TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
11.10.2005.
| Slovenci na odmoru u Grčkoj držali noćne straže |
|
 |
 |
SKUPINA slovenskih turista koja je nedavno boravila u Grčkoj tvrdi da je agencija "Kažipot" koja ih je tamo odvela suodgovorna za masovne pojave krađa i neugodnosti zbog kojih su bili prisiljeni držati "noćne straže", a neki su i spavali s oružjem ispod jastuka.
"Da smo znali što će se dogoditi, ne bismo otvarali balkonska vrata unatoč vrućini", izjavilo je više turista iz skupine koje je agencija sredinom rujna odvela u stalno unajmljene apartmane u Laganasu na otoku Zakintos u Jonskom moru.
"Probudili smo se omamljeni, bez 600 eura i mobilnog telefona, a iste su noći opljačkana još dva apartmana. Jedan je slovenski turist ostao bez 1200 eura, a domaćini na otoku tvrde da kradu nezaposleni Albanci kojih je tamo sva sila", izjavili su za tabloid "Slovenske novice" Iztok Šoba i Špela Lubej iz Grosuplja blizu Ljubljane.
Navodno kradljivci noću provaljuju u apartmane, zatim omame goste sprejom te kradu sve do čega dođu, što je poznato lokalnom stanovništvu i turistima, ali agencija svoju skupinu o tome nije obavijestila, a sada odbija snositi odgovornost za nemile događaje i štetu.
"Putovanje je izvedeno prema programu, a agencija ne može snositi odgovornost za druge probleme koje su uzrokovale treće osobe", izjavljuje odvjetnik "Kažipota" Milan Vajda, na tvrdnje turista da je na Zakintosu mnogo provala u turističke apartmane i da su o tome znali, ali ih nisu pozorili,
Agencija koja je na Zakintos već odvela nekoliko hiljada slovenskih turista u sedmodnevnim aranžmanima koji zajedno sa avionskim prijevozom izvan sezone koštaju samo 2300 kuna po osobi.
U "Kažipotu"tvrde da ima mnogo pohvala posjetitelja tog otoka iako je nekoliko slučajeva krađa bilo i ranije, no da širenjem takvih priča nisu željeli stvarati "psihozu" i paniku. |
| Kako je kokain od droge postao društvenim paradoksom? |
|
 |
 |
BRZINA kojom kokain izaziva ovisnost zapanjujuća je, kao i sam njezin učinak. Droga bogatih i slavnih dostupna je kao nikad prije, a krug njezinih potrošača širi je iz dana u dan. Što se moralo dogoditi da kokain postane nezaobilazna supstanca noćnih (i dnevnih) provoda na koju više nitko ne obraća pozornost kao na nešto loše ili neobično?
Uživanje kokaina opravdavaju mnogi, što pokazuju i nedavni showbiz događaji. No, nije Kate Moss ni prva ni zadnja osoba koja je imala hrabrosti priznati cijelom svijetu da je većinu svojih poslovnih obveza odradila na kokainu, a najzanimljivije od svega je što joj je posao "na bijelom" išao odlično.
U njezinu obranu stali su mnogi, počevši od Robbija Williamsa do Karla Lagerfelda. Javna tajna više se i ne može nazivati tajnom, a veliki dio javnosti uživa u tome. Onaj drugi, manji dio, provodi je u djelo.
Riječ party, kad ju izgovore slavne osobe, postala je svojevrstan sinonim za kokain, a uzimanje kokaina na jet-set zabavama je općepoznata činjenica.
Novinarka Anna Blundy svojevremeno je napisala: "Slavne osobe u svojim intervjuima često navode kako je osoba x uvijek spremna na ludi provod. Pri tom bez iznimke misle kako je ta osoba uvijek na kokainu."
Izjave ovakvog tipa mnogima ne predstavljaju iznenađenje, štoviše, kokain se od Los Angelesa pa sve do Londona smatra društvenim lubrikantom. Radi se prvenstveno o stimulansu koji konzumente čini budnima i daje im osjećaj goleme sigurnosti i samouvjerenosti. Osim što otklanja sve strahove, nemoguće čini vrlo mogućim i dohvatljivim, a učinak traje ovisno o kvaliteti.
Poslovi usko vezani uz modu, odnose s javnošću, medije i pop industriju u pravilu podrazumijevaju dostupnost i raspoloženost tokom cijelog dana i noći. Rad do sitnih noćnih sati integralni je dio njihovog života, a kokain im takav stresan posao čini lakšim i jednostavnijim.
Robbie Williams prošlog je tjedna priznao kako je uživao kokain s istim onim novinarima koji zbog kokaina sada likuju nad nevoljom Kate Moss. Zbog poistovjećivanja s glamurom, uživanje kokaina ne nailazi na osudu modernog društva, a slično je bilo i u 19. stoljeću kada se, doduše u tragovima, nalazio u mnogoborojnim lijekovima i preparatima.
Dok se oko legalizacije kanabisa, istinski lake droge, debate vode godinama, heroin i crack smatraju se nedopustivima u bilo kojem segmentu. Ovisnost o heroini i cracku (ma koliko god da ovisnici to poriču) stvara se prilikom prvog konzumiranja. Uostalom, poricanje je prvi znak ovisnosti. Oni "upućeniji" nisu se izvukli jer ih je zgražao pogled na "magistralu" po rukama, već su to učinili kad su shvatili da poriču.
Kokain je, pak, priča za sebe. Mediji ga u jednom trenu blate, u drugom opravdavaju, a u trećem maksimalno koriste. Kokain je mnoge zvijezde učinio zvijezdama, a mnogi drugi, na žalost, nastoje slijediti njihov primjer. Mnogo je onih što kopiraju, a da toga nisu niti svjesni.
Kokain se polako, ali sigurno uvukao u pore mnogo šireg društva od onog kojem pripada Kate Moss.
Vrtoglavi pad cijene kokaina vjetar je u leđa konzumentima širom svijeta. Nalazimo li se mi to u društvu koje će za nekoliko godina konzumetima biti ne samo vjetar u leđa, već i svojevrsni putokaz?
Bilo kako bilo, kokain je danas društveni paradoks, i to paradoks istog onog društva koje nam je među prvima "pod nos" gurnulo dovoljno razloga za zabrinutost. |
| Schroeder popustio, Merkel buduća kancelarka |
|
 |
 |
NJEMAČKA konzervativna čelnica Angela Merkel postat će kancelarka, nakon što je postignut sporazum sa socijaldemokratima sadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera. Socijaldemokrati će dobiti osam od kupuno četrnaest ministarstava.
Prema izvorima televizije ZDF, nakon noćašnjih razgovora Schroeder-Merkel kancelar Schroeder pokazao je spremnost da se povuče s tog mjesta i prepusti ga Merkelovoj.
Prema dogovoru postignutom između demokršćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata SPD u noći s nedjelje na ponedjeljak, Schroederova stranka će zauzvrat u novoj vladi imati osam ministarstava (vanjske poslove, financije, razvoj, pravosuđe, zdravstvo, okoliš, promet te rad i socijalnu skrb).
Demokršćanska unija imat će dva ministarstva manje, a dobiva resore obrane, unutarnjih poslova, gospodarstva i tehnologije budućnosti, poljoprivrede i zaštite potrošača, obrazovanja i znanosti te obitelji. Četiri ministarstva idu CDU-u, a dva CSU-u. Imena zasad nisu navedena, javlja dpa. Uz to će demokršćani postaviti i predsjednika Bundestaga.
U noćnim razgovorima na vrhu, drugim takvim, sudjelovali su uz kancelara Gerharda Schroedera Franz Muentefering, a osim Angele Merkel još i predsjednik CSU-a Edmund Stoiber. Nijedna strana poslije razgovora ništa nije službeno izjavila.
Tijekom prijepodneva u ponedjeljak prvo je svaka strana izvijestila predsjedništvo svoje stranke. Nakon toga je za 11.00 sati zakazana i treća runda razgovora na vrhu dviju strana, a demokršćanska unija i socijaldemokrati najavili su da će oko 14.30 sati izvijestiti javnost o dogovoru, i to svaka strana za sebe.
|
| SRUŠIO SE BALKON, SVATOVI I MLADENKA U BOLNICI |
|
 |
 |
Urušavanje balkona na svadbenoj svečanosti u Virginiji Beach u američkoj saveznoj državi Virginia završilo je bolničkim liječenjem mladenke i 28 uzvanika.
Drvena konstrukcija balkona na trećem katu srušila se na balkon drugoga kata a koji se pak djelomice urušio i pao u bazen u prizemlju.
Nijedna od 28 ozlijeđenih osoba nije zadobila ozljede opasne po život, a uglavnom se radi o prijelomima kostiju ili ozljedama vrata i leđa.
U spašavanju je sudjelovalo 60 vatrogasaca i devet ambulantnih vozila, izvijestio je lokalni tisak.
Mladenci su za proslavu svadbe unajmili zgradu s pogledom na Atlantski ocean i u trenutku nesreće na balkonu je bilo 40 osoba. |
| HRW: Nasilje prema manjinama sve veći problem u Srbiji |
|
 |
 |
SRPSKA vlada ne uspijeva spriječiti napade na pripadnike manjina uključujući pripadnike mađarske nacionalne manjine, ocijenila je u ponedjeljak organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) u izvještaju objavljenom uoči posjeta europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna Beogradu.
"Nasilje prema pripadnicima manjina postaje sve većim problemom u Srbiji", rekla je Holly Cartner, direktorica HRW-a za Europu i Srednju Aziju, kako prenosi agencija dpa.
"Srbija se ne može nadati približavanju Europskoj uniji ako se ne počne daleko ozbiljnije baviti tim napadima", upozorila je Cartner.
U svom 52 stranice dugom izvještaju o stanju manjina, HRW dokumentirano navodi niz zločina počinjenih protiv pripadnika manjina od 2003., uključujući fizičke napade, napade na vjerske i kulturne objekte kao i oskvrnuća grobova.
HRW, osnovan 1978. pod imenom Helsinki Watch (Helsinški odbor) u cilju nadzora poštivanja ljudskih prava u državama Varšavskog pakta u skladu s Helsinškim sporazumom, danas je najveća organizacija za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku i regionalnim uredima diljem svijeta.
Nasilje najvećim dijelom pogađa pripadnike mađarske manjine u srbijanskoj pokrajini Vojvodini, ali mete napada bili su i pripadnici slovačke, hrvatske i muslimanske manjine, navodi se u izvještaju.
Nitko dosad nije ozbiljnije ozlijeđen, međutim u augustu su nepoznati počinitelji bacili granatu na kuću Josefa Kasa, čelnika Saveza vojvođanskih Mađara.
U trenutku napada nitko nije bio kod kuće, ali sam čin predstavljao je po mišljenju analitičara, zabrinjavajuću eskalaciju nasilja.
HRW drži da manjak akcije od strane vlasti pogoršava problem.
"Pripadnici manjina u Vojvodini su nam rekli da je policija u nekim slučajevima vrlo sporo reagirala, dopuštajući napadačima da odu ili je čak otvoreno odobrila napad", navodi se u izvještaju.
HRW također smatra da nepostojanje zakona protiv zločina počinjenih zbog nacionalne netrpeljivosti ili generalno mržnje kao i blage kazne u takvim slučajevima upućuju jasnu poruku da srbijanska vlada nasilje protiv nacionalnih manjina ne shvaća ozbiljno.
"Vlada mora pokazati da se nasilje protiv manjina neće tolerirati", rekla je Cartner. "Izvođenje odgovornih pred lice pravde od ključne je važnosti", istaknula je direktorica HRW-a.
Izvješće HRW-a objavljeno je uoči dolaska povjerenika EU za proširenje Ollija Rehna u Beograd, gdje se u ponedjeljak očekuje otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju - važnog koraka ka mogućem članstvu u EU.
Premda je trenutak objavljivanja izvještavanja nepovoljan za Srbiju, budući da je zaštita manjina jedan od prioritetnih zahtjeva EU, sama Europska unija stanje manjina u Srbiji ne ocjenjuje tako oštro kao organizacija HRW. Naime, misija EU za utvrđivanje činjeničnog stanja koja je u siječnju posjetila Vojvodinu da procijeni stanje manjina, zaključila je da su napadi protiv pripadnika mađarske manjine izolirani incidenti a ne dio usklađenog, sustavnog progona nacionalne manjine.
Mađarska vlada, međutim, znatno je kritičnija i dijeli mišljenje HRW-a, te poziva Srbiju da poduzme adekvatne mjere za zaštitu pripadnika mađarske nacionalne manjine.
"Nasilje nas posebno zabrinjava i očekujemo od Srbije da zaustavi takve incidente", kazao je mađarski predsjednik Laszlo Solyom svom srbijanskom kolegi Borisu Tadiću tokom susreta u Budimpešti početkom oktobara. Tadić je odgovorio da će Srbija nastaviti činiti sve što je u njezinoj moći kako bi iskorijenila takvu vrstu napada, ali i dodao da se čitav problem ne bi trebao preuveličavati.
"Kaznit ćemo kriminalce na svaki mogući način tako da ljudi shvate da se etnički motivirano nasilje ne može provoditi nekažnjeno", rekao je Tadić. |
| Zagreb od četvrtka ugošćuje 17 predsjednika država srednje Europe |
|
 |
 |
ZAGREB će od četvrtka do subote biti domaćinom 12-oga godišnjeg Summita srednjoeuropskih predsjednika, prvog koji se održava na teritoriju Republike Hrvatske, na kojem je sudjelovanje potvrdilo svih 17 državnih poglavara.
Ako ne dođe do nepredviđenih promjena, trodnevnom će skupu u Zagrebu nazočiti predsjednici Albanije Alfred Moisiu, Austrije Heinz Fischer, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ivo Miro Jović, Bugarske Georgi Parvanov, Češke Vaclav Klaus, Italije Carlo Azeglio Ciampi, Mađarske Laszlo Solyom, Makedonije Branko Crvenkovski, Moldove Vladimir Voronin, Njemačke Horst Koehler, Poljske Aleksander Kwasnievski, Slovačke Ivan Gašparovič, Slovenije Janez Drnovšek, Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, Rumunjske Traian Basescu i Ukrajine Viktor Juščenko, a domaćin skupa bit će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Osim predsjednika država članica EU, država kandidata, potencijalnih kandidata i europskog susjedstva, u zagrebačkom hotelu Westinu očekuju se mnogobrojna državna i izaslanstva međunarodnih organizacija te gospodarstvenici.
Sudionici bi u Zagreb trebali stići tokom poslijepodneva u četvrtak te bi navečer trebali nazočiti predstavi "Jalta, Jalta", koju će u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu odigrati glumci riječkog HNK Ivana pl. Zajca.
Predviđeno je da se summit održi u dvije plenarne sjednice. Prvu, pod nazivom "Kako završiti proces europske integracije", u petak ujutro će otvoriti hrvatski predsjednik Mesić, a u njoj će predsjednici govoriti po načelu senioriteta, odnosno prema duljini vremena provedenog na predsjedničkoj dužnosti. Druga - "Kakav socijalno-gospodarski model je primjeren ujedinjenoj Europi" - omogućit će u subotu predsjednicima da o toj temi rasprave s predstavnicima gospodarskih subjekata.
Summit će, tokom sva tri dana, biti i prilika za mnogobrojne bilateralne susrete, a sudionicima je za petak poslijepodne predviđen izlet u dvorac Trakošćan, gdje će, uz stalni postav izložbe, moći uživati i u 20-minutnom koncertu Hrvatskog baroknog ansambla.
Uz Zagrebački summit iz 2000. godine, ovogodišnji Summit srednjoeuropskih predsjednika bit će najveće okupljanje predsjednika država u Hrvatskoj do sada, a to je i prilika za isticanje hrvatskih europskih i regionalnih interesa.
Ideja o nekoj vrsti neformalnog sastanka stvorena je prigodom otvaranja Salzburškog festivala u srpnju 1993. kojem su nazočili tadašnji austrijski, njemački, mađarski i češki predsjednici i s kojeg je ostala upamćena izjava Vaclava Havela - "Predsjednici su u drukčijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drukčije perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća, iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati".
Njegova je zemlja, Češka, bila domaćinom prvog srednjoeuropskog summita godinu dana poslije, na kojem su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a u međuvremenu taj je skup ugostilo devet zemalja, među kojima Mađarska i Slovenija po dva puta. Hrvatska je deseta zemlja u nizu, a Zagreb prvi glavni grad koji organizira summit, jer je dosad bio običaj da se on održava u manjim, ali turistički zanimljivim, mjestima poput slovenskog Bleda, austrijskog Salzburga ili rumunjske Mamaije.
Predsjednik Italije na summitu se prvi put pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Stjepan Mesić, tada samo dva mjeseca na dužnosti.
Iako je još uključenjem Italije i potom Rumunjske i Bugarske skup prestao odgovarati zemljopisnim granicama srednje Europe i sad obuhvaća trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.
|
| Ugrožena američka dominacija u reguliranju interneta |
|
 |
 |
SVE VIŠE zemalja u svijetu želi lišiti američku vladu uloge upravitelja temeljnom infrastrukturom Interneta i predati je za sada neodređenoj međunarodnoj koaliciji, piše u ponedjeljak list The Washington Times.
Administracija predsjednika Georgea W. Busha se protivi tome tvrdeći da bi birokratizacija potkopala stabilnost i vjerodostojnost Interneta.
"Nismo zainteresirani za uspostavu nove međunarodne institucije koja bi regulirala Internet", rekao David Gross, čelnik američkog izaslanstva na UN-ovu Svjetskom summitu o informacijskom društvu.
Spor je oko kontrole nad Internetovim Sustavima imena domena (DNS). DNS prevodi imena domena poput www.google.com u jedinstvene brojčane adrese koje računala iščitavaju. Dodjela i kordinacija imena i brojki od strane središnje vlasti ključna je za povezivanje mnogobrojnih mreža računala koje čine Internet, kaže WT.
Američka neprofitna korporacija Internet Corporation for Assigned Names and Numbers iz Kalifornije ima sporazum s američkim ministarstvom trgovine da nadzire sustav imenovanja i dodjeljuje važne domene poput ".com" dajući time praktički nadzor Sjedinjenim Državama nad Internetovom infrastrukturom.
Europska unija je predložila sudjelovanje vlada zemalja svijeta u davanju imena, brojki i adresa na Internetu i uspostavu međunarodnog tijela koje bi rješavalo sporove.
Druge zemlje su podržale prijedlog EU-a kao izvediv kompromis između nastojanja SAD-a da održi status quo i ideja nekih zemalja koje žele uspostavu međunarodnog tijela koje bi reguliralo Internet, sada uglavnom izvan kontrole vlasti, piše WT.
Martin Selmayr, glasnogovornik EU-a za informacijsko društvo i medije, izjavio je da EU ne želi pojačati ulogu vlada nego zamijeniti ulogu jedne, američke vlade, "međunarodnim rješenjem". |
Preuzeto sa portala INDEX.HR
20.02.2026
Bivši princ Andrew pušten iz pritvora nakon 12 sati
Trump pozvao Bjelorusiju na sastanak Odbora za mir, ali delegacija nije dobila vize
Meloni prozvala ljevicu zbog smrti aktivista. Macron joj uzvratio
Spolno zlostavljala dječake u Americi, dobila je preko 50 godina zatvora
EU će potrošiti 5 milijuna eura više na privatne zrakoplove nego 2021.
JPMorgan odgovara na Trumpovu tužbu od 5 milijardi dolara
Kako je Hrvatska zadala žestok udarac Putinovim korisnim budalama
19.02.2026
Bijela kuća: Toplo preporučujemo Iranu da se dogovori s Trumpom
Eksplozija u uredu za novačenje u Ukrajini
Majka i kći u Mađarskoj pokušale otrovati zeta. U kavu mu stavile ricin
Troje mrtvih u lavinama u Austriji. Među poginulima i njemački skijaš
Hitno slijetanje aviona u SAD-u. Putnik pokušao ući u pilotsku kabinu
Život na Kubi je stao. Ovako danas izgleda Havana
18.02.2026
Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva
Zelenski: Naložio sam timu da u Ženevi pokrene pitanje mog sastanka s Putinom
"Ako staneš, mrtav si". Kraj jedne od najtežih i najvažnijih bitaka rata u Ukrajini
Bivši ukrajinski ministar ukradenim novcem plaćao svojoj djeci školovanje u Švicarskoj
Zelenski: U Ukrajinu vraćeno dvije tisuće djece s okupiranih područja
Peru smijenio predsjednika jer se tajno sastao s kineskim biznismenom
Trump traži prava na svoje ime za zračne luke
17.02.2026
Djevojka (21) koja je pobjegla iz Ukrajine zbog rata ubijena u SAD-u
Njemačka kritizirala Francusku: "Pozivamo ih da učine ono što mi radimo"
Šest EU zemalja sastalo se iza zatvorenih vrata. Irska se pobunila
Ukrajinci u četiri dana ostvarili najveći teritorijalni napredak u 2,5 godine
Majka Navalnog položila cvijeće na sinovljev grob: "On je ubijen"
Šef UN-a: Zabrinut sam zbog krize na Kubi
Njemački ministar: Zemlje EU se ne smiju skrivati iza nacionalnih interesa
16.02.2026
Iran poslao poruku Americi. "Spremni smo na kompromis"
HDZ-u visi većina zbog Dabrine snimke? Hrebak prijeti odlaskom, oporba traži izbore
Europi je dosta "stalnog pljuvanja" od strane Amerike
Europski obavještajci tvrde da je Navalni otrovan žabljim otrovom. Javila se Rusija
Merz: Kulturni rat MAGA pokreta nije naš rat. Meloni: Ne slažem se
Krhko primirje u Gazi. U novim izraelskim napadima ubijeno 11 ljudi
Sve jača aneksija Izraela na Zapadnoj obali. Odobrili kupovinu ilegalnih zemljišta
15.02.2026
Amerikanci umirili Europu. Dvije zemlje ipak poslale oštru poruku Washingtonu
Guverner Kalifornije: Trebat će vremena, ali transatlantsko partnerstvo nije mrtvo
Šuica ide na prvi sastanak Trumpova Odbora za mir
Bivši šef SOA-e: Tri su ključna izazova za Europu
Analitičar Akrap: Nadam se da je kancelar Merz prelomio
Pet europskih zemalja optužilo Rusiju za smrt Navalnog. Stigla reakcija Rusa
Uskoro se prvi puta sastaje Trumpov Odbor za mir. Na njemu će biti i Izrael
14.02.2026
Ukrajinski šef diplomacije: Bez Trumpa je nerealno završiti rat s Rusijom
Macron i Merz spominju nuklearno oružje. "Suzdržavamo se od Drugog rata, više nećemo"
Trump pozvao Zelenskog da ubrza pregovore s Rusijom
Zelenski: Putin nije više mladić, nema još puno vremena. Daj Bože da nema
Planirali ubiti stotine Židova u Manchesteru, osuđeni su. Danas objavljene kazne
U Sydneyju zabranili ulazak u autobuse u bikiniju. Izbila velika rasprava
13.02.2026
SAD se povlači iz strateške baze u Siriji
Šestero republikanaca prkosilo Trumpu, glasali protiv uvođenja carina Kanadi
Serija skandala, nepotizam i međusobni sukobi. Što se događa u AfD-u?
Što se događa u Ukrajini? Objavljene karte, moćna grupacija juriša na važnu utvrdu
Psi u Britaniji nasmrt izgrizli susjeda. Vlasnik osuđen na pet godina zatvora
Ruski vojnici i vojni blogeri bijesni na Kremlj
Bivša partnerica Orbanova suparnika o snimci iz spavaće sobe: I ja sam tu žrtva
12.02.2026
Novi detalji o misterioznom sajtu sa spavaćom sobom. Orbanov suparnik: Ja sam meta
Ovo je popis najgorih masovnih pucnjava u Kanadi
Epsteinova žrtva prozvala Buckinghamsku palaču: "Istražite spise oko Andrewa"
Talijanska vlada odobrila zakon koji će dozvoliti pomorske blokade protiv migranata
Policija otkrila identitet ubojice iz Kanade. "Rođena je kao muškarac"
Analitičar: Moguć je sukob Amerike i Irana
11.02.2026
U školi u Londonu izbodena dva dječaka, uhićen 13-godišnjak
Čelnici Slovačke, Češke i Austrije za veću konkurentnost i niže cijene energije u EU
U Turskoj viličarom provalio u zlatarnicu, ukrao zlato i pobjegao na magarcu
SAD i Azerbajdžan potpisali strateško partnerstvo
Nadbiskup Kutleša: Dvije su Hrvatske. Jedna je tiha, a druga poput Barabe
Poljska traži europski uhidbeni nalog za bivšeg ministra kojem je Orban dao azil
Objavljena dosad nepoznata imena počinitelja iz Epsteinovih spisa
10.02.2026
Gradonačelnik Karlovca: Oštećenja u Zvijezdi prelaze milijun eura. Svinjarija
Meta i Google optuženi da su namjerno izazvali ovisnost mladih korisnika
Novi detalji filmskog napada u Italiji: Pljačkaši glumili policiju, uslijedio rat
Što se to događa na Kubi? Komunistički režim je na izmaku snaga
SAD će prepustiti dvije zapovjedne dužnosti u NATO-u Europljanima
ICE uhitio Irca s radnom dozvolom, u zatvoru je već 5 mjeseci. "Živim kao u logoru"
Elon Musk: Amerika će 1000% bankrotirati. Mogu je spasiti samo AI i roboti
09.02.2026
Zelenski: Rusija svakodnevno napada našu željezničku infrastrukturu
Socijalist Seguro pobijedio krajnju desnicu na izborima u Portugalu
Rusija ima strašne gubitke. Putin bi mogao biti prisiljen na riskantan potez
Prije 7 dana u Bugarskoj nađene tri mrtve osobe. Danas u kamperu nađene još tri
Amerika planira pooštriti uvjete za ulazak turista
Norveška diplomatkinja dala ostavku zbog veza s Epsteinom
08.02.2026
Obitelj u SAD-u tuži Teslu. Mladić izgorio nakon nesreće, nije mogao otvoriti vrata
Paradoks bitcoina: Zašto cijena pada unatoč potražnji ulagača
Bivšeg francuskog ministra krenuli istraživati zbog veza s Epsteinom. Dao je ostavku
Danski ministar: Situacija s SAD-om u vezi Grenlanda se jako poboljšala
Netanyahu se sastaje s Trumpom u srijedu u Washingtonu, razgovarat će o Iranu
Žestoki prosvjedi protiv ZOI u Milanu. Ljevičari se tukli s policijom
Trump ide u sukob s Europom. Iza svega stoji tajnoviti arhitekt nove politike SAD-a
07.02.2026
Moldavska predsjednica odbila nominaciju za Nobelovu nagradu
ISIL preuzeo odgovornost za bombaški napad u Pakistanu
Lavina u Slovačkoj usmrtila dvojicu mađarskih planinara
Netanyahu: Epstein nije radio za Izrael. Dokaz je njegov blizak odnos s Barakom
Europa pojačava pritisak. U Moskvi raste zabrinutost
Tinejdžer optužen za ubojstvo studenta u Britaniji
06.02.2026
U strahu da će Rusi zauzeti grad, udovica premjestila grob ukrajinskog vojnika
Američki ministar: Iransko vodstvo je kao ludo prebacivalo novac u inozemstvo
Turska ide u privatizaciju dva ključna mosta u Istanbulu
Vance o Grenlandu: Dobili smo puno više nego što smo imali na početku
Argentina i SAD sklopile sveobuhvatni trgovinski sporazum
Bitcoin se ponaša čudno
FBI istražuje otmicu majke američke voditeljice. Situaciju prati i Trump
05.02.2026
Tisuće i dalje bez struje u smrznutoj Ukrajini. "Ovo nije normalan život"
Zelenski: Rusija bi morala izgubiti još 800.000 vojnika da osvoji istok Ukrajine
FBI-jev doušnik je tvrdio da je Epstein bio izraelski špijun
Apel UNICEF-a državama: Kriminalizirajte AI sadržaj koji skida odjeću s djece
Rusija: Kad istekne Novi START, slobodni smo raditi što hoćemo
Macronov savjetnik bio u Moskvi. Sastao se s Putinovim čovjekom
Libanonski premijer: Sveopći rat na Bliskom istoku se mora izbjeći
04.02.2026
Bizarna prepiska Epsteina i biznismena iz Emirata. Od Kurana do "svježih" Ruskinja
Trump: Putin je održao obećanje o prekidu napada, ali volio bih da okonča rat
Policija istražuje britanskog moćnika zbog veza s Epsteinom
Pao je ChatGPT |