"UBUDUĆE ću se morati kontrolirati čim te ugledam. Moj prvi poriv je da ti poderem svu odjeću, bacim te na pod i pakleno vodim ljubav s tobom..." dio je teksta iz zbirke e-mailova koje je državno odvjetništvo okruga Orange-Osceola na Floridi objavilo nastojeći rasvijetliti okolnosti incidenta zbog kojeg je uhapšena astronautkinja NASA-e Lisa M. Nowak.

Dotičnu poruku, u kojoj se primatelju obećava "herojski doček", 30-godišnja zrakoplovna satnica Colleen Shipman je poslala 41-godišnjem kapetanu fregate Williamu Oefeleinu, koji je u tom trenutku letio u Zemljinoj orbiti kao zapovjednik svemirskog šatla "Discovery".

Oefelein je, pak, na tu poruku poslao odgovor u kojem hvali Shipmanine spisateljske sposobnosti, a nešto kasnije se požalio kako pati od "apstinencijske krize za Colleen".

Ispis dotičnih e-mailova je policija 5. veljače pronašla u posjedu Lise M. Nowak kada je ista uhapšena pod sumnjom da je pokušala ubiti satnicu Shipman. Slučaj je izazvao medijsku pažnju ne samo zbog toga što je riječ o prvoj astronautkinji koja je završila iza rešetaka, nego i zbog toga što je vozila 1.500 km noseći astronautske letačke pelene kako bi svojoj suparnici postavila zasjedu na parkiralištu aerodroma u Floridi.

Vlasti tvrde da im je prilikom istrage Oefelein priznao da je s 43-godišnjom Nowak, kapetanicom bojnog broda, tri godine održavao ljubavnu vezu - u vrijeme dok su se oboje obučavali za astronaute. Veza je započela u doba dok su oboje bili u braku - Oefelein je nakon godinu dana napustio suprugu i dvoje djece, a Nowak se odnedavno rastavila od supruga i troje djece u Houstonu.

Međutim, u siječnju je došlo do prekida veze, koji je, po Oefeleinovim riječima, bio "prijateljski". Oefelein je s njom ostao u dobrim odnosima, pa joj čak dozvolio korištenje vlastitog stana te joj odao lozinku svog osobnog računala.

Shipman je pak policiji rekla da je povremeno bila uznemirena zbog toga što je Oefelein još uvijek blizak sa Nowak, odnosno zbog toga što ju je jednom, dok su bili u krevetu, nazvao "Lisom".

Istražitelji vjeruju da je Nowak došla u stan svog bivšeg ljubavnika bez njegovog znanja te počela nadgledati njegove e-mailove. Otkriće "vrućih" e-mailova koje je Shipman uputila Oefeleinu ju je, po svemu sudeći, potaklo na bezumni čin zbog kojeg je nedavno ostala i bez posla.

Ranije optužbe za pokušaj ubojstva su povučene, ali Nowak trenutno čeka suđenje za pokušaj otmice i provale. Puštena je na slobodu, ali je prisiljena oko gležnja nositi GPS-uređaj tako da vlasti u svakom trenutku znaju njenu lokaciju.

D.A.

SINOĆ su pod okriljem noći ciparski Grci srušili zid koji glavni grad Nikoziju, isto kao i cijeli otok, više od trideset godina dijeli na grčki te otcjepljeni turski dio.

Iako su političari i aktivisti taj pothvat proglasili povijesnim događajem u kalibru rušenja berlinskog zida 1989. godine, većina promatrača vjeruje da je riječ o simboličnoj gesti bez većih političkih posljedica.

Ujutro je umjesto zida izvješena aluminijska folija, a policija ciparskih Grka brani pristup protestnicima i aktivistima, s obzirom da se na suprotnoj strani nalaze pripadnici turske vojske koja je 1974. godine izvršila invaziju i podijelila otok.

Podjela Cipra, koja je uslijedila nakon kraćeg etničkog čišćenja Grka sa sjevernog dijela otoka, dovela do stvaranja Turske Republike Sjeverni Cipar, države koju je priznala jedino Turska.

Pokušaji da se Cipar ponovno ujedini nisu doveli do rezultata, pa je tako Europska Unija 2004. godine primila samo grčki dio otoka. Pristup Turske EU, na kojemu inzistira veliki broj europskih političara, je uvjetovan rješenjem problema Cipra, odnosno fleksibilnijem stavu vlade u Ankari i sjevernociparskih vlasti prema budućem ujedinjenju.

Srušeni zid se nalazi u Ulici Ledra - nekadašnjem komercijalnom centru Nikozije. Ta je ulica trebala biti lokacija za prijelaz preko tzv. Zelene linije kojom patroliraju mirovne trupe UN. Na Cipru se između sjevernog i južnog dijela otoka nalazi pet takvih prijelaza.

D.A.

AMERIČKI predsjednik George W. Bush i brazilski predsjednik Luis Inazio Lula da Silva su danas u Sao Paulu potpisali sporazum o suradnji u razvoju tehnologije etanola, biodizela i drugih bioloških goriva.

Smatra se da će sporazum Brazilu - koji je glavni svjetski proizvođač etanola - otvoriti američko tržište, dok će SAD financijskim i drugim sredstvima poticati razvoj brazilske etanolske industrije kako bi se obje države učinile što je moguće manje ovisnim o nafti i politički nestabilnim regijama kao što je Bliski Istok.

Bush je prilikom potpisivanja sporazuma istakao kako je "jako optimističan" zbog potencijala biogoriva i etanola.

Lula je, pak, sporazum opisao kao "stratešku alijansu koja pokazuje kako svatko u svijetu može promijeniti svoju energetsku politiku". Novinarima se također pohvalio kako je Bush na sporazum pristao nakon višegodišnjeg brazilskog lobiranja.

Oba predsjednika su istakla kako će osim energetske sigurnosti sporazum pripomoći i očuvanju okoliša.

Međutim, "Greenpeace" i druge ekološke organizacije su sporazum dočekale na nož, jer drže da će on dati dodatni poticaj za krčenje Amazone u svrhu stvaranja novih poljoprivrednih površina na kojima će se uzgajati kulture od kojih se pravi etanol.

Sporazum je, pak, izazvao bijes i u Meksiku jer su špekulacije o tome da će kukuruz biti korišten za proizvodnju etanola dovele do naglog povećanja cijene kukuruznog brašna, kao i "tortilla".

Dio analitičara, pak, vjeruje kako je sporazum Busha i Lule u stvari usmjeren protiv venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, koji je naftne potencijale Venezuele koristio kako bi širio utjecaj po Latinskoj Americi.

Ljevičar Lula, čija se Radnička stranka (PT) smatrala Chavezom ideološkim saveznikom, odnedavno se počeo distancirati od Chaveza s obzirom da je politika nacionalizacije stranih tvrtki koju propagiraju Chavez i njegovi sljedbenici počeli pogađati brazilske ekonomske interese, uključujući brazilsku državnu tvrtku "Petrobras".

D.A.

Foto: AFP

BUNDESTAG, njemački parlament, izglasao je povećanje dobnog praga za mirovinu sa 65 na 67 godina. Glasanje je prošlo sa 408 glasova za prijedlog, 169 protiv i 4 suzdržana.

Plan još mora proći odobrenje u Bundesratu, organu vlasti koji predstavlja 16 njemačkih saveznih zemalja i koji se nekad pogrešno smatra domom parlamenta.

Novi zakon bi na snagu trebao stupiti 2012., iako su izglasani još neki dijelovi zakona koji će se uvoditi postepeno, u razdoblju između 2012. i 2029.

Osim uvođenja nove dobne granice na odlazak u mirovinu, izglasana je i serija legislativnih poteza koji bi trebali omogućiti bolje prilike za zapošljavanje starijim osobama.

U Njemačkoj se nadaju da će nove zakonske odredbe ojačati državno tržište rada, u vremenu u kojem Njemačka doživljava drastičan pad nataliteta. Natalitet u toj državi je 1,36 djece po ženi, jedan od najnižih u Europi. Tim tempom će se broj ljudi iznad 60 godina do 2035 povećati na oko 30% populacije, što će biti skoro dvostruko više nego sad. Tako velik broj umirovljenika bio bi teret za nacionalno gospodarstvo.

J.D.

"U PROTEKLIH 15 godina Balkanski je poluotok punio novinske stupce većinom iz najgorih razloga. Ratovi, sukobi i embargo idu ruku pod ruku sa događanjima na Balkanu.", piše Serbianna.com.

Ioannis Michaletos u svom članku se dotaknuo poznate "Balkanske rute" narkoticima, koja prolazi preko juga Bugarske, Makedoniju, Albaniju, te dalje u Italiju, ili pak preko Bosne i Hrvatske u Austriju.

"Najveća prijetnja današnjici na Balkanu je postojanje dobro organiziranih kriminalnih skupina, koje su integralni dio svjetskog kriminalnog miljea, koji većinski kontrolira trgovinu narkoticima u Europi. To je mreža korumpiranih službenika i ratnih profitera koji osiguravaju da se heroin proizveden u Afganistanu lagano transportira europskim ovisnicima."

Prema Michaletosu, dvije etničke skupine sa najvećim brojem članova organiziranih kriminalnih skupina su albanska mafija i turski kriminalni milje. Nakon sloma komunističke vlasti u Albaniji, različite bande su preuzele najprofitabilniju granu trgovine - trgovinu drogom."

Vodeći francuski kriminalist Xavier Raufer smatra kako su Albanci "jedina prava mafija na Balkanu". Zahvaljujući svojstvenoj socijalnoj strukturi društva, prema Rauferu su se "transformirali u epicentar velike međunarodne mreže kriminala".

Osim trgovine drogom, kao najveći problemi u Albaniji, navode se trgovina ženama, prostitucija te lažne kompanije koje služe za pranje ilegalnog novca. Sagledano sa aspekata različitih grana kriminala, uočava se činjenica kako su sve grane međusobno isprepletene i dobro povezane.

"Albancima ne bi bilo moguće distribuirati narkotike, najvećim dijelom heroin i marihuanu, da tu nemaju važnog "partnera" - Tursku, koja je strateški pozicionirana između Istoka i Zapada. Zato bi jedan od prioriteta EU trebali biti zajednički napori da se "Balkanska ruta" zatvori, što bi bio realni napredak protiv terorizma na međunarodnoj razini." - piše Serbianna.com.

I.M.

BILL GATES je, kakvo iznenađenje, i ove godine najbogatiji čovjek na kugli zemaljskoj i "teži" 56 milijardi, pokazalo je najnoviji popis bogataša časopisa Forbes, koji je na svojoj listi ove godine uvrstio 946 sramotno bogatih ljudi.

Slijede ga Warren Buffet, šef korporacije Berkshire Hathaway Inc. s 52 milijarde, a treći na listi je tajkun meksičkih telekomunikacija Carlos Slim, sa "samo" 49 milijardi spremljenih "pod madrac".

Novi podaci o svjetskim milijarderima kažu da isti postaju sve bogatiji i mlađi, s obzirom da je prosjek godina bogatuna pao sa 64 na 62. Dvije trećine onih koji su prošle godine bili na listi, ove godine su još bogatiji, a ukupno bogatstvo im je naraslo za 3.5 milijuna po glavi, što je porast od 35 posto.

Ukupan broj milijardera, u odnosu na prošlu godinu kada ih je bilo 793, narastao je za 19 posto, a 60 posto njih počelo je s gotovo nikakvim bogatstvom.

Rusija se ove godine popela na treće mjesto u svijetu po broju milijardera, sa čak 53 bogataša na listi, s dva milijardera manje od Njemačke, a najveći broj milijardera i ove godine dolazi iz SAD-a. Osim Rusije, povećanje broja zabilježila je i Indija, koja je preuzela od Japana prvo mjesto s 36 milijardera. Japan je desetljećima držao prvo mjesto, a ove godine na listi ima 24 milijardera s ukupnim bogatstvom od 36 milijardi dolara.

Novo prebrojavanje novčića pokazalo je da su osnivači Googlea prošle godine napredovali većom brzinom od dugogodišnjeg prvaka Billa Gatesa, jer se njihova inkasacija bogatstva u samo jednoj godini popela preko 16 milijardi po osnivaču.

Od celebrityja na listi se ponovno našla američka TV voditeljica Oprah Winfrey, redatelji George Lucas Steven Spielberg, "građevinar" Donald Trump, vlasnik Virgin Recordsa, britanac Richard Bronson, te autorica Harryja Pottera, J.K. Rowling, koja je od socijalne pomoći "dogurala" ove godine dogurala do svoje milijarde dolara.

A.B.
Foto: AFP