ARHIVA

BARIĆ: SRBI NISU ŽELJELI POVRATAK POD HRVATSKU VLAST

Pobunjeni Srbi uglavnom nisu željeli povratak pod hrvatsku vlast, niti suživot s Hrvatima, a Hrvatska nije mogla provesti "etničko čišćenje" i masovne zločine nad Srbima jer su oni to područje napustili i prije nego je u njega ušla Hrvatska vojska, piše povjesničar Nikica Barić u svom radu "Je li 1995. godine Hrvatska počinila 'etničko čišćenje' Srba?", koji objavljuje novi broj Časopis za suvremenu povijest (2). "U vezi s odlaskom Srba iz Hrvatske tokom Oluje, treba se sjetiti da je gotovo 100 hiljada bosanskih Srba nakon potpisivanja Daytonskoga sporazuma napustilo dijelove Sarajeva koji su dotad bili pod njihovim nadzorom", podsjeća Barić i dodaje kako je "to područje pripalo Federaciji BiH i Srbi su ga zatim napustili, iako nisu na to bili izravno prisiljeni nekom vojnom akcijom." "Kao što je Srbima iz RSK bilo neprihvatljivo da priznaju hrvatsku vlast, tako je i sarajevskim Srbima bilo neprihvatljivo da ne žive u Republici Srpskoj", piše Barić. Hrvatska vojska u Topuskom opkolila je velik broj srpskih vojnika i civila, napominje Barić i dodaje kako su oni s Hrvatskom vojskom dogovorili odlazak u Jugoslaviji, dok je naoružanje predano hrvatskoj strani. Barić prenosi izjavu jednoga srpskoga zapovjednika koji tvrdi da su u koloni od Topuskoga do Lipovca "istina doživeli svašta, od provokacija, kamenovanja, otimačine automobila, međutim dogovor koji je potpisan ispoštovan je oko 80 odsto." "To je dosta obzirom kuda smo prolazili, da su se još vodile borbe, da su Hrvati sahranjivali svoje mrtve po Sisku i okolnim mestima", navodi Barić njegove riječi. Tu je i dio odgovora u čemu je razlika između srpskoga zauzimanja Srebrenice i hrvatske akcije Oluja, tvrdi Barić i dodaje kako za razliku od Vojske Republike Srpske, koja je u srpnju 1995. likvidirala golemi broj Muslimana zarobljenih u Srebrenici, Hrvatska je vojska "dopustila srpskim vojnicima opkoljenim u Topuskom da napuste to područje i odu u Srbiju." U Časopisu za suvremenu povijest, koji izdaje Hrvatski institut za suvremenu povijest, među ostalim pišu i Dragan Novaković o organizaciji hadža i problemima koji su ga pratili u Jugoslaviji od 1945. do 1991., Miroslav Akmadža o pregovorima Vatikana i Jugoslavije u pogledu protokola 1966., Tatjana Šarić o bleiburškim žrtvama na stranicama Hrvatske revije, Alan Labus raščlanjuje pisanje tiska u NDH o svjetskim ratnim zbivanjima 1941.-1945., Marino Manin o životu i djelu Giuseppa Vassilicha, Bela Makkai o mađarsko-hrvatskim odnosima u početku 20 st. na slavonskom području, Tomislav Markus o korespondenciji Strossmayera i Koste Vojnovića, Tihomir Cipek o ideji srednje Europe, Piotr Žurek o hotelu Lambert i razotkrivanju hrvatskog 'Branislava', Hayden White o historijskoj pripovjednosti i problemu istine u historijskom prikazivanju. U rubrici demografsko-povijesnih rasprava Dražen Živić piše o prisilnim migracijama i etničkim promjenama u Hrvatskoj između 1991. i 2001., Ivica Pletikosić o doseljavanju stanovništva u Piran s područja današnje Republike Hrvatske, Daniel Patafa o promjenama u nacionalnoj strukturi stanovništva Rijeke i Danijel Vojak o romskom stanovništvu u popisima pučanstva. Dunja Bonacci Skenderović i Mario Jareb reagiraju na "brojne netočnosti i proizvoljna tumačenja" hrvatskih nacionalnih simbola iznesena u članku Maje Brkljačić i njemačkoga povjesničara Holma Sundhausena u časopisu Osteuropa. Časopis još objavljuje i prikaze novoobjavljenih knjiga. (Hina) xmk ymc

Čečeni nude 20 milijuna dolara nagrade za Putina

ČEČENSKI pobunjenici u četvrtak su, u hitrom odgovoru na rusku nagradu za hvatanje njihovih vođa, obećali 20 milijuna dolara svima onima koji im pomognu uhvatiti predsjednika Vladimira Putina. U srijedu je ruska vlada ponudila 10 milijuna dolara nagrade za informacije koje mogu dovesti do dvojice glavnih čečenskih vođa Aslana Mashadova i Šamila Basajeva, a dan poslije stigao je čečenski odgovor. "Nudimo nagradu od 20 milijuna dolara državama, organizacijama ili pojedincima koji će Čečenskoj Republici pružiti aktivnu pomoć pri uhapšenju ratnog zločinca Vladimira Vladimiroviča Putina", stoji u priopćenju "antiterorističkog centra Čečenske Republike", dijela nepriznate Mashadovljeve vlade, objavljenom na internetu. U priopćenju se Putin optužuje za pokretanje rata protiv Čečenije i za odgovornost za opsadu škole u Beslanu prošlog tjedna, koja je završila smrću 326 ljudi u akciji u kojoj su ruski specijalci pokušali osloboditi hiljadu talaca. "Putin je kriv... za mnogobrojne akcije kojima je cilj diskreditirati zakonitu oslobodilačku borbu čečenskog naroda protiv strane agresije, među kojima i za organizaciju krvavog rata protiv djece i odraslih ljudi u Beslanu", kaže se u priopćenju. Mashadov, kojega se smatra razmjerno umjerenim u odnosu na druge čečenske separatiste koji se protiv Rusije bore već 10 godina, zanijekao je umiješanost u otmicu u osetijskoj školi. Basajev se još nije oglasio, ali stručne procjene govore da napad ima sve osobine njegova načina vodstva.

New York Times objavio fotografije hiljadu mrtvih vojnika

NEW YORK TIMES je u četvrtak objavio crno-bijele fotografije hiljadu američkih vojnika ubijenih u Iraku, što je "najveći broj žrtava nakon vijetnamskog rata". I list Washington Post objavio je na trima stranicama fotografije u boji vojnika koji su od 1. srpnja smrtno stradali u Iraku, navodeći ispod svake slike ime i prezime vojnika, životnu dob, postrojbu i okolnosti pogibije. Američka su glasila u utorak posvetila veliku pozornost činjenici da je premašena granica od hiljadu ubijenih američkih vojnika u Iraku od početka rata u ožujku 2003. Na temelju statističkih podataka Pentagona, novine daju opis žrtava kojih su 98 posto muškarci i 82 posto profesionalni vojnici. Pedeset dva posto poginulih bili su u dobi od 18 do 24 godine, a 34 posto od 25 do 34 godine, 47 posto ih je bilo u braku, 46 posto bilo je neoženjeno, 70 posto bijelaca, 13 posto crnaca i 12 posto Latinoamerikanaca. Dvije trećine od 1.005 poginulih vojnika stradalo je na "dvanaestak žarišta" u Iraku, uglavnom u pokrajini Anbar, gdje prevladavaju suniti (234 mrtva), u Bagdadu (224) i u Mosulu, na sjeveru zemlje (58).

Bomba ispred veleposlanstva Australije u Indoneziji: 6 poginulih, 80 ranjenih

ŠEST je osoba poginulo, a najmanje 80 je lakše ili teže ozlijeđeno u eksploziji automobila bombe koja je odjeknula u četvrtak ujutro ispred zgrade australskog veleposlanstva u Džakarti, izjavio je australski premijer John Howard. Nitko od osoblja veleposlanstva nije poginuo niti je teže ozlijeđen, kazao je premijer na konferenciji za novinare dodavši kako je na mjesto nesreće odmah uputio ministra vanjskih poslova Alexandera Downera. Vrata veleposlanstva su oštećena a vozila hitne pomoći odvoze lakše ozlijeđene osobe u bolnicu, javljaju svjedoci koji napominju da se eksplozija najvjerojatnije dogodila izvan zgrade veleposlanstva. "Riječ je očito o terorističkom činu. Eksplozija se dogodila ispred zgrade australskog veleposlanstva iz čega zaključujemo da je izravan cilj napada bila Australija", rekao je Downer novinarima. Australija, koja je prošle godine zajedno sa SAD-om sudjelovala u invaziji na Irak, već dulje vrijeme strahuje od mogućnosti sličnih napada s ozbirom na približavanje parlamentanih izbora u zemlji. Svrha takvih napada vjerojatno je pokušati utjecati na ishod glasovanja, kako je bilo u ožujku u Španjolskoj u kojoj je u nekoliko eksplozija u Madridu poginulo gotovo 200 osoba. Australska laburistička oporba obećava angažman na povlačenju australskih trupa iz Iraka u slučaju pobjede na predstojećim izborima. Indonezija je posljednjih godina bila poprište nekoliko terorističkih napada, od kojih je najteži bio na Baliju u oktobaru 2002. godine kada su poginule 202 osobe.

AFGANISTAN: AMERIKANCIMA MUDŽAHEDINI OGRANIČILI KRETANJE

Televizijska postaja alJazeera u četvrtak je prikazala video snimku na kojoj se pojavljuje Ayman alZawahiri, druga osoba alQaide, koji tvrdi kako je snagama SADa u Afganistanu ograničen prostor na kojem se mogu kretati. "Istok i jug Afganistana postali su otvoreno područje za mudžahedine. Neprijatelju je kretanje ograničeno na prijestolnice", izjavljuje Zawahiri na snimci. "Dok ih mudžahedini granatiraju, pucaju na njih i odsijecaju ceste oko njih, Amerikanci se kriju u svojim rovovima i odbijaju iz njih izaći kako bi se sučelili s mudžahedinima", kaže Zawahiri. On također tvrdi kako je poraz SAD-a u Iraku i u Afganistanu samo "pitanje vremena". Zawahiri, desna ruka vođe al-Qaide Osame bin Ladena, na snimci se pojavljuje s bijelim turbanom i strojnicom pored sebe, a u usporedbi s ranijim snimkama njegova brada djeluje više sijeda. Postaja al-Jazeera nije objavila kako je došla do snimke. (Hina) xakoz ymaš

VERHEUGEN OTVORENO PROTIV TURSKOG PRIJEDLOGA O PRELJUBU

Europski povjerenik za proširenje Guenter Verheugen u četvrtak se otvoreno suprotstavio planovima turske vlade da se kažnjava bračni preljub. "Teško mi je razumjeti kako se tako nešto u ovo doba može predložiti. To može biti samo šala", rekao je Verheugen za tursku televizijsku postaju NTV. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) predložila je da se u novi kazneni zakon progura i odredba o kažnjavanju bračne nevjere do tri godine zatvora. U prijedlog novog kaznenog zakona uvrštene su i odredbe o ukidanju mučenja i širenja individualnih sloboda. Međutim, pitanje bračne nevjere zasjenilo je sve dobre strane toga prijedloga, čiji je cilj da poveća izglede Turske za pristup EU-u. Organizacije za ženska prava i razne sekularističke udruge žestoko su protestovale protiv te odredbe. Šefovi država ili vlada trebali bi na summitu u prosincu odlučiti hoće li s Turskom otvoriti pregovore o članstvu. Verheugen, koji u četvrtak završava četvorodnevni posjet Turskoj, rekao je da je iznio svoje primjedbe turskim dužnosnicima, među njima i premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu. "Vrlo sam iznenađen tim člankom... Bilo bi pogrešno, ako ga pokušate uvrstiti u kazneni zakon. Europske zemlje to ne bi razumjele", rekao je Verheugen za CNN na turskom jeziku. Turski ustavni sud ukinuo je 1996. sličan zakon o preljubu, uz obrazloženje da ugrožava ravnopravnost spolova. Prema tom zakonu, žena je odgovorala ako je samo jednom uhvaćena u preljubu, dok se muškarcu moralo dokazati da ima ljubavnicu s kojom se redovito viđa. Preljub je i danas reguliran u građanskom zakoniku u Turskoj. Erdogan, gorljivi musliman koji kaže da time želi sačuvati obitelj, odbio je povući prijedlog unatoč negativnim reakcijama. Ilknur Ustun, glasnogovornik nevladine organizacije Kader, koja se zauzima za više žena u političkom životu, ocijenio je tu raspravu "besmislenom", a prijedlog zakona kao "napad na privatnost". "Pitanje preljuba prije svega je moralno pitanje. Ni u jednoj zemlji EU-a, preljub nije kazneni delikt, ovo je doista korak unatrag", rekao je Ustun. (Hina) xsv ydgk