BANJALUČKI Centar javne "bezbjednosti" Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavio je još jedno izvještavanje o ratnom zločinu i zločinu protiv čovječanstva, koji su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske.

Izvješće tereti jedanaest visoko rangiranih oficira oružanih snaga RH, koji su zapovijedali postrojbama HV-a i specijalnim postrojbama MUP-a u operaciji "Bljesak", za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.

Hrvatske snage su navodno tada djelovale po ciljevima u tzv. Republici Srpskoj  i to kako se navodi u izvještaju, na području Kozarske (Bosanske) Dubice, gdje su u prvih šest dana svibnja 1995. počinili zločine nad civilima.

Kao servis banjalučkom Centru poslužio je "Veritas", koji ga je opskrbio podacima o generalima koji su zapovijedali akcijom ili sudjelovali u njenom planiranju. Prema izvještaju, planeri su bili admirala Davor Domazet Lošo, general Pavao Miljavac i general pukovnik Petar Stipetić.

Generali koji su zapovijedali iz Glavnog stožera bili su Mareković, Vrbanac i Džanko. Specijalnim postrojbama zapovijedali su Mladen Markač i Renato Romić, a na čelu ratnog zrakoplovstva bio je general Imra Agotić.

General bojnik Ivan Basarac je bio zadužen za provođenje akcije, sve njih se tereti za teško razaranjem podučja oko Dubice dalekometnim topništvom, pri čemu su poginula dva civila, dok ih je više ranjeno.

Mrkonjić Grad, Srpski Kupres, Ribnik, Jezero i Banjaluka. Izveštaj se odnosi na zločine koje su počinile jedinice pod njihovom komandom u akciji "Drina", odnosno vojnim operacijama pod kodnim nazivom "Južni potez" i "Maestral", u drugoj polovini 1995. godine, na području pomenutih opština.

Druga optužnica u deset dana

Centar javne sigurnosti Banjaluka je je 27. oktobara Tužiteljstvu BiH također podnio izvještaj u kojem je 16 pripadnika hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane osumnjičeno za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području općtina Mrkonjić Grad, Kupres, Ribnik, Jezero i Banjaluka. Izvještaj se odnosi na zločine koje su počinile jedinice pod njihovom komandom u akciji "Drina", odnosno vojnim operacijama pod nazivom "Južni potez" i "Maestral", u oktobaru 1995. godine.

Prvosumnjičeni za taj  zločin je general-bojnik Ante Gotovina, tada komandant zbornog područja Split. Osim njega optuženi su generali Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs, koji su zapovijedali operacijama "Južni potez" i "Maestral". Prijavljeni je i general-bojnik Mile Ćuk komandant Prvog gardijskog zbora, kao i komandant Prvog hrvatskog gardijskog zdruga general-bojnik Miljenko Filipović, kao i komandant Sedme gardijske brigade "Pume" iz Varaždina brigadir Ivan Korade.

OSUĐENI teksaški ubojica Willie Shannon pogubljen je smrtonosnom injekcijom zbog zločina kojega je počinio prije više od 14 godina. Tako je postao 24. optuženik pogubljen ove godine u Teksasu.

Shannon je osuđen za ubojstvo Benjamina Garze kojemu je pokušao ukrasti automobil, a netom prije smrti razgovarao je sa suprugom svoje žrtve.

33-godišnji Shannon smiješio se i pjevušio dok je ulazio u komoru u kojoj su ga kasnije pogubili, a svjedocima koji su gledali njegovo pogubljenje poručio je da "budu sretni, da s osmijehom odu svojim kućama i zabavljaju se".

"Ja sam sretan. Zašto bih o tomu sada lagao. Ne osjećam bijes, ne osjećam strah." - kazao je Shannon prije pogubljenja, dodavši kako je siguran da će "završiti u raju" gdje će sresti ubijenog Garzu i ispričati mu se.

Shannon je također rekao kako ubojstvo nije bilo namjerno te da se radilo o nesretnom slučaju.

Nesretni se događaj zbio 1992. godine, kada je Garza sjedio u svom automobilu na jednom od parkirališta u teksaškom Huntsvilleu i čekao svoju suprugu i troje djece da se vrate iz kupovine.

38-godišnji Garza živio je pod lažnim imenom budući da je bio dijelom državnog programa za zaštitu svjedoka, nakon što je svjedočio protiv narko dilera u Rio Grande Valleyu.

Kada je Shannon ušao u automobil i zaprijetio mu pištoljem, Garza se prestrašio da se radi o odmazdi te se počeo boriti za život, pri čemu je pištolj  - kako kaže Shannon - slučajno opalio.

"Nisam imao sreće kao ni on." - kazao je Shannon vezano za događaj.

Shannon je 24. osoba koja je ove godine pogubljena u Teksasu, što Teksas čini najažurnijom državom kada je u pitanju izvršavanje najstrožih kazni nad optuženicima za teške zločine.

Još je jedno pogubljene u Teksasu zakazano za ovu godinu. Unatoč tome to i dalje nije rekordan broj pogubljenih kažnjenika u toj državi u razdoblju od jedne godine, jer 2000. godine pogubljeno ih je, naime, četrdeset.

B.S.

OBITELJ Markusa "Mische" Wolfa, 83-godišnjeg bivšeg obavještajca Istočne Njemačke, u četvrtak je obavijestila javnost kako je najpoznatiji dužnosnik zloglasne tajne policije "Stasi" umro u snu u svome domu u Berlinu.

Wolf se rodio u obitelji židovskog porijekla koja je gajila simpatije prema komunizmu, te je nakon dolaska Hitlera na vlast morao zajedno s obitelji emigrirati u tadašnji Sovjetski Savez. U Moskvi je radio u Kominterni, a nakon rata se vratio u domovinu te radio kao novinar prateći čuveni nirnberški proces.

Godine 1953. se pridružio novostvorenoj tajnoj policiji u Istočnoj Njemačkoj, i došao na čelo odjela za stranu špijunažu, na kojem je ostao do 1986. godine.

Pod nadimkom "Wolf" je stekao veliko strahopoštovanje svojih zapadnih kolega zbog sposobnosti da ubacuje "krtice" u najuže krugove zapadnih vlada, uključujući zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta koji je 1974. godine bio prisiljen podnijeti ostavku kada je njegov najbliži suradnik Gunther Guillaume razotkriven kao "Wolfov" špijun.

"Wolfov" slava, ali i aura misterije, je poslužila kao inspiracija mnogim autorima hladnoratovskih špijunskih romana, od kojih je najpoznatiji John Le Carre.

1980-ih se Wolf umirovio, izjasnivši se kao pobornik "glasnosti" i "perestrojke". Nakon ujedinjenja Njemačke bio je prisiljen bježati jer su ga vlasti tražile zbog zločina počinjenih za vrijeme njegovog rukovođenja "Stasija". Pred sudom se našao 1993. i 1997. godine, ali je osuđen tek na dvije godine zatvora uvjetno.

"Wolf" je napisao memoare koji su postali bestseler, te tvrdio kako je noć prije pada berlinskog zida dobio ponudu Amerikanaca da prebjegne i dobije luksuznu vilu u Kaliforniji. "Wolf" je odbio, ne želeći odati svoje agente, za koje neki vjeruju da dan-danas sjede u uredima zapadnih prijestolnica.

D.A.

ARGENTINSKI federalni sudac je danas izdao nalog za hapšenje bivšeg iranskog predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija koje se temelji na sumnji da je zapovijedio bombaški napad na zgradu židovskog centra AMIA u Buenos Airesu 1994. godine.

U tom napadu - jednom od najgorih terorističkih napada u povijesti Argentine - je poginulo 85 ljudi, a ranjeno 300 ljudi.

Argentinski tužitelji vjeruju da su napad izveli teroristi libanonskog "Hezbolaha" obučeni i financirani od strane Irana.

Usprkos toga što je sedmokatna zgrada srušena, napori argentinske države da pronađu počinitelje nisu uspjeli, a mnogi tvrde da je istraga sve vrijeme bila vođena nesposobnim i korumpiranim kadrovima.

Jedina osoba do koje su istražitelji stigli je policajac koji je navodnim teroristima prodao kamionet, koji je poslije pretvoren u bombu. Iranska vlada je argentinske optužbe odbacila kao dio "cionističke zavjere".

Dvije godine prije tog napada je u Buneos Airesu eksplozivom napadnuto izraelsko veleposlanstvo i pri tome je ubijeno 29 ljudi.

D.A.

Večeras su riješene i posljednje nedoumice vezane uz američke izbore, a Demokratska stranka upotpunila svoj trijumf nakon što je George Allen, republikanski senator iz Virginije, priznao pobjedu svog demokratskog izazivača Jima Webba.

Njegovi suradnici tvrde da je odluku donio nakon proučavanja inicijalnih rezultata i spoznaje da nikakvo prebrojavanje ne bi moglo bitnije smanjiti većinu od 7200 glasova ? tijesnu ako se usporedi s preko 2,37 milijuna ukupno palih glasova, ali nedostižnu za Allena.

Allenu su već i prije čak i neki pristaše Republikanske stranke diskretno savjetovali da odustane od prebrojavanja i procesa koji bi američkoj javnosti priredio još jednu Floridu.

Time je najvjerojatnije zapačećena politička karijera bivšeg guvernera Virginije Georgea Allena koji se samo prije nekoliko mjeseci nadao da će mu drugi mandat u Senatu biti odskočna daska za republikansku predsjedničku kandidaturu 2008. godine.

Međutim, njegova naizgled sigurna kandidatura je došla u pitanje nakon što je iskoristio epitet "makaki" za Webbovog suradnika indijskog podrijetla ? gaf zbog kojega je liberalni tisak razapeo kao rasista. Njegov protivnik je, pak, vješto koristio svoju reputaciju vijetnamskog veterana i člana Reaganove administracije kako bi osvojio glasove u toj pretežno konzervativnoj državi.

Osim Allenove karijere, današnje priznanje znači i kraj bilo kakvih republikanskih nada da će očuvati većinu u Senatu. Republikanci imaju 49 mjesta, isto kao i demokrati, ali su zato nezavisni kandidati Bernie Sanders i Joe Lieberman već bili najavili da će se pridružiti demokratskom klubu.

Tako će demokrati nakon 1994. godine ponovno doći na vlast u oba Kongresa. Njihov uspjeh u Senatu je posebno važan jer to tijelo mora potvrđivati predsjednička imenovanja federalnih dužnosnika, uključujući suce Vrhovnog suda, pa je malo vjerojatno da će se tako skoro u tom tijelu naći konzervativni suci koje je tokom svojeg mandata uspio progurati predsjednik Bush.

NATO-ove snage koje u sklopu međunarodne misije ISAF djeluju u Afganistanu, pokrenule su u južnim dijelovima zemlje nove napade na pobunjenike. Izvori iz afganistanske policije procjenjuju da je u napadima izvedenim u provinciji Kandahar ubijeno 28 osumnjičenih talibanskih militanata.

Kanadske vojne snage uz pomoć lokalne policije u srijedu navečer identificirale su mjesto za koje se pretpostavljalo da se radi o talibanskoj bazi. Nakon zračnog napada utvrđeno je da su u borbenom djelovanju NATO zrakoplova poginula 22 osumnjičenih militanata.

Glasnogovornik snaga NATO-a u Afganistanu pukovnik Luke Knittig potvrdio je izvođenje napada kojemu je povod bio ranije izbijanje vatrenog okršaja u kojem su pobunjenici puškama napali savezničke vojnike.

Također u srijedu u regiji Zhari lokalna se policija tri sata borila s naoružanim talibanima. Po okončanju sukoba pronađena su šestorica ubijenih talibana dok su njih četvorica ranjena. U sukobu je ranjen i jedan policajac te tri civila koji su navodno stradali zbog toga jer su pobunjenici u borbi kao zaklon koristili kuće civila.

Ove je godine u južnim dijelovima Afganistana zabilježen oštar porast ekstremnog nasilja, najgori od nasilnog svrgavanja talibanskog režima koji je vlast u Afganistanu izgubio krajem 2001. godine.

I.K.
Foto: Arhiva