ARHIVA

BUSH GURA NOVI PROGRAM OHRABREN POTPOROM NA IZBORIMA

Američki predsjednik George W. Bush u prvim je javnim nastupima poslije izborne pobjede pokazao sigurnost i uvjerenost da su Amerikanci prihvatili njegov konzervativni pogled na svijet što bi mu trebalo omogućiti da provede svoj ambiciozni program u drugom mandatu. Bush je na izborima osvojio 51 posto glasova birača naspram 48 posto koje je dobio njegov protivnik, demokrat John Kerry, a razlika između njih je 3,5 milijuna glasova u korist Busha. Osim što je jasnom većinom dobio izbore Bush je ohrabren i činjenicom da je istodobno njegova Republikanska stranka ojačala svoju većinu u Zastupničkom domu i Senatu američkog Kongresa. Ipak, svjestan da je za demokrata Kerryja glasovalo oko 55 milijuna birača i da njegov mandat nije bez ograničenja, Bush je rekao da će nastojati surađivati s demokratima u američkom Kongresu nakon što je njegov prvi mandat bio obilježen stranačkim bitkama. On je, međutim, upozorio na to da postoje granice u tome koliko je daleko spreman ići rekavši da će pružiti ruku "svakome tko dijeli naše ciljeve". Bush je rekao da je odlučan surađivati s američkim saveznicima u borbi protiv terorizma, mada ne namjerava mijenjati svoja načela kako bi dobio međunarodno priznanje. Rekavši da je svjestan da je rat u Iraku jedna od njegovih odluka s kojom se mnogi ne slažu on je pozvao na zaboravljanje starih nesuglasica i jedinstvo međunarodne zajednice u borbi protiv terorizma. Bush je istaknuo da će nastaviti svoju politiku širenja demokracije na širem prostoru Bliskog istoka, čiji su najistaknutiji primjeri Afganistan i Irak. Dakako, prvi problem na kojem mora raditi je stabilizacija i demokratizacija Iraka u kojem pobunjenici ne pokazuju znake posustajanja u nastojanju da destabiliziraju zemlju i ometu izbore planirane za januar. Američki predsjednik je najavio da će se u drugom mandatu usredotočiti i na domaće teme. Najvažnije među njima su pojednostavljivanje poreznog sustava i reforma mirovinskog sustava s njegovom djelomičnom privatizacijom za mlađe radnike. Bushova uvjerljiva pobjeda te ojačana republikanska većina u Kongresu jasno potvrđuju da su Sjedinjene Države politički zemlja desnoga centra, ocijenio je list The New York Times. Upozoravajući da je zemlja i dalje politički podijeljena list naglašava da je iza Busha "nesporna većina" Amerikanaca. Razlozi za potporu koju je Bush dobio na izborima traže se kako u uvjerenju Amerikanaca da je on bolji u očuvanju nacionalne sigurnosti nego bi bio Kerry tako i u konzervativnim vrijednostima koje Bush dijeli sa većinom birača, posebice vjernicima. Ankete na biralištima su pokazale da većina birača drži da američko gospodarstvo nije dobro i da je rat u Iraku doveo u opasnost nacionalnu sigurnost. Ipak, čak 22 posto birača reklo je da im je najviše stalo do moralnih vrijednosti, poput pitanja pobačaja i homoseksualnih brakova, što je više od postotka onih kojima je najviše stalo do pitanja borbe protiv terorizma, gospodarstva i Iraka. Izbori su pokazali da je Bush i dalje političar koji polarizira Amerikance na istočnoj i zapadnoj obali i u velikim gradovima, ali i uživa potporu na širokom području zemlje i među širokim slojevima birača. Uspio je povećati potporu među ženama, Hispanoamerikancima, starijim biračima, dobiti većinu glasova katolika i tako na ovim izborima osvojiti značajnu većinu glasova birača, za razliku od izbora 2000. kada je dobio 500.000 glasova manje od svog protivnika, a pobijedio dobivši dovoljno glasova izbornika u Izbornom kolegiju. Posebice su konzervativni evangelički kršćani odigrali ključnu ulogu u Bushovoj pobjedi glasavši 78 posto za njega. Bush je dobio 52 posto glasova američkih katolika porazivši Kerryja, prvog katoličkog predsjedničkog kandidata nakon Johna F. Kennedyja. Bush je 2000. tijesno izgubio među katolicima. Opći poraz na izborima kako za predsjednika tako i za Kongres navest će američke demokrate na preispitivanje. Njih zabrinjava činjenica da stranka ima samo marginalan utjecaj u velikim dijelovima Sjedinjenih Država poput juga i srednjeg zapada i uglavnom se oslanja na savezne države na sjeveroistoku i zapadu zemlje. Analitičari ocijenjuju da će demokrati morati ozbiljno promisliti kako da se približe konzervativnim biračima, ruralnim i vjernicima, koji većinom glasuju za republikance te kako proširiti stranačku bazu sa sadašnjeg uskog područja zemlje. piše Slavoljub Leko (Hina) xsl ybs

ARAFAT: LIJEČNIČKA IZVJEŠĆA OSTAVLJAJU MJESTA ŠPEKULACIJAMA

Unatoč svjetskom interesu za zdravlje palestinskog čelnika Jasera Arafata, francuske vlasti već osam dana ograničavaju liječničke biltene na minimum, otvarajući tako put brojnim špekulacijama, piše francuska agencija France presse. Otkad je Arafat primljen u vojnu bolnicu Percy de Clamart na periferiji Pariza 29. oktobara, izdana su samo četiri liječnička priopćenja - u utorak, srijedu, petak i u subotu. Posljednje, objavljeno u subotu poslije podne, kaže da nema "nikakvih promjena (njegova zdravlja) u ovom ili onom smislu". Kako bi opravdale takav odnos prema medijima, francuske vlasti spominju liječničku etiku i želju obitelji, ali je bolest palestinskog čelnika, koji već desetljećima simbolizira borbu Palestinaca za svoju državu, postala prvorazredno političko pitanje, što zbog pitanja njegova nasljednika što zbog problema mjesta njegovog ukopa. U međuvremenu, Arafat je već po nekim izvorima bio i mrtav pa ponovno nije, bio je u komi IV. stupnja i u stanju moždane smrti, što su također neki izvori opovrgnuli. Nagađalo se i da će biti helikopterom prebačen u Gazu kako bi tamo umro, što je u subotu demantirao njegov savjetnik Mohamad Rašid. "Arafat će izaći iz bolnice ili na nogama ili mrtav. Sve druge opcije su isključene", rekao je Rašid za AFP. Agencija ocjenjuje kako nejasna liječnička priopćenja nisu nepoznata ni u Francuskoj ni drugdje u svijetu, navodeći kako je Francuska čuvala tajnu o bolestima i predsjednika Georgea Pompidoua kao i kasnije Francois Mitteranda. (Hina) xmaš ymaš

NOVI VAL AMERIČKIH NAPADA ZAPADNO OD BAGDADA

Američko zrakoplovstvo je od petka poslijepodne izvelo četiri nova napada na položaje gerile u području Falluje i Ramadija, zapadno od Bagdada, navodi se u vojnom priopćenju. Napadi su dio ofenzivnih operacija u tom području usmjerenih na uništenje utvrđenih položaja, položaja protuzračnog topništva i skrovišta oružja, prema priopćenju. Falluja i Ramadi su dva glavna uporišta antiameričke gerile. Više od polovice od 300.000 stanovnika grada je pobjeglo, prema procjenama. Sve ceste prema Falluji su zatvorene. Američka vojska je od 14. oktobara suzila krug oko Falluje i tamo rasporedila hiljadu vojnika koje podržavaju postrojbe iračke nacionalne garde. Američka vojska je topništvom tokom noći između petka i subote napala nekoliko položaja na kojima smatra da se skrivaju članovi gerile u Falluji. (Hina) xtm

POZIV ZARAQAWIJEVE SKUPINE NA OSLOBOĐENJE MARAGRET HASSAN

Jedna internet stranica objavila je u petak priopćenje koje se pripisuje skupini jordanskog islamista Aboua Moussaba alZarqawija, a kojim se poziva na oslobođenje britanske humanitarne djelatnice Margaret Hassan, otete 19. oktobara u Bagdadu. "Pozivamo odgovorne za njezinu otmicu da je puste, ako se ne dokaže da je surađivala" s međunarodnim snagama pod vodstvom Sjedinjenih Država u Iraku, stoji u priopćenju čiju se vjerodostojnost ne može provjeriti. U priopćenju se osuđuje otmičare koji su prijetili da će Margaret Hassan predati Zarqawijevoj skupini i dodaje da će je, ako se to dogodi "odmah osloboditi, ako se ne dokaže da se urotila protiv muslimana". (Hina) xtm ydgk

Obala Bjelokosti: Osam poginulih francuskih vojnika

OSAM francuskih vojnika ubijeno je a 23 su ranjena u Obali Bjelokosti kada su ih u subotu napali vojnici lojalni predsjedniku Laurentu Gbagbou, saopštio je UN. Francuske snage uništile su dva zrakoplova te zemlje nakon što su oni napali francuske ciljeve u pobunjeničkome gradu Bouakeu i ubili osmoricu vojnika, objavili su Ujedinjeni narodi. "Vojni izvori Ujedinjenih naroda javljaju da su Francuzi upravo uništili dva borbena zrakoplova Suhoja koji pripadaju vojsci Obale Bjelokosti, nakon što su ti zrakoplovi gađali i pogodili jedan francuski cilj", rekao je Jean-Victor Nkolo, glasnogovornik UN-ove misije u Obali Bjelokosti. "Osmorica su ubijena, a 23 ranjena. Svi su pripadnici francuske vojske", dodao je. Francuski su vojnici dio međunarodnih mirovnih snaga. Vlasti Obale Bjelokosti već treći dan zaredom napadaju pobunjeničko uporište u Bouakeu, a najavili su da će poslije napada iz zraka napasti i s kopna ne bi li tako protjerale pobunjenike koji drže sjever zemlje još od rujna 2002. kad nije uspio pokušaj svrgavanja predsjednika Laurenta Gbagboa. (Hina) xvm ymaš

U NAPADU NA KONVOJ U IRAKU RANJENO 20 MARINACA

Dvadesetorica američkih marinaca ranjena su u subotu u napadu na vojni konvoj na zapadu Iraka, saopštio je glasnogovornik marinaca. Nije rekao pojedinosti o napadu, samo da se dogodio u sunitskome gradu Ramadiju, 110 km zapadno od Bagdada, a da su svi ranjeni marinci. Ramadi je jedan od dvaju pobunjeničkih uporišta koje Amerikanci žele zauzeti u ofenzivi čiji se početak uskoro očekuje. Glasnogovornik nije mogao potvrditi da je riječ o napadu bombaša samoubojice. Jedan policijski izvor u Ramadiju rekao je da je automobil bomba eksplodirao u 14 sati po lokalnom vremenu u blizini američkog vojnog konvoja, na glavnoj cesti koja vodi iz grada prema istoku. Prema toj informaciji, oštećen je kamion koji je prevozio vojnike. Bolnički izvori kažu da je poginuo najmanje jedan Iračanin, a 14 ih je ranjeno u sukobima između pobunjenika i američkih snaga u Ramadiju. Prema izjavama očevidaca, pobunjenici na Amerikance pucaju od 7 ujutro iz ručnih raketnih bacača. Očekuje se da marinci pokrenu ofenzivu na pobunjenike u Ramadiju i Falluji, drugome pobunjeničkome uporištu, ne bi li smirili Irak za izbore koji će se ondje održati 27. siječnja. (Hina) xvm ymaš

PEDESET TISUĆA PRISTAŠA JUŠČENKA PROSVJEDUJE U KIJEVU

Više od 50.000 pristaša oporbenog predsjedničkog kandidata Viktora Juščenka okupilo se u subotu na središnjem trgu u Kijevu, usprkos zabrani gradskog poglavarstva, kako bi osudili "lažiranje" vlasti u prvom krugu predsjedničkih izbora i zahtijevali da drugi krug ne bude izmanipuliran. Gotovo tri milijuna Ukrajinaca nije moglo sudjelovati u glasovanju zbog pogrešaka na izbornim listama, dok je oko 300 hiljada osoba moglo glasovati u nekoliko navrata zahvaljujući manipulacijama vlasti, kazao je Juščenko. Prema privremenim rezultatima Izbornog povjerenstva, Juščenko je dobio 39,22 posto glasova u prvog krugu predsjedničkih izbora i trebao bi se u drugom krugu, 21. studenoga, suočiti s ukrajinskim premijerom Viktorom Janukovičem, vladinim kandidatom, koji ga je nadvisio zamalo, s 39,88 posto glasova. EU, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Sjedinjene Države kritizirali su nedemokratsko odvijanje ukrajinskih predsjedničkih izbora. Prvi krug izbora na kojima se bira nasljednik sadašnjeg predsjednika Leonida Kučme održan je 31. oktobara. (Hina) xbnš ydv