Gerhard Schroeder: Priznanje Kosova je bila pogreška
BIVŠI njemački kancelar Gerhard Schroeder kazao je danas u intervjuu ruskoj novinskoj agenciji RIA da je jednostrano priznanje Kosova pogreška.
Schroeder, naime, predsjeda konzorcijem naftovoda Nord stream, i unutar intervjua ruskoj državnoj agenciji upitan je i o Kosovu.
"Sukob oko Kosova nije se mogao riješiti isključivanjem proeuropskih snaga oko srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, a njih je proglašenje neovisnosti Kosova oslabilo", kazao je Schroeder.
Ustvrdio je kako je "Europska unija popustila pod pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, čijim interesima neovisnost Kosova odgovara".
"Proglašenje stiglo prerano i zato je bilo pogrešno", smatra bivši njemački kancelar.
C.D.
Foto: K.H.
Njemica priznala da je "možda ostavila djecu u zamrzivaču"
NJEMAČKA policija je uhapsila ženu za koju se sumnja da je ubila svoje troje male djece, pronađene u zamrzivaču nakon 20 godina.
Policija u Wendenu, stotinu kilometara udaljenom od Bonna otkriva kako će se sutra znati točan uzrok smrti male djece, nakon obdukcije koja se može napraviti tek nakon što se tijela odmrznu, iako se vjeruje da su prilikom stavljanja u zamrzivač dječica još bila živa.
Mrtva tijela u plastičnim vrećicama u podrumu obiteljske kuće je pronašao 18-godišnji sin osumnjičene te odmah prijavio gnjusan zločin.
Nitko nije primijetio da je žena bila trudna
Inače, osumnjičena 44-godišnjakinja, osim spomenutog sina ima još dvoje djece od 21, te 24 godine. Lokalne vlasti smatraju kako njen suprug nije znao za zločin, te da nitko nije primijetio da je žena bila trudna.
Sin je inače slučajno pronašao tijela prilikom svoje potrage za hranom u starom zamrzivaču, dok se vjeruje da su ona stara 20 godina, jer su bila umotana u novine koje su nosile datum iz 1988.
"U šoku zbog zločina, iskreno žali"
Istražitelj Martin Feldmann je izjavio kako je osumnjičena žena "bila u velikom šoku", te da je izrazila "krivnju i žaljenje". Majka, koja je jedina osumnjičena za zločin, istražiteljima je priznala da je "moguće da je ona ostavila djecu u zamrzivaču".
Ovo je samo jedan od vala slučajeva čedomorstva u Njemačkoj, na koja se odlučuju majke iz siromašnijih, istočnih područja. Neke su klinike u Njemačkoj, u cilju sprječavanja ubojstava male djece čak stavile skrovite odjeljke u kojima majke mogu ostaviti svoju neželjenu djecu.
A.P.
Foto : AFP
"Miloševićeve pristaše mogle bi preuzeti vlast u Srbiji"
DVIJE godine nakon što je Slobodan Milošević umro u haškom zatvoru tokom suđenja za ratne zločine i genocid, njegovi pristaše u Srbiji mogli bi pobijediti na parlamentarnim izborima 11. svibnja i na taj način preuzeti vlast i tako dramatično pogoršati odnose sa Zapadom, piše analitičar Associated Pressa Dušan Stojanović.
Dolazak "Miloševićevaca" na vlast povećao bi probleme Zapada na Balkanu, a njihov izborni uspjeh mogao bi bitno utjecati na to hoće li se Srbija opredijeliti za suradnju s Europskom unijom (EU) i Sjedinjenim Državama (SAD) ili će se zbližiti s Rusijom.
Bijes zbog Zapadne podrške neovisnosti Kosova natjerao je mnoge od 6.7 milijuna glasača da daju podršku ultranacionalističkoj Srpskoj radikalnoj stranci (SRS) koja je prije nekoliko godina koalirala i vladala s Miloševićevom strankom. Predizborna istraživanja ukazuju na to da radikali imaju prednost od 100.000 glasova u odnosnu na opoziciju, koaliciju čije su prozapadnjačke težnje objedinjene pod nazivom "Za europsku Srbiju".
Srpski predsjednik Boris Tadić, lider proeuropske koalicije, ocijenio je kako je pred Srbijom težak izbor, povratak u izolaciju i nestabilnost ili zbližavanje s Europskom unijom i gospodarski oporavak zemlje.
Pobjeda nacionalista značila bi i nesuradnju Srbije u pogledu uhapšenja preostalih optuženika za ratne zločine, Stojana Župljanina, Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.
Bipolarizacija Srbije zbog Kosova
Tadić je u siječnju na predsjedničkim izborima tijesno pobijedio ultranacionalističkog protivnika Tomislava Nikolića, ali je Kosovo, kojeg mnogi Srbi iz provincije smatraju kolijevkom srpstva, nakon toga proglasilo neovisnost te je ubrzo dobilo priznanje neovisnosti iz Washingtona i američkih ključnih saveznika u Europi dok je Moskva s druge strane poduprla Srbiju i njene stavove o cjelokupnosti teritorija.
To je treća geografska nesreća koja je zadesila Srbiju nakon raspada Jugoslavije, a kasnije i odcjepljenja Crne Gore 2006. godine.
Isti izvor prenosi ocjenu Međunarodne krizne skupine (ICG), koja je svojedobno priopćila da je "kosovsko proglašenje neovisnosti... uzrokovalo potrese kroz srpsku politiku i društvo polarizirajući ih u maniri koja nije viđena još od Miloševićeve ere".
Nadajući se da će pomoći Tadićevim pokušajima smirivanja nezadovoljstva oko problema Kosova, EU je prošli tjedan sa Srbijom potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji (SSP) sa ciljem da srpskim biračima ukaže na prednosti glasanja za prozapadnjačke političare i stranke.
Međutim, predsjednička uloga Tadiću daje neznatne ovlasti u pogledu blokiranja poteza budućeg premijera i vladajuće stranke koje će na površinu isplivati nakon nedjeljnih izbora. Radikali pak kapitaliziraju svoju političku retoriku izgrađenu na ranjenom nacionalnom ponosu i razočarenju sa činjenicom da je u Srbiji 30 posto ljudi nezaposleno u vrijeme dok rastu cijene i korupcija u zemlji.
"Srbija više neće biti ponižena"
Vođa radikala Nikolić izjavljuje pak da marionete iz Tadićeve stranke "broje svoje posljednje dane na vlasti". Na jednom je skupu u južnoj Srbiji rekao da "Srbija više neće biti ponižena", te dodao kako će radikali "okrenuti ovu zemlju prema pravim prijateljima". Pod prijateljima je mislio na Rusiju, iako Kremlj, dok verbalno podupire Srbiju u njenim stavovima oko Kosova, odbija otvoreno stati uz neku od političkih stranaka u Srbiji.
Militanti iz redova radikala svojedobno su predstavljali "čeličnu šaku" Miloševićevog etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Bivši šef stranke Vojislav Šešelj nalazi se u pritvoru u Haagu gdje mu se sudi pred UN-ovim sudom za ratne zločine.
Radikali su stranka koja inzistira na očuvanju Miloševićevog sna o "Velikoj Srbiji" sa ciljem teritorijalnog ujedinjavanja srpskih manjina u susjednim državama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa Srbijom. Stranka se također zauzima da haški optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić ne budu izručeni sudu koji ih tereti za ratne zločine, unatoč velikim međunarodnim pritiscima.
Međunarodna krizna skupina predviđa da bi pobjeda nacionalista u Srbiji potakla određenu količinu nasilja na Kosovu kao i potpomogla tenzije bosanskih Srba za konačnim odcjepljenjem iz sadašnjih granica BiH.
Predviđa se da će radikali, čak i ako osvoje većinu parlamentarnih mandata, ipak biti primorani na koaliciju s aktualnim premijerom na odlasku Vojislavom Koštunicom kako bi postigli parlamentarnu većinu.
12. svibnja - noćna mora ili...
Koštunica - koji je u međunarodnim okvirima postao poznat kao čovjek koji je predsjednikom postao tokom demokratskog rasta Srbije, a nakon okončanja Miloševićeve vladavine - tokom posljednjih godina postao je vatreni kritičar Zapada. Njegova retorika protiv kosovske neovisnosti općenito je prihvaćena kao najodgovornija za uništavanje američke ambasade u Beogradu i napade na ostale "Zapadne ciljeve" u srpskoj prijestolnici.
On tvrdi kako prošlotjedni sporazum s EU predstavlja prijevaru kojoj je cilj srpsko pristajanje na kosovsku neovisnost. Istodobno Koštunica se zalaže za dublje veze s Rusijom.
Kosovska neovisnost predstavlja vrlo osjetljivo pitanje zbog kojega si čak i umjereni političari poput Borisa Tadića ne mogu dopustiti da ih se shvati kao da nekome nude kompromis oko tog problema.
Vuk Drašković, nekadašnji ministar vanjskih poslova i vatreni Miloševićev oponent, je zabrinut mogućnošću da nova radikalna vlast "izgradi Berlinski zid" između Srbije i EU.
"Bila bi prava noćna mora da se probudim 12. svibnja i da tada vidim kako su oni protiv kojih sam se borio 20 godina, da su se vratili na vlast", zaključio je Drašković.
I.K./Associated Press
Foto: AFP
Post-fašistički gradonačelnik Rima uvodi crnu listu za holivudske zvijezde
NOVOIZABRANI post-fašistički gradonačelnik Rima Gianni Alemanno odlučio je da holivudske zvijezde više ne dolaze na rimski filmski festival.
50-godišnji bivši ministar poljoprivrede Gianni Alemano je odluku obrazložio nastojanjem da se promovira talijanska filmska industrija nauštrb holivudskih filmova, te se stoga sve holivudske zvijezde moraju staviti na crnu listu.
Alemano, koji oko vrata nosi keltski križ - čest simbol među neofašističkim i ekstremno desnim organizacijama u Europi - u mladosti je bio član neofašističke stranke MSI, a koja danas djeluje pod nazivom Nacionalna alijansa i nalazi se u koaliciji premijera Silvija Berlusconija. Alemannov izbor na mjesto rimskog gradonačelnika su njegovi pristaše proslavili s ispruženim desnicama i poklicima "Duce".
Prevelika količina novca i pažnje za filmski festival u Rimu, odnosno nastojanje da se isti "dovede u red" je bila jedna od ključnih točki Alemannove izborne platforme. Odmah po dolasku na dužnost Alemanno je za direktora festivala imenovao Pasqualea Squitierija, 69-godišnjeg režisera špageti-vesterna.
Squitierijev najnoviji film se, inače, zove "Claretta" te je posvećen životu Clarette Petacci, ljubavnice talijanskog fašističkog vođe Benita Mussolinija koju su zajedno s njim 1945. godine ubili antifašistički partizani i truplo dali objesiti na milanskom trgu.
Alemanno je rekao kako je talijanska filmska industrija u krizi, te da nema nikakvih razloga za slavlje, a još manje da se dijele pozivnice za Nicole Kidman i Leonarda di Caprija.
Dio promatrača, pak, vjeruje da je Alemannova odluka ništa drugo do odmazda holivudskim zvijezdama od kojih mnogi ne kriju ljevičarska opredjeljenja, a neki su zbog njih otvoreno pomagali talijanskoj ljevici. Tako je George Clooney sudjelovao u kampanji za Alemannovog ljevičarskog prethodnika Waltera Veltronija, a koji je na parlamentarnim izborima poražen u pokušaju da postane premijer.
D.A.
Zastupnici iz RS-a zbog Srebrenice bojkotirali sjednicu parlamenta
ZASTUPNICI iz Republike Srpske nisu se danas pojavili na sjednicama oba doma Parlamenta u BiH, a razlog nedolaska je Prijedlog izmjene i dopune Izbornog zakon BiH. Naime, riječ je o prijedlogu da građani koji su živjeli do 1991. godine na teritoriju Srebrenice slobodno odlučuju hoće li glasovati u općini u kojoj sada žive ili pak u Srebrenici gdje su imali prijavljeno prebivalište do 1991. godine i bili na biračkim spiskovima.
Takvom prijedlogu oštro su se usprotivile stranke iz Republike Srpske, a zanimljivo je kako je lider RS-a Milorad Dodik podržao promjenu izbornih pravila za Srebrenicu. Naime, još ovog vikenda Dodik bio protiv, no nakon sinoćnjeg razgovora u Banja Luci s visokim predstavnikom i specijalnim predstavnikom EU-a Miroslavom Lajčakom, promijenio je mišljenje. Unatoč tome vijećnici RS-a nisu se pojavili.
U BiH trenutno je na snazi izborni zakon prema kojem građani pravo glasa ostvaruju u mjestima gdje imaju svoje prebivalište odnosno gdje su izvadili osobne dokumente, bez obzira gdje su živjeli 1991. godine.
Prijedlog izmjene za Srebrenicu podnijela je Stranka za BiH, a prijedlog je ušao u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Rezultat je to napora brojnih izgnanih Srebreničana koji su okupljeni u različitim udruženjima smatrajući kako je ovakav zakon jedino rješenje da Bošnjaci budu nosioci vlasti u tom gradu.
Sjednice obaju parlamenata odgođene su za srijedu, kada se očekuje dolazak parlamentaraca iz Republike Srpske.
I.Ć.
Foto: AFP
