarnih veza između aplicirajućih zemalja i Europskog parlamenta i uvelike doprinjeli uspjehu procesa proširenja. Proširenje EU 1. svibnja 2004. godine veliko je povijesno ostvarenje, ali taj datum ne znači kraj procesa proširenja nego nastavak ujedinjavanja Europe, kažu u zajedničkoj izjavi predsjednici parlamenata deset zemalja koje za 87 dana postaju članicama Unije, triju zemalja kandidata i pet zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. "Svaka se zemlja treba i dalje procjenjivati prema vlastitim zaslugama", ističe se u deklaraciji, uz izražavanje nade da će Bugarska i Rumunjska do kraja godine završiti pregovore o pristupu Uniji, kako bi do siječnja 2007. Europska unija imala 27 članica. Na susretu u Budimpešti razgovaralo se i o predstojećim izborima za Europski parlament na kojima će prvi put sudjelovati građani 25 zemalja članica. Sudionici skupa pozvali su vlade zemalja članica EU da prije tih izbora postignu sporazum o novom ustavu Europske unije i pozvali Europsku komisiju da iznese prijedloge za novu financijsku perspektivu, odnosno da vlade zemalja članica odrede nužna proračunska sredstva kako bi se Unija mogla nositi s novim izazovima i očekivanjima. Svi su sudionici pozdravili prijedlog predsjednika EP Pata Coxa da se prodube bilateralni i multilateralni odnosi s parlamentima zemalja jugoistočne Europe i da se pojača učinkovitost tih parlamenata kao što je to bilo učinjeno početkom 90-ih sa zemljama srednje i istočne Europe.

Gil-Robles o slovenskim "izbrisanima"

srijeda, 4.2.2004 09:23

POVJERENIK Vijeća Europe za ljudska prava Alvaro GilRobles izjavio je u intervjuu za ljubljansko "Delo" od srijede da je vraćanje domicila u Sloveniji za 18.305 "izbrisanih" neslovenaca pitanje ljudskih prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu. "Ustavni sud o tome je jasno rekao svoje mišljenje i tu odluku treba poštivati. Referendum je irelevantan, a važno je da li je Slovenija spremna graditi budućnost zajedno sa svima koji u njoj žive", izjavio je Gil-Robles, dodajući da je riječ o pitanju čije rješavanje predugo traje. "Slovenija je važna europska država, država s budućnošću i zato slične probleme mora rješavati širokogrudno i s velikom mjerom solidarnosti. Ta tema može biti predmet političke borbe, ali u pozitivnom smislu jer se ljudska prava ne smiju zloupotrebljavati za političke obračune", rekao je Gil-Robles u vezi političkih polemika koje u Sloveniji oko "izbrisanih" prijete da postanu glavnom temom ovogodišnjih izbora. Gil-Robles je također izjavio da niti pitanje gradnje džamije u Ljubljani ne može biti predmet referenduma. "U demokraciji je pravo na vjeroispovijest zajamčeno svim građanima i svaki vjernik ima pravo obavljati vjerske obrede u odgovarajućim objektima. To je jedno od temeljnih prava i zato o tome ne može biti nikakve rasprave niti referenduma", rekao je za ljubljansko "Delo" povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe.

Irački dosije: Tajne službe zanemarivale upozorenja stručnjaka

srijeda, 4.2.2004 06:43

DUŽNOSNICI britanskih tajnih službi zanemarivali su upozorenja stručnjaka prije pokretanja rata u Iraku prema kojima ta država nije mogla posjedovati kemijsko i biološko oružje, izjavio je u srijedu bivši šef Obrambeno-obavještajne službe (DIS) Brian Jones. Jones je izjavio za list "The Independent" da je razgovarao s drugim dužnosnicima koji su radili na dosijeu, sastavljnom u rujnu 2002. godine, jer su se bojali da će postati "žrtveni jarci" ako oružje za masovno uništenje ne bude pronađeno poslije rata u Iraku. Dosije o iračkom naoružanju, kojeg je britanski premijer Tony Blair upotrijebio kako bi uvjerio javnost da je potrebno uči u rat s Irakom, trenutačno je predmet istrage. "Mislim da je mišljenje stručnjaka DIS-a zanemareno u pripremanju dosijea u rujnu 2002. godine što je dovelo do stvaranja pogrešnog mišljenja o kapacitetu Iraka", kazao je Jones. "Nije bilo dokaza da se iračka vojska obučavala za korištenje kemijskog i biološkog oružja gotov cijelo desetljeće", dodao je. Kako je ocijenio Jones, svi stručnjaci DIS-a su imali isto mišljenje da je - prema raspoloživim informacijama - tvrdnja kako Irak posjeduje oružje za masovno uništenje bez jamstva. Jones je u siječnju 2003. godine podnio ostavku na položaj šefa znanstvenog i tehničkog savjeta DIS-a zaduženog za analiziranje svih obavještajnih podatka o kemijskom, nuklearnom i biološkom oružju.

Del Ponte: SFOR nije uspio uhapsi Karadžića sredinom siječnja

srijeda, 4.2.2004 01:13

STABILIZACIJSKE snage (SFOR) u BiH nisu uspjele uhapsi sredinom siječnja bivšeg vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića, izjavila je u utorak u razgovoru za bošnjačku televiziju glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu (ICTY) Carla Del Ponte. "Karadžić je bio tamo nekoliko sati, ali je SFOR stigao dva sata prekasno", kazala je Del Ponte, spominjući operaciju SFOR izvedenu sredinom prošlog mjeseca na Palama. Prema SFOR-u, Karadžić je zatražio liječničku pomoć na Palama. Del Ponte je istaknula kako nema nikakve sumnje da SFOR čini sve "što je u njegovoj moći da do kraja 2004. godine" uhapsi Karadžića, koji je u bijegu osam godina, koliko dugo ga ICTY tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata u BiH. "Da sam ja Karadžić, rekla bih da je trenutak za predaju došao", dodala je glavna tužiteljica ICTY-ja. (Hina) xbis

Švedski veleposlanik demantirao napis u Globusu

ŠVEDSKI veleposlanik u Hrvatskoj Theolin Sture rekao je u srijedu da nisu točne informacije objavljene u hrvatskom tjedniku Globusu prema kojima se Švedska zauzela za odgodu prihvaćanja avisa Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za EU. Tjednik Globus objavio je u svom novom izdanju da je Švedska na sastanku političkih direktora EU "zatražila da se odluka o prihvaćanju zahtjeva Zagreba za status kandidata za prijam u EU ne donosi prije ljeta". Tjednik piše da Švedska smatra da "zbog krajnje dubiozne političke prošlosti HDZ-a valja biti oprezan i pričekati da nova vlast konkretnim koracima potkrijepi svoju proeuropsku orijentaciju". "Mislim da se članak temelji na pogrešnim informacijama ili nerazumijevanju. To se moglo izbjeći da je Globus razgovarao s nama. Razočaran sam jer tako kvalitetan list kao što je Globus nije provjerio priču", rekao je Sture za Hinu. On je ponovio da se hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul 27. siječnja u Stockholmu sastao sa svojom švedskom kolegicom Lailom Freivalds. "Ministrica je tada jednostavno rekla: snažno podupiremo hrvatsku kandidaturu za EU i pozdravljamo pozitivne poteze nove hrvatske Vlade premijera Ive Sanadera prema nacionalnim manjinama i poštivanju ljudskih prava", kazao je Sture. Sture je dodao da je Freivalds podsjetila Žužula da Hrvatska mora, kao i svi ostali kandidati za EU, ispuniti sve političke kriterije za ulazak u Uniju. Globus je u članku pod naslovom "Tihi diplomatski udar iz Švedske" također objavio da je Švedska, istodobno s inicijativom u EU, izrazila zabrinutost zbog hrvatskog nepoštivanja međunarodnih konvencija o zabrani nekontrolirane prodaje sofisticiranog oružja. U članku se navodi da je Švedska nezadovoljna jer je visokosofisticirana švedska raketa RBS-15, koja je bila u posjedu Hrvatske ratne mornarice, pronađena u Beogradu. Švedski je veleposlanik odbacio navode iz tog članka, ustvrdivši da je njegova zemlja "vrlo zadovoljna načinom na koji je Hrvatska preuzela odgovornost" u pogledu tog "vrlo snažnog oružja". "Vrlo smo zadovoljni bilateralnom suradnjom u tom pitanju. Trenutno su u tijeku razgovori o zajedničkom održavanju i servisu tog oružja", rekao je Sture. "Hrvatska je de facto naslijedila RBS-15 od SFRJ. Dio materijala je ostao u Jugoslaviji. Ni Švedska niti Hrvatska ne smatraju da je to problem", rekao je švedski veleposlanik. Komentirajući Globusov članak, glasnogovornik hrvatskog ministarstva vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić rekao je za Hinu da Ministarstvo "nema nikakvih saznanja o navodima iz tog članka", te da "nije bilo nikakvih diplomatskih signala iz Švedske". "S obzirom na to, nemamo nikakav komentar i ne možemo spekulirati o tome", rekao je Silobrčić.

Kerry pobijedio u pet država za demokratskog kandidata

srijeda, 4.2.2004 06:13

SENATOR John Kerry pobijedio je u pet američkih saveznih država učvrstivši poziciju favorita za demokratskog kandidata za američkog predsjednika dok su senator John Edwards i umirovljeni general Wesley Clark ostvarili po jednu pobjedu ostavši tako u utrci. Pobijedivši u Missouriju, Arizoni, Sjevernoj Dakoti, Novom Meksiku i Delawareu, Kerry, senator iz Massachusettsa, pokazao je da je sposoban pridobiti demokrate i izvan liberalnijeg istoka Sjedinjenih Država. "Ovo je velika noć", rekao je Kerry o svojoj pobjedi u pet od sedam američkih država u kojima su u utorak demokrati birali kandidata stranke za američkog predsjednika. Senator John Edwards iz Sjeverne Caroline lako je pobijedio u svojoj rodnoj Južnoj Carolini, a umirovljeni general iz Arkansasa Wesley Clark je za dlaku odnio pobjedu u susjednoj Oklahomi. Donedavni favorit bivši guverner Vermonta Howard Dean nije odnio niti jednu pobjedu i analitičari smatraju da je njegova kandidatura u opasnosti. Senator Joseph Lieberman iz Connecticuta, demokratski kandidat kandidat za potpredsjednika 2000. je nakon loših rezultata u današnjem natjecanju odustao od daljnje utrke. Pobijedivši već u Iowi i New Hampshireu i s pobjedama u utorak Kerry je sa 7 dobijenih od 9 primarnih izbora nesumnjivi favorit za dobijanje kandidature demokratske stranke za američkog predsjednika na izborima u studenom 2004. Kerry je ostvario dobre rezultate među svim dobnim i klasnim skupinama, a istraživanja javnoga mišljenja među demokratskim biračima govore da odlučujuću ulogu u njegovim pobjedama igra mišljenje birača da se on može suprotstaviti predsjedniku Bushu i pobijediti ga u studenom. Pored toga birači su rekli da je za njih važno iskustvo Kerryja, senatora već četiri mandata, te da odobravaju njegova stajališta u ekonomiji i zdravstvenoj skrbi. Demokratski glasači su na izborima u utorak birali delegate za nacionalni kongres demokratske stranke u srpnju koji će konačno izabrati stranačkog kandidata za predsjedničke izbore. U skladu s postotkom dobijenih glasova na primarnim izborima pojedini kandidati dobijaju i delegate koji su obvezni za njih glasovati na nacionalnom kongresu.