JOHN MCCAIN, republikanski senator iz Arizone kojeg mnogi politički analitičari u SAD drže jedinim republikancem koji se jedinog može nazvati pobjednikom u izbornoj kataklizmi vlastite stranke, konačno je odlučio započeti kampanju sa ciljem osvajanja mandata u Bijeloj kući 2008. godine.

Iako McCain to službeno nije objavio, američki mediji su objavili vijest temeljeći je na izjavama McCainovih suradnika koji drže da je početak kampanje "gotova stvar" te da je službena objava samo pitanje vremena.

Prije njega slične su namjere obznanili Duncan Hunter, republikanski kongresnik iz Kalifornije, te Tom Vilsack, popularni demokratski guverner iz Iowe. Međutim, njihove kandidature će teško izazvati takvu pažnju kao McCainova.

McCain se, naime, nakon debakla većine svojih stranačkih kolega, nametnuo kao jedina osobnost koja, uz njujorškog gradonačelnika Rudyja Giullianija, ima ikakve izglede zaustaviti demokrate u preuzimanju Bijele kuće nakon isteka posljednjeg mandata predsjednika Busha.

McCainova popularnost među velikim dijelom američke javnosti se temelji na umjerenim stavovima, koji pak već godinama izazivaju bijes konzervativnog krila među republikancima. U predizbornoj utrci najveći adut će mu biti dugogodišnje osobno neprijateljstvo s predsjednikom Bushom, koji ga je porazio na preliminarnim predsjedničkim izborima 2000. godine.

S obzirom na Bushovu ogromnu nepopularnost i diskreditaciju njegove politike u očima američke javnosti, svaki ozbiljniji kandidat povezan s današnjom Bijelom kućom smatra se gubitnikom u predsjedničkoj utrci. To s McCainom, koji je dosljedno kritizirao Bushovu politiku, ipak nije slučaj.

McCain uživa popularnost i zbog višegodišnjeg nastojanja da se uvede red u financiranje političkih kampanja, te iskorijeni korupcija u Kongresu, a upravo je ona bitno doprinijela debaklu njegove stranke.

McCain također uživa ugled i kao vijetnamski veteran koji se zbog vlastitih iskustava u zloglasnom zarobljeničkom logoru "Hanoi Hilton" žestoko protivio mnogim kontroverznim aspektima rata protiv terorizma kao što je tretman uhapšenih terorista u logoru Guantanamo.

Međutim, McCainovoj kampanji većina analitičara predviđa ozbiljne probleme u srazu s konzervativcima o kojima ovisi uspjeh na republikanskim preliminarnim izborima. Ukoliko uspije izboriti nominaciju svoje stranke, drugi ozbiljan problem će biti njegova starost, s obzirom da je nedavno navršio 70 godina, te da će, ukoliko bude izabran, biti najstariji predsjednik u američkoj povijesti.

D.A.

KUBANSKI predsjednik, Fidel Castro, osjeća se bolje nakon operacije trbušne šupljine i očekuje se njegov skori povratak na čelno mjesto zemlje, rekao je u petak predsjednik kubanskog parlamenta, Ricardo Alacon, prenose novinske agencije.

Ako mu liječnici dopuste, postoji mogućnost da prisustvuje središnjoj proslavi svog 80. rođendana, predviđene za 2. prosinca.

Mnogi međunarodni umjetnici i intelektualci svojim će prisustvom uveličati višednevnu proslavu koja počinje već 28. studenoga.

Fidel Castro ušao je u deveto desetljeće još 13. augusta, ali prigodna proslava odgođena je do njegova oporavka.

Vlast u Kubi od kraja srpnja ove godine obnaša njegov mlađi brat Raul.

Američki "Time" objavio je početkom oktobara informaciju da kubanski predsjednik boluje od zloćudnog tumora i da se više neće vratiti na vlast.

Krajem istoga mjeseca, kubanska državna televizija objavila je Castrove snimke na kojima on hoda, smije se i čita najnovije novine. 

V.Š.

JOŠ JEDNA masovna grobnica, pretpostavlja se, žrtava srpskog pokolja civila 1995. u Srebrenici, pronađena je pedesetak kilometara sjeverno od toga mjesta, izvještava HRT.

Pronađeni su ostaci više desetaka žrtava za koje se smatra da su ih tamošnji Srbi, nakon što su ih već jedanput zakopali, buldožderima premještali u druge grobnice.

11. srpnja 1995. vojnici Vojske Republike Srpske počeli su s masakrom oko osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka, koji je trajao nekoliko dana. Žrtve su bili pripadnici obrambenih snaga, ali i nenaoružani civili koji nisu mogli pružiti nikakav otpor.

Politički i vojni vođe bosanskih Srba, koji se smatraju najodgovornijima za najveći pokolj u Europi nakon Drugoga svjetskoga rata, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, još su uvijek na slobodi.;

V.Š.
 

"Šešelj je jučer u 18 sati prestao jesti, ne pije ništa osim čiste vode, prestao je uzimati i lijekove za visoki tlak i astmu, te odbija svaku vrstu medicinske pomoći." - rekao je Vučić.

Šešelj će štrajkati dok ne budu ispunjeni njegovi zahtjevi, odnosno, ukidanje "restriktivnih mjera" u vezi s posjetama njegove supruge Jadranke, registriranje njegovih pravnih savjetnika, te dostavljanje sudskih, tužiteljevih, dokumenata isključivo na pairu i srpskom jeziku. Vučić je najavio i velike protestne skupove kao podršku Šešelju u beogradskim halama.

Haški sud potvrdio je da Šešelj odbija hranu, ali navodi da optuženik nije dostavio nikakve zahtjeve. Glasnogovrnik Refik Hodžić rekao je da da je za Sud "zdravlje optuženih na prvom mjestu", te da isti "ima mehanizme koji to prate i osiguravaju."

Protiv Šešelja je u februaru 2003. podignuta  optužnica koja ga po 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog "progona, ubojstava, mučenja, neljudskih djela i prisilnog preseljenja" ljudi.

Optužba ga tereti da je između augusta 1991. i rujna 1993. sudjelovao u "udruženom zločinačkom pothvatu" zajedno s Miloševićem te političkim i vojnim vođama bosanskih Srba Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

Cilj tog zločnačkog pothvata bio je, prema optužnici, "silom protjerati većinu Hrvata, muslimana i drugih ne-Srba" s velikih područja Hrvatske, BiH i Vojvodine kako bi stvorili etnički homogenu "Veliku Srbiju".

Također ga se tereti da je oformio i ravnao srpskom paravojnom skupinom koja je sudjelovala u pokolju više od 250 civila evakuiranih iz vukovarske bolnice 1991.

V.Š.