NEVLADINA organizacija Human Rights Watch u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, upozorava da hrvatske vlasti ne rade dovoljno za reintegraciju Srba povratnika u hrvatsko društvo te da pravosuđe nesrazmjerno procesuira hrvatske i srpske ratne zločince.

Teme na koje se izvještavanje o Hrvatskoj odnosi su povratak i reintegracija Srba, odgovornosti za ratne zločine, rad udruga za ljudska prava i međunarodni odnosi.

HRW piše da su međunarodni pritisak i demokratsko sazrijevanje doveli do stanovitog napretka po pitanju ljudskih prava.

"Ključni problemi vezani su za rat 1991.-1995., posebno za povratak i reintegraciju srpskih izbjeglica te općenito prava srpske manjine, zajedno s odgovornosti za ratne zločine." - stoji u sažetku dijela izvještavanja.

Iako je, prema HRW-u, Hrvatska napredovala u rješavanju tih "ključnih točaka", prigovori su upućeni na otezanje rješavanja stambenog pitanja Srba povratnika, napade na Svetozara Đorđevića u siječnju i Srbe-povratnike u Biljanima Donjim u srpnju.

U vezi odgovornosti za ratne zločine, HRW piše o napretku Hrvatske u vezi prvog slučaja proslijeđenog s Haškog suda hrvatskom pravosuđu, optužnice protiv generala Mirka Norca i Rahima Ademija. Ipak, zamjera nam se velika nesrazmjernost između broja procesuiranih hrvatskih i srpskih zločina.

"...Ipak, još uvijek su Srbi oni koji sačinjavaju veliku većinu optuženih i procesuiranih za ratne zločine. Ta je nesrazmjernost tolika da upućuje na pristranost kao faktor u suočavaju sa zločinima." - piše u izvještaju.

Vezano za istrage protiv Branimira Glavaša, HRW piše da je to "značajan razvoj prema preuzimanju odgovornosti za ratne zločine nad Srbima", iako "taj slučaj ilustrira mnoge probleme hrvatskog procesuiranja ratnih zločina."

V.Š.

SNAŽNA eksplozija odjeknula je rano jutros u američkoj ambasadi u grčkoj prijestolnici Ateni, javljaju tamošnji mediji. U eksploziji je oštećena zgrada ambasade, a ozlijeđenih nije bilo.

Djelatnici protuterorističkog odjela osigurali su mjesto eksplozije, a prema prvim prikupljenim podacima detonaciju je prouzročila raketa ispaljena vjerojatno iz ručnog bacača. Napad se dogodio oko 6 sati ujutro.

Pretpostavlja se da je raketa lansirana s druge strane ulice koja prolazi pored ambasade u središtu Atene, prenosi CNN.

Televizijske snimke s mjesta eksplozije pokazale su tek jedan uništen prozor na prvom katu zgrade ambasade, dok su djelatnici ambasade rekli da u unutrašnjosti zgrade ima razbijenog stakla po podu.

Raketa je eksplodirala blizu veleposlanikovog ureda, no atenska je policija priopćila da je američki veleposlanik Charles P. Ries bio na sigurnoj lokaciji.

Tijekom jutra uže područje uz ambasadu blokirano je jakim kordonima policije što je prouzročilo velike prometne gužve u tom dijelu grčkog glavnog grada.

Grčka je ambasada bila metom sličnog napada u februaru 1996. godine kada je učinjena tek neznatna materijalna šteta.

I.K.
Foto: AFP

ŠPANJOLSKA policija je danas u gradu Villanueva de Canada uhapsila Isabel Peron, 75-godišnju bivšu predsjednicu Argentine koju vlasti njene domovine traže zbog likvidacije ljevičarskih aktivista tokom tzv. "prljavog rata" 1970-ih.

Isabel Peron je godine 1974. postala druga predsjednica države u povijesti, naslijedivši na tom položaju preminulog supruga - karizmatskog generala i populističkog vođu Juana Perona.

Međutim, to je dostignuće uskoro postalo zasjenjeno očitom nesposobnošću predsjednice da se suoči s ozbiljnim ekonomskim problemima koji su u to vrijeme mučili Argentinu, kao i sve dubljim i krvavijim raskolom unutar samog peronističkog pokreta. Peronisti su se tada podijelili na dva krila - lijeve "montonerose" te desno krilo koje je stvorilo svoju paravojnu formaciju "AAA".

Sukobi između dviju frakcija su s vremenom počeli eskalirati u fizičke likvidacije i oružane obračune poznate pod nazivom "Prljavi rat". Pri tome je "AAA" počela djelovati kao eskadron smrti. Smatra se da je Isabel Peron simpatizirala desno krilo i "AAA", s obzirom da je jedan od neslužbenih vođa te organizacije, Jose Lopez Rega, bio njen osobni prijatelj i duhovni savjetnik.

Sve dok vojska 1976. godine nije izvela puč, u Argentini je najmanje 1500 ljudi palo kao žrtva političkog nasilja. Međutim, dokumenti koji su odnedavno pronađeni navodno ukazuju da su neke likvidacije bile pismeno odobrene od strane predsjednice.

Nakon puča Isabel Peron je pet godina provela u kućnom pritvoru, da bi 1981. godine otišla u izgnanstvo u Španjolsku gdje je nastavila živjeti i nakon povratka demokracije. Poznata je po tome što se često nalazi u društvu obitelji bivšeg španjolskog diktatora Francisca Franca.

Uloga Isabel Peron u "prljavom ratu" je dugo bila zasjenjena još krvavijim razdobljem argentinske vojne hunte koja je vladala između 1976. i 1983. godine te kojoj se pripisuje između 6000 i 30.000 žrtava.

Isabel Peron je uhapšena temeljem uhidbenog naloga kojeg je izdao argentinski sudac Raul Acosta koji istražuje nestanak ljevičarskog aktivista Hectora Alda Fagettija Gallega kojeg su 1976. godine uhapsili pripadnici tajne službe.

D.A.

IAKO su neke međunarodne ekonomske institucije klasificirale progres srpskog gospodarstva u protekloj godini kao zavidan, pomnija istraživanja osporavaju te navode, piše novinska agencija Inter Press Service.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) opisala je Srbiju kao "regionalnog vođu", a Međunarodni monetarni fond Svjetske banke pohvalio je njezin gospodarski rast od čak 6 % u 2006. godini.

Milan Parivodić, srpski ministar za ekonomske odnose sa inozemstvom i koordinator Ministarstva financija izjavio je da se Srbija pretvara u "ekonomskog tigra" među svojim susjednim državama - Albanijom, BiH, Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom. "Cilj nam je pretvoriti se u reformske prvake na Balkanu", rekao je Parivodić.

Srbija je u 2006. godini imala rekordnih 5,2 miljarde dolara investicija, a za 2007. već se planira dodatnih 2,5 miljarde. Ove godine trebala bi se završiti privatizacija započeta nakon što je 2000. s vlasti srušen Slobodan Milošević.

No, neki stručnjaci brojke tumače drugačije. Srpski analitičar Miša Brkić kaže kako je cifra od 5,2 miljarde dolara točna, no to tumači prodajom telekomunikacija i banaka u djelomičnom ili većinski državnom vlasništvu stranim tvrtkama.
Tako se mobilna mreža Mobi63 u augustu prodala za 1,95 miljardi dolara norveškom operateru, a najveća srpska farmaceutska kompanija Hemofarm prodana je njemačkoj tvrtci za 617,5 milijuna dolara. Petero banaka prodano je stranim ulagačima za dodatnih 969 milijuna dolara.

Brkić smatra da Srbiji nedostaju "prave" strane investicije koje bi stvorile nova radna mjesta i podigle proizvodnju, za razliku od jednokratnih prodaja.

BDP (Bruto domači proizvod) Srbije popeo se na 44,7 miljardu dolara i prešao 5.700 dolara po stanovniku (BDP po stanovniku), no nezoposlenost je na visokih 28,1 %, a čak sedam i pola milijuna odraslog stanovništva nema ni srednjoškolsko obrazovanje.

E.A.J.

IAKO se Jugoslavija odavno raspala to ne znači da je više nema. Multikultularni elementi koji su karakterizirali nekad dičnu nam Jugu i dalje postoje. Iza čeličnih vrata kosovske ludnice u Stimlju.

"Mnogi su pacijenti došli ovamo dok je Jugoslavija još postojala. Imamo Srbe s Kosova, kao i iz Srbije i Vojvodine. Imamo Hrvate, Makedonce, Albance, Rome, Muslimane i Bošnjake", kaže direktor ove mentalne ustanove, Kujtim Xhelili, za Reuters.

Bolnica je stara više od 50 godina i u svemu se uklapa u sliku koju naši dragi susjedi iz "trulog kapitalističkog zapada" imaju o socijalističkim ustanovama. Njeni pacijenti i dalje žive u Jugoslaviji jer Jugoslavija i dalje živi u njihovim glavama i potpuno su nesvijesni promjena koje su bjesnile Balkanom za vrijeme njihove izolacije.

Većina pacijenata nije napustila okružje bolnice već više od 15 godina. Bolnica, koja je i jedina te vrste na Kosovu, je prestala primati nove pacijente kako bi se mogli što bolje brinuti za ove koje imaju, što nije lako s obzirom da su sredstva koja dobivaju minimalna.

"Unutar ovih zidova nema etničke podjeljenosti. O svemu se mogu informirati, imaju televizor ako ga žele gledati. Ali nemamo nikakvih problema ni netrepeljivosti među pacijentima", kaže Xhelili.

Nakon što se srpska vojska povukla iz Kosova zbog NATO-vog bombardiranja 1999. bolnica je bila opljačkana i pacijenti su se morali sami skrbiti o sebi sve do dolaska djelatnika norveškog Crvenog križa.

Zbivanja na Balkanu "krajem jednog vijeka" već su uzrokovala nebrojene promjene granica, državnih imena i vladara (da ne kažemo vezira), a pacijenti bolnice u Stimlju su ostali potpuno nesvijesni da žive na prostorima na kojima svaki most pretendira da postane granica. Tako da, dok se osamostaljenje Kosova neizbježno približava, oni će i dalje nastaviti živjeti svoje živote bezbrižno neopterećeni svim idućim glupostima koje će politički vođe izazvati u budućnosti. I još jednom proslaviti Dan republike.

P.V.

SNIMATELJIMA promotivnog spota Srbije, koji je izrađen po narudžbi Turističke organizacije Srbije, a koji se u srijedu počeo prikazivati na CNN-u, potkrala se nemala pogreška - u jednoj je sceni prikazana crkva s rumunjske strane Dunava.

Redakciji beogradskog Blica javio se čitatelj koji je prepoznao rumunjsku crkvu jer često boravi na tom pograničnom području. "Pitam se samo je li u promociji sudjelovalo i rumunjsko ministarstvo turizma." - jedna je od njegovih opaski.

Direktor Turističke organizacije Srbije (TOS) Miodrag Popović potvrdio je da se radi o crkvi s rumunjske strane Dunava, ali i rekao da ne vidi što je u tome loše.

"Crkva se nalazi na drugoj strani Dunava, a pola rijeke je naše. Što je trebalo napraviti, zamagliti crkvu? Jednostavno, prikazali smo Dunav na čijoj se drugoj strani nalazi crkva. To smo stavili jer je prizor s tom crkvom jednostavno lijep." - kazao je Popović.

Detaljnim se pregledom ipak može vidjeti da je crkva zumirana, kao i to da je prikazana rumunjska, a ne srpska strana Dunava, piše srpski list.

TOS je na svojim internet stranicama prije nekoliko dana najavio početak ove promotivne kampanje koja bi trebala trajati četiri mjeseca, tokom kojih će dva različita spota trajanja 40 sekundi na CNN-u biti emitirani 507 puta.

V.Š.
Screenshot: TOS