ARHIVA

Mikulić: Mislim da mi je ovo bila zadnja vožnja u Irak, ali nikad ne reci nikad

VOZAČ kamiona Damir Mikulić iz Čapljine u Bosni i Hercegovini, koji je zbog sumnje za špijunažu dva mjeseca bio u američkom zatvoru u Iraku, doputovao je u nedjelju u Zagreb gdje je zahvalio svima koji su pridonijeli njegovu oslobađanju. Mikulića (28), koji je zrakoplovom stigao iz Istanbula u Turskoj na čiji je teritorij u petak ušao iz Iraka, u zračnoj luci su dočekali majka, brat i rodbina, a od vlade glasnogovornik MVP-a Dobroslav Silobrčić i voditelj skupine hrvatskog ministarstva vanjskih poslova za događaje u Iraku Vinko Ljubičić "Hvala vam svima na svemu, samo želim biti s obitelji, (...) osjećam se odlično ... samo želim mir", emotivno je kazivao novinarima Mikulić. Iz američkog logora za strance Bucca kod grada Um Qasra na jugu Iraka, Mikulić je bio oslobođen 9. prosinca, a za njegovo se hapšenje zbog snimanja kamerom doznalo tek krajem oktobara nakon vijesti o pogibiji hrvatskoga vozača Dalibora Burazovića, koji je poginuo u napadu na konvoj. Koleginu smrt Mikulić ne može prežaliti. "Ja sam vrlo dobro, još bih pet godina ostao samo da vidim mog prijatelja Dalibora, njemu nije dobro, meni je odlično", rekao je potreseni vozač koji je dodao da se osjeća izgubljen i ponavljao "oprostite, ali samo želim mir". Burazovićeva smrt snažno je odjeknula u hrvatskoj javnosti i potaknula veliko medijsko praćenje sudbine brojnih hrvatskih vozača koji radi zarade riskiraju život vozeći za potrebe koalicijskih snaga u Iraku, u nedopustivim okolnostima, bez zaštite i bez osiguranja u toj ratom zahvaćenoj zemlji. Tada su počeli i službeni kontakti hrvatske vlade s američkom stranom pa je 30. oktobara objavljeno da je Mikulić već mjesec dana zatočenik američkog logora zbog "navodnog prikupljanja podataka o vozilima i osobnim podacima preko granice koja se smatra normalnim interesom turista". Zeleno svjetlo za njegovo oslobađanje američka je strana dala tek prošlog tjedna, što je i bilo potvrđeno hrvatskoj vladi. No nakon oslobođenja Mikulić se u Iraku našao nasred ulice u Ramadiju gdje su mu, kako je rekao, pomogli arapski prijatelji. "Malo je bilo nezgodno. Imao sam neke prijatelje Arape. ... Išli smo taksijem za Mosul, u Mosulu sam prespavao kod prijatelja", rekao je. Na novinarski upit je li točno da su ga iz zatvora pustili a da o tome hrvatska strana nije bila obaviještena odgovorio je protupitanjem "A koga će obavijestit?". Mikulića je u Ankari dočekalo osoblje hrvatskog veleposlanstva, a prema ranijim saznanjima do turske granice prebacio ga je kolega iz SiCG Dean Gvozdanović koji ga je na cesti vidio i prepoznao. Upitan je li to doista bila njegova posljednja vožnja za Irak, odgovorio je kako misli da je tako ali i dodao: "Nikad ne reci nikad".

SADAM HUSEIN I 11 IRAČKIH BIVŠIH DUŽNOSNIKA ŠTRAJKAJU GLAĐU

Svrgnuti irački predsjednik Sadam Husein i jedanaest visokih dužnosnika bivšeg režima koje su američke snage zatočile zbog zločina protiv čovječnosti, počeli su u petak štrajkati glađu, izvijestio je u nedjelju njihov odvjetnik. "Raspolažemo pouzdanim informacijama prema kojima su Sadam Husein i još jedanaest zatvorenika počeli u petak štrajkati glađu kako bi upozorili na loše postupanje s njima", izjavio je za AFP jedini irački odvjetnik bivšeg dopredsjednika vlade Tarika Aziza Me Badiaa Aref Ezzat. (Hina) xvrad ysb

NA IZBORIMA U KOTORU PRVI PUT I NEKA HRVATSKA STRANKA

Nedjeljni prijevremeni lokalni izbori u Kotoru na kojima je preko 17 hiljada birača glasovalo za zastupnike u lokalnoj skupštini i neposredno birali gradonačelnika, protekli su bez većih nepravilnosti, priopćili su promatrači nevladinih organizacija. Po prvi put nakon 66 godina na ovim izborima sudjelovala je i jedna stranka sa hrvatskim predznakom. Naime kompletnu zastupničku listu kandidirala je Hrvatska građanska inicijativa (HGI), ali nije istakla i svog kandidata za gradonačelnika. Birališta su zatvorena u 20 sati, a Centar za demokratsku tranziciju saopštio je podatak da je do 18 sati glasovalo preko 54 posto upisanih birača. Prvi rezultati očekuju se u ponedjeljak. (Hina) xdram ydj

KOSOVSKA VLADA MEĐU PRIORITETIMA IMA I POVRATAK HRVATA

Kosovska vlada među prioritetima programa kojega će uskoro usvojiti i parlament ima i povratak iseljenih osoba s Kosova među kojima je i veći broj Hrvata. Najveći broj Hrvata živio je na području Vitine u istočnom dijelu Kosova, a tamošnja lokalna vlast je sačinila i usvojila strategiju za trajan povratak tokom iduće godine. Tri hrvatska sela u općini Vitina su gotovo prazna, dok u najvećem selu nastanjenom Hrvatima - Letnici, trenutno živi samo pedesetak osoba, uglavnom starije dobi. Trenutno najveći broj pripadnika hrvatske manjine živi u Janjevu, oko 17 kilometara južno od Prištine, ali je ipak i najveći broj tamošnjih domova napušten. Predstavnici sela Šašare boravili su u subotu poslijepodne u Vitini i zanimali se za uvjete povratka, te su dobili jamstva da će se činiti napori za stvaranje boljih preduvjeta za njihov povratak. "Čuli smo da su se stvari počele kretati u pozitivnom smjeru", izjavio je Franjo Joković, dodajući da su kosovskih Hrvati, koji su sada smješteni u Hrvatskoj, zainteresirani za povratak. Joković je u ime sela Šašare, ali i Letnice, Verneza i Vrnavokola u vitinskoj općini, u kojoj je do devetesetih godina živjelo gotovo šest hiljada Hrvata, zatražio od predsjednika općine Vitina Muse Misinia da se učine ozbiljni napori i stvore preduvjeti za povratak kosovskih Hrvata. (Hina) xbb ymaš

NAJMANJE ČETIRI IZRAELSKA VOJNIKA UBIJENA U ATENTATU U RAFAHU

Najmanje četvorica izraelskih vojnika su ubijena u nedjelju krajem poslijepodneva u bombaškom napadu palestinskih aktivista blizu terminala Rafaha, na jugu pojasa Gaze, rekao je glasnogovornik izraelske vlade Raanan Gissin. "Desetak osoba je ranjeno i namanje četiri su ubijene", rekao je Gissin. "Ta akcija neće spriječiti Izrael u pokretanju plana povlačenja iz pojasa Gaze, ali ono neće moći biti koordinirano s palestinskom samoupravom ako ona ne djeluje protiv terorističkih skupina", dodao je Gissin. Prema medicinskim izvorima devet vojnika je hospitalizirano, od kojih četvorica u teškom stanju i oni su helikopterima evakuirani prema jugu Izraela. Oružana skupina povezana s glavnim dijelom PLO-a, kao i Brigade Ezedine al-Qasama, oružani ogranak Hamasa, u zajedničkom su priopćenju preuzeli odgovornost za napad na "vojni položaj u Rafahu". "U zajedničkoj operaciji smo uništili vojni položaj blizu Rafaha, na granici s Egiptom. Naši su junaci uspjeli tunelom stići do tog položaja i aktivirali su eksploziju bombe od 1.500 kg", precizira se u priopćenju koje tu operaciju naziva "samoubilačkim zadatkom". Prema vojnom radiju nakon eksplozije se nastavila pucnjava, što je otežalo evakuaciju ranjenih. Jedan palestinski militant je tom prigodom ubijen. (Hina) xtm ydj

RUPEL: PODRŽAVAMO POČETAK PREGOVORA HRVATSKE I EU

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u nedjelju navečer da Slovenija podržava uključivanje Hrvatsku u Europsku uniju jer to otvara mogućnost da se i granično pitanje dviju zemalja riješi prema europskim standardima, ali i zbog velike ekonomske razmjene Slovenije i Hrvatske. "Slovenija se neće protiviti otvaranju pregovora Europske unije s Hrvatskom jer će tada Hrvatska zapravo početi pregovore o problemima s europskim državama, pa tako i sa Slovenijom", rekao je u nedjelju navečer u TV-klubu komercijalne televizijske postaje POP-TV šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel. "Inače, u suprotnosti sa medijskom slikom naši odnosi s Hrvatskom i nisu tako slabi. S Hrvatskom imamo 1,5 milijardu američkih dolara razmjene, što je za našu ekonomiju od izuzetne važnosti. Naši ljudi masovno ljetuju na hrvatskom Jadranu. Ljudi s obje strane granice dobro se razumiju, osim ako nisu političari", rekao je Rupel u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV u nedjelju. Na pitanje zašto Slovenija i dalje podržava Hrvatsku na njenom putu u EU, kad je ta država, kako je rekao voditelj, jednostrano proglasila ekološki pojas u Jadranu i nije prihvatila granični sporazum Drnovšek-Račan, Rupel je rekao da će početak pregovora Hrvatske s EU označiti i njeno prilagođavanje europskim standardima, pa tako i odricanje od dosadašnje "nevjerodostojnosti" koju je pokazala odbijanjem spomenutog sporazuma. "Da ne podržavamo Hrvatsku situacija bi bila ista, ako ne i gora. Slovenija je u ovom trenutku u vrlo jakoj poziciji. Članica smo Europske unije i NATO saveza, predsjedavamo OESS-om. Naš položaj je tako jak da se ne trebamo nervirati zbog svake sitnice. Ja sam inače svjestan da je Hrvatska imala problem vjerodostojnosti i to me brine", rekao je Rupel, pojašnjavajući da misli na prijedloge da se o granici na moru odlučuje putem arbitraže. "Hrvati se nisu iskazali kao kredibilni partneri kad se radilo o sporazumu Drnovšek-Račan. Dakle, s time imamo neke probleme, ali blokirati jednu državu pri njenom ulasku u Europsku uniju, to bi značilo ograničiti i neke slovenske vitalne interese", rekao je Rupel. "Kad Hrvatska dođe u te europske okvire, morat će poštivati te europske standarde i pravila europskog poslovanja", rekao je Rupel. Rupel je govorio i o za sada neformalnom prijedlogu Slovenije da se formira mješovita komisija slovenskih i hrvatskih povjesničara koji bi raspravljali o "suživotu" dvaju naroda u prošlosti, među ostalim i o navodnom sporazumu nekadašnjih komunističkih moćnika Edvarda Kardelja i Vladimira Bakarića o razgraničenju u Istri, koju u Sloveniji neke stranke i pokreti nazivaju "nepravednom". "Postoji neka fama o tom sporazumu, ali dokumenti nisu predočeni. Mi u Ljubljani imamo Kardeljev arhiv, a neke stvari postoje i u Beogradu. Trebalo bi pogledati kakva je to dokumentacija", rekao je Rupel, ali je negirao da je prijedlog o formiranju komisije pokušaj "kupovanja vremena", odnosno odgađanje rješavanja spornih pitanja na duži rok. Rupel je rekao da su takve komisije s Italijom i Austrijom u prošlosti dale rezultate i popravile međudržavne odnose iako povijesno izvještavanje s Italijom nije službeno objavljeno, a s Austrijom se tek radi, uz velike nesporazume na obje strane. (Hina) xfl ydj