ARHIVA

Tito naučio Saddama graditi bunker

AMERIČKI stručnjaci ovih dana proučavaju nekadašnji Titov bunker u blizini Bugojina, jer se čini da je sklonište iračkog vođe Saddama Husseina u Bagdadu građeno po uzoru na isti. Američka televizijska mreža ABC prva je objavila vijest, tvrdeći da je razgovarala s neimenovanim inženjerom s područja bivše Jugoslavije koji potvrdio sličnosti između Titovova bunkera i Husseinova skloništa. Neimenovani stručnjak tvrdi da je radio na izgradnji Husseinovog skloništa u Bagdadu, te da je irački vođa ideju za takav zaklon dobio za vrijeme posjeta bivšoj Jugoslaviji 1976. godine. Saddam Hussein obilazi Titov lijes (Titoville.com) Nakon što je Tito Husseinu, tadašnjem potpredsjedniku Iraka, navodno ispričao priču o raskošnom bunkeru kod Bugojna, u koji stane 500 osoba i u kojem se može preživjeti nuklearni napad, on se odlučio izgraditi slično sklonište. Kada je 1979. godine Saddam Hussein došao na vlast, Tito mu je poslao stručnjake koji su započeli gradnju. Neimenovani inžinjer je navodno vodio tim koji je izradio projekte za sklonište, koje se danas nalazi u sklopu Sadamove palače u centru Bagdada. Sklonište je napravljno tako da bi Hussein i njegovo osoblje u slučaju konvencionalnog napada mogli tamo živjeti 30 dana, odnosno pet dana u slučaju nuklearnog napada. Cijeli kompleks je klimatiziran, a kako tvrdi jugoslavenski inženjer, taj poso je obavila američka tvrtka Carrier. Francuska tvrtka Thomson opremila je "Komandni centar" modernim komunikacijskim sustavom, dok je američki H-field ugradio elektronski sigurnosni sistem koji upozorava na neprijatelja. Tito je u svom bunkeru u Bugojinu imao prilično veliku rezideciju oprmljenu namještajem u stilu Luja XIV. Saddamova podzemna rezidencija pak je prilagođena njegovim potrebama -  građeni su posebni apartmani za njegove tri supruge. Dva skloništa najviše se razlikuju u tome što Saddamov bunker ima samo dva tajna izlaza, a Titov pet. Neimenovani inženjer tvrdi da Sjedinjene Države Saddamovo sklonište neće moći uništiti konvecionalnim oružjem kakvo je NATO koristio u napadu na Srbiju 1999. za vrijeme sukoba na Kosovu. Međutim, vjeruje kako postoje nova oružja koja imaju šansu probiti gotovo pet metara debeo krov «betonske školjke». Njemački Deutsche Welle također je u srijedu objavio da su američki stručnjaci poslani u Bosnu i Hercegovinu da prouče bunker, kako bi otkrili mogućnosti kako se dokopati Husseina.

Prekinut prijenos Sharonove konferencije za novinare

Izravni radio i televizijski prijenos konferencije za novinare izraelskog premijera Ariela Sharona prekinut je u četvrtak navečer. Odluku o prekidu donio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva sudac Michale Heshin, koji je ocijenio da se radi o 'političkoj propagandi', objavile su tri izraelske tv mreže. Sharon je sazvao konferenciju za tisak koju su izravno prenosile sve izraelske radijske postaje i televizije kako bi odbio optužbe o korupciji iznesene protiv njega nakon skandala o posudbi 1,5 milijuna dolara koje je navodno primio od južnoafričkog poslovnog čovjeka Cyrila Kerna. Međutim, prijenos je nakon nekoliko minuta naglo prekinut.

Nakon sudara srušila se dva turska borbena zrakoplova

četvrtak, 9.1.2003 12:30

DVA TURSKA borbena zrakoplova tipa RF4E Phantom srušila su se nakon sudara u zraku  tijekom trenažnog leta na jugoistoku zemlje, pri čemu su poginula četiri pilota, objavila je turska vojska. Do sudara je došlo u blizini zrakoplovne baze Erhac u okolici grada Malatya. U istom području jugoistočne Turske, u srijedu se, 12 sati ranije pri slijetanju po gustoj magli u Diyarbakiru, srušio putnički zrakoplov, pri čemu je poginulo 75 putnika.

Suđenje Miloševiću: Svjedoči pripadnik SDB-a

četvrtak, 9.1.2003 10:45

HAŠKO tužiteljstvo je kao prvog svjedoka u ovogodišnjem nastavku suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću izvelo pripadnika specijalne jedinice srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) koji je svjedočio o pomoći koju je Srbija pružala tim jedinicama u njihovu djelovanju na području Hrvatske. 'Mi smo imali kompletnu podršku u vidu streljiva, vojnih odora, sredstava, korištenja kampova', rekao je svjedok K-2 zaštićenog identiteta koji je u 1995. godini na teritoriju Srbije unovačen u sastav specijalne jedinice srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) tzv. 'crvenih beretki' te potom upućen na područje Hrvatske. On je počeo opisivati i tijesnu suradnju zapovjednika specijalnih jedinica SDB-a Srbije Frenkija Simatovića i šefa srbijanskog SDB-a Jovice Stanišića s vodstvom i snagama pobunjenih hrvatskih Srba uključivši s Milanom Martićem. Svjedok je kazao i kako su 'korijeni crvenih beretki u Kninu' gdje je prvu obuku srpskih specijalaca vodio kapetan Dragan. On je opisao i kako je na jednom sastanku pripadnika specijalnih jedinica u 1995. Simatović, poručivši im da moraju izvršiti sva naređenja, napomenuo kako ima izravne veze s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem riječima da su mu 'vrata predsjednika otvorena'. Suđenje je nastavljeno nakon dvotjednog blagdanskog prekida. Posljednji tužiteljski svjedok u prošloj godini bio je ratni gradonačelnik Dubrovnika Pero Poljanić. U hrvatskom dijelu suđenja, koje je počelo koncem rujna, tužitelji su izveli ukupno 16 svjedoka, a u sudnici su se smijenili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Nikola Samardžić, vođe hrvatskih Srba uključujući Milana Babića, srpski novinari i obavještajci, pripadnici srpskih snaga. Dosadašnji svjedoci, od kojih većina Srbi, opisali su svaki iz svoje pozicije vojnu i financijsku umiješanost Srbije i njezinih snaga u zločine u Hrvatskoj, te Miloševićevu kontrolu nad događajima. Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata na području Hrvatske i na Kosovu te za genocid u BiH.

SLOVENCI I NATO: 44 ZA, 56 PROTIV

Četrdeset i četiri posto Slovenaca sklono je uključenju svoje zemlje u Sjevernoatlantski savez, dok je 56 posto protiv, pokazalo je telefonsko glasovanje u četvrtak navečer tijekom emisije 'Trenja' televizijske postaje POPTV. Iako je do referenduma o učlanjenju u NATO pred slovenskom vladom još samo koji mjesec, slovenska javnost još nije uvjerena da je članstvo u toj organizaciji korisna stvar, pokazalo je telefonsko glasovanje u emisiji 'Trenja' u kojoj su o prednostima i slabim stranama članstva govorili najistaknutiji predstavnici politike i nevladinih organizacija. Od 59.000 glasova koji su tijekom jednosatne emisije prispjeli na telefonski automat, 44 posto bilo je za učlanjenje, a 56 posto protiv. 'To su podaci koji bi našu vladu trebali brinuti', rekao je rektor ljubljanskog sveučilišta i makroekonomist Jože Mencinger koji se protivi učlanjenju, kako tvrdi ne iz ideoloških nego iz racionalnih razloga jer bi državi to učlanjenje donijelo nove vojne troškove bez gospodarskih koristi, a i povećalo eksponiranost Slovenije pred terorizmom. 'Telefonsko ispitivanje takve vrste ne govori o ničemu jer nije reprezentazivno', ocijenio je suprotno Mencingeru umirovljeni diplomat Anton Bebler, predsjednik slovenskog Euroatlantskog odbora, dok je nekadašnji ministar informiranja, a sadašnji predsjendik parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Jelko Kacin upozorio: Ne učlanimo li se u NATO sada, mogli bismo u njega biti primljeni u paketu s Hrvatskom, Bosnom i Albanijom. Ministar obrane Anton Grizold upozorio je pak da Slovenija ne može ostati 'izolirani otok' u svijetu gdje se i sigurnosne strukture globaliziraju, te naveo kako se protivnici NATO saveza u Sloveniji drže staromodnog antiamerikanizma. Slovenija će i kao članica NATO saveza provoditi 'aktivnu miroljubivu politiku' u međunarodnim odnosima i zauzimati se za stabilnost Balkana, obećao je Grizold prisutnim članovima antinatovskih skupina i nevladinih organizacija, ali u današnjem svijetu mora voditi računa o svojim pravima i dužnostima. Kacin je u vezi debata koje se u Sloveniji vode oko toga kako i kada organizirati referendum o ulasku u NATO - možda na isti dan s referendumom u Europsku uniju - rekao da je riječ o zahtjevnom političkom i pravnom pitanju, pa će vlada o tome pokušati naći konsenzus s oporbenim strankama, ali će u slčučaju da suglasnost izostane, sama odrediti datum i zakonski oblik referenduma.

Rat u Iraku bi znatno pogodio svjetsko gospodarstvo

POLITIČKA napetost u bliskoistočnoj regiji već je povisila cijenu nafte a mogući rat protiv Iraka, pod vodstvom SADa, znatno bi utjecao na svjetsko gospodarstvo, pokazuje studija UNa objavljena u četvrtak. Rat bi rezultirao još većim cijenama nafte i ozračjem sveopće gospodarske nesigurnosti, kaže se u studiji. Osim ljudskih žrtava i humanitarne krize, rat bi pogodio potrošački i poslovni sektor, i negativno se odrazio na makroekonomiju. U studiji se upozorava da bi naftna kriza dulja od šest mjeseci rezultirala globalnom recesijom. 'Moguća vojna akcija već se sada negativno odražava na svjetsko gospodarstvo. Ako do nje dođe, dodatno bi bio ugrožen svjetski gospodarski rast, posebice u zapadnoj Aziji', kaže se u studiji. Što se žrtava tiče, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da bi skoro 500.000 Iračana smjesta zatražilo hitnu medicinsku pomoć, a Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) predviđa da bi oko 900.000 Iračana pobjeglo iz zemlje, a stotine tisuće bi bilo raseljeno. UNHCR je stoga zatražio 37 milijuna dolara za plan suočavanja s posljedicama moguće humanitarne krize.