EL HADJI Diouf, nogometni reprezentativac Senegala, uhapšen je zbog otpužbi da je pretukao ženu.

25-godišnjeg Dioufa, igrača engleskog prvoligaša Bolton Wanderers, policija je uhapsila nakon što je telefonskim pozivom dobila prijavu o napadu na suprugu Valerie, prenosi BBC.

Diouf je u Bolton došao 2005. godine iz Liverpoola, a prije toga je igrao u francuskom prvoligašu Lensu.

Senegalski reprezentativac pušten je uz jamčevinu, a mora se vratiti u policijsku postaju u srijedu. Do tada će policija okončati istragu, te će nogometaš saznati hoće li protiv njega biti pokrenuta sudska tužba.

M.Č.

U UTORAK 7. studenog - odnosno prvog utorka u studenom svake druge godine - u SAD se održavaju izbori za Kongres.

Ove godine ti izbori ne koincidiraju s predsjedničkim izborima, tako da se očekuje nešto manji odziv. Međutim, oni već duže vrijeme izazivaju veliku pažnju svjetske javnosti iz dva razloga.

Prvi je u tome što se oni shvaćaju kao svojevrsni referendum o predsjedniku Bushu i njegovoj politici u Iraku, s kojom je, prema anketama, nezadovoljna većina Amerikanaca. Drugi je u tome što se očekuje da će doći do promjene vladajuće stranke u jednom ili oba doma Kongresa po prvi put od 1994. godine kada su republikanci - koristeći slično nezadovoljstvo predsjednikom Clintonom - preuzeli vlast koju i danas drže.

Amerikanci će na izborima tako birati svih 435 zastupnika Predstavničkog doma koji imaju dvogodišnji mandat te 33 od 100 senatora koji imaju dvogodišnji mandat.

Većina anketa pokazuje da su Amerikanci nezadovoljni Kongresom kojeg smatraju neefikasnim i korumpiranim, te kako smatraju da će za SAD biti bolje ukoliko demokrati - čisto zbog političke ravnoteže - osvoje vlast u jednom ili oba doma. U postocima demokrati imaju podršku koja je za 20 % veća od podrške republikancima.

Međutim, usprkos tome većina promatrača vjeruje da sveopće neraspoloženje protiv republikanaca neće imati tako spektakularne učinke kao što protest protiv Watergatea koji je 1974. godine demokratima donio dvotrećinsku većinu u oba doma Kongresa, niti protest protiv Clintona koji je 1994. godine doveo do republikanske revolucije.

Ukoliko demokrati osvoje većinu u jednom ili oba doma, ona će biti prilično tanka. U slučaju Predstavničkog doma to je posljedica činjenice da je prekrajanje izbornih okruga u nadležnosti saveznih država, što su obje stranke iskoristile kako bi tzv. "gerrymanderingom" načinile što je moguće više tzv. "sigurnih" okruga gdje njihovim kandidatima ne prijeti nikakva opasnost od republikanskih ili demokratskih izazivača. Zbog toga se smatra da će od 435 izbornih utrka samo njih 30-40 biti predmetom ozbiljnog natjecanja.

U većini tih tzv. kompetitivnih utrka demokrati su imali prednost, te se očekuje da će republikanci izgubiti veliki dio svoje sadašnje većine u Kongresu. Neke od procjena su spominjale tridesetak mjesta, ali su mnogo realnije procjene koje se kreću oko brojke od 10-20 mjesta. S obzirom da republikanska većina iznosi 15 mjesta, demokrati smatraju da imaju vrlo izgledne šanse da preuzmu Predstavnički dom. Američke kladionice navode vjerojatnost od 20-25 % da republikanci zadrže većinu.

Od 33 utrke u Senatu samo se njih 7 smatra "kompetitivnima". S obzirom da republikanci sada imaju većinu od 55 mjesta, a u slučaju istog broja glasova po Ustavu SAD o svakoj odluci presuđuje republikanski potpredsjednik Dick Cheney, demokratima je potrebno od republikanaca preoteti 6 mjesta.

Iako je donedavno to bilo izgledno, danas većina promatrača ne vjeruje da će demokrati uspjeti u tom cilju. Naime, ankete govore kako su se neki od ranjivih ili otprije otpisanih republikanskih senatora posljednjih dana oporavili, a neki od ispočetka sigurnih demokratskih senatora postali ugroženi od republikanskih izazivača. Većina promatrača vjeruje da će demokrati od republikanaca uzeti 3-5 senatskih mjesta. Američke kladionice republikancima daju oko 70 % šansi da zadrže većinu u Senatu.

Uz izbore za Kongres u SAD-u se tradicionalno održavaju izbori i za različite javne funkcije u saveznim državama. Od njih su najvažnije utrke za guvernere, gdje se vjeruje da će demokrati imati više uspjeha od republikanaca - što je trend započet još prošle godine.

Od svih utrka široj je javnosti najpoznatija ona u Kaliforniji gdje republikanski guverner Arnold Schwarzenegger brani mandat osvojen na izvanrednim izborima 2003. godine. Većina anketa tvrdi da će Arnie bez većih problema lako poraziti demokratskog izazivača Phila Angelidesa.

Dragan Antulov

NJUJORŠKA policija posljednjih nekoliko godina muku muči s korporativnim pristupom dilanju droge koji je modernim kriminalcima omogućio gotovo nesmetan rad i što je još važnije, pristup klijenteli koja ima novac.

Tako u više-milijunskom gradu u kojem je dostavom na vrata moguće dobiti prehrambene namirnice, odjeću iz kemijske čistionice ili hranu iz kineskog restorana, već dulje vrijeme stanovnici mogu dobiti i marihuanu, kokain ili heroin ne riskirajući posjete zamračenim uglovima ulica gdje mogu biti napadnuti ili opljačkani.

Pišući o toj temi, CNN javlja kako je njujorška policija posljednjih mjeseci uspjela ući u trag dobavljačima koji svojim strankama nude potpuno drugačiji pristup nabavci robe. Osim razrađene i dobro uhodane mreže dostavljača, dileri se organiziraju u svojevrsna poduzeća, a jedno od njih je "Cartoon Network".

U policijskoj akciji poduprtoj tajnim snimanjem i uhođenjem uhapšeno je 12 "uposlenika" koji su robu dostavljali nekolicini poznatih i manje poznatih njujorčana među kojima ima i pjevača, zabavljača, odvjetnika i drugih "uglednika".

Cijeli posao se obavlja u diskreciji koja je vrlo važna te dilerima i dobavljačima jamči razvoj posla odnosno nesmetanu opskrbu najboljom robom na tržištu.

Jedan od mnoštva korisnika "kućne dostave" marihuane je 37-godišnji Chris, prodavač iz Manhattana. Da bi dobio traženu drogu treba samo birati broj na pageru nakon čega ubrzo slijedi poziv ljubazne dispečerke koja zaprima njegovu narudžbu i adresu dostave.

Kroz sat-dva vremena na njegovim se vratima pojavi pristojno odjeveni dostavljač koji marihuanu isporučuje u oku ugodnim plastičnim paketićima te ju naplaćuje po unaprijed dogovorenoj cijeni.

"To su vrlo ugodni, diskretni ljudi. Postoji među nama nepisano pravilo povjerenja. Bolje to nego odlazak do nekakvog uličnog ćoška gdje možeš biti opljačkan ili ubijen." - opisao je Chris svoje iskustvo s dostavljačem marihuane.

Opisana pojava nije novost u elitnom zapadnom svijetu gdje se svatko s dovoljno novca i pravim vezama na relativno lagan način može dočepati kokaina i heroina diskretno dostavljenog na unaprijed dogovorenom mjestu isporuke.

Stručnjaci kažu da cvjetanju posla potpomažu - osim diskrecije - relativna lakoća nabavke droge te vrlo mala mogućnost isporuke "prljave" robe tj. droge miješane s raznoraznim pripravcima kojima je u prvom redu namjena stvaranje što veće količine droge, a time i zarade kod dilera.

Da su korisnici kućne dostave uistinu bili zadovoljni uslugama "Cartoona" svjedoči i podatak kako je policija u jednoj akciji zaplijenila oko 15 kilograma marihuane pakirane u manje paketiće na kojima je bio otisnut logo "tvrtke" te prigodni pozdrav kojim djelatnici svojim strankama žele "Sretne praznike od prijatelja iz Cartoona".

Zanimljivo je u cijeloj priči i to da policija, iako je u dugo provođenoj i tajnoj akciji hvatanja dilera došla do imena većine kupaca marihuane, ima male ili gotovo nikakve mogućnosti za pokretanje kaznenih postupaka protiv uživatelja marihuane, jer o njima nema gotovo nikakve dokaze da su uistinu proveli kupovinu ilegalne supstance.

Vlasti predviđaju da će kućna prodaja droge preživjeti unatoč sve većim naporima policije na njenom suzbijanju. Jedan od glavnih razloga takvom scenariju jest činjenica da je potražnja za takvom vrstom "poduzetništva" iz dana u dan sve veća, dok su s druge strane kazne za ilegalnu prodaju droge minorne i gotove smiješne.

Sve većim razvojem komunikacijske tehnologije nedvojbeno je kako dolaze dani kada će uživatelji droge robu moći naručivati e-mailom i putem interneta, a osim telekomunikacijskih kompanija ruke će zadovoljno trljati i dileri kojima moderno poduzetništvo osigurava definitivan opstanak ali i širenje na postojećem narko tržištu.

I.K.

BIRALIŠTA u američkim državama su se otvorila prije nekoliko sati te će, ovisno o pojedinoj državi ili vremenskoj zoni, biti zatvorena do srijede rano ujutro po hrvatskom vremenu.

Tada se očekuju prve naznake o tome da li će Republikanska stranka izgubiti oba doma Kongresa, samo Predstavnički dom ili će - u što većina promatrača sumnja - uspjeti nekako zadržati vlast.

Izlazne ankete - koje su za vrijeme predsjedničkih izbora prije dvije godine prednost dale Kerryju, da bi na kraju Bush bio taj koji će otići kući pjevajući - se ove godine ne smatraju previše pouzdanim indikatorom, i to najviše zbog toga što će umjesto izbora predsjednika morati pokriti 435 kongresnih i 33 senatske utrke.

Umjesto toga će daleko bolji indikator biti prvi službeni i neslužbeni rezultati pojedinačnih izbornih utrka u tzv. kompetitivnim izbornim okruzima na Istočnoj obali, odnosno iz 7 kompetitivnih senatskih okruga od kojih su sve - osim one u Montani - u istočnim vremenskim zonama SAD.

Ukoliko republikanski kandidati iz tih područja počnu gubiti utrke u okruzima i državama koje se smatraju kompetitivnima, to će potvrditi najave o valu svenarodnog nezadovoljstva Bushovom politikom i republikancima, odnosno o "demokratskom tsunamiju" koji će bez problema srušiti tanušnu većinu od 15 mjesta u Predstavničkom domu.

Ukoliko, pak, ranjivi republikanski kandidati u istočnim državama uspiju izdržati taj udar, smatra se da konačni rezultat izbora neće biti poznat sve dok se ne prebroje glasovi iz najzapadnijih država, a možda se taj proces otegne sve dok ne počnu stizati rezultati s Havaja.

Većina promatrača vjeruje da je gubitak republikanske većine u Predstavničkom domu gotovo izvjestan, dok će republikanci uspjeti zadržati većinu u Senatu. Jučer je takvu prognozu izrekao i Charles Schummer, demokratski senator iz New Yorka.

Jedna od skoro potpuno izvjesnih promjena u Senatu nakon današnjih izbora će biti i dva mjesta za nezavisne kandidate - Bernie Sanders iz Vermonta, dugogodišnji nezavisni kongresnik socijalističke orijentacije, te Joe Lieberman iz Connecticuta, nekadašnji demokratski kandidat za potpredsjednika kojeg je stranka odrekla zbog podrške ratu u Iraku. Obojica su, inače, najavila da će nakon izbora - bez obzira tko bude imao većinu - surađivati s frakcijom Demokratske stranke.

Trenutno nema nekih podataka o odzivu, osim što su izborne vlasti pojedinih okruga Floride objavile kako je oko 11 % upisanih birača svoj glas već ranije dalo putem pošte. S druge strane dolaze dojave o problemima s glasačkim strojevima u Pennsylvaniji, kao i kaosu na biračkim mjestima u Philadelphiji.

Dragan Antulov
Foto: AFP

DHIRENU BAROTU, 34-godišnjem Britancu hinduskog podrijetla i preobraćeniku na islam, će danas na sudu u Woolwichu biti izrečena presuda, mjesec dana nakon što je priznao krivnju za pokušaj terorističkog čina kojemu je cilj bilo umorstvo stotina ljudi.

Barot, za kojeg je istraga utvrdila da je povezan s "Al Qaedom", već nekoliko godina planirao je terorističke napade po New Yorku i Londonu, pri čemu bi se uz eksploziv koristila i radioaktivna "prljava bomba" kao i otrovni plin.

Barotov originalni plan je predviđao sinkronizirane bombaške napade na podzemnu željeznicu u New Yorku, pri čemu bi bombe trebale eksplodirati u podzemnim tunelima ispod rijeka Hudson i East River. Barot se nadao kako će  tuneli biti razoreni, a cijela njujorška podzemna željeznica popljavljena uslijed najveće prometne gužve, što bi pobilo stotine ili hiljade ljudi.

Međutim, te je planove morao napustiti nakon napada 11. rujna 2001. godine i pojačanih mjera sigurnosti u New Yorku. Umjesto toga ih je odlučio primijeniti na London.

Barot je bio prilično impresioniran terorističkim napadom u Madridu 2004. godine kada je ubijeno 191 osoba te u dokumentima pronađenim u Pakistanu izjavio kako se nada da će prouzročiti još jedan takav "crni dan za neprijatelje islama".

Barot je uhapšen u augustu 2004. godine te tvrdi da nije uspio pribaviti financijska sredstva i materijal za ostvarenje svojih planova. Tijekom istrage vezane uz Barota je uhapšeno još sedam ljudi kojima se sudi odvojeno.

Većina promatrača vjeruje da će Barot danas biti osuđen na doživotni zatvor.

D.A.