MINISTAR vanjskih poslova Srbije je postao prvi srpski dužnosnik koji je javno iznio mogućnost da pitanje statusa Kosova bude riješeno podjelom južne srpske pokrajine, iako je dodao kako njegova vlada to "ne želi".

Vuk Jeremić je u intervjuu za njemački tjednik Der Spiegel rekao kako bi jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova moglo dovesti do odvajanja sjevernog dijela te pokrajine u kojoj većinsko stanovništvo čine Srbi.

Moguće proglašenje nezavisnosti Kosova Jeremić je nazvao "lošom odlukom" i najavio da će Srbija, osim vojnih, iskoristiti sva raspoloživa sredstva da se usprotivi takvom ugrožavanju svog suvereniteta, odnosno "sve što je u našoj političkoj, diplomatskoj, međunarodno-pravnoj i ekonomskoj moći". Pri tome šef srpske diplomacije nije isključio mogućnost ekonomske blokade Kosova.

Na pitanje da li Srbija podržava prijetnje kosovskih Srba o otcjepljenju sjevernog dijela pokrajine i njenog pripajanja ostatku Srbije, Jeremić je rekao da se tu "Srbija nalazi na tankom ledu".

Šef srpske diplomacije je rekao da "Srbija želi da sve ostane u granicama međunarodnog prava", ali i priznao da pored toga postoji i stvarnost, odnosno da "ima ljudi koji stvari možda vide drukčije". Dodao je da "praktički svi Srbi na Kosovu neće prihvatiti nezavisnost" i da su stjecajem okolnosti zgusnuto žive na sjeveru Kosova.

Srpski je ministar upozorio da bi se "tamo mogla otvoriti Pandorina kutija i izazvati podjelu Kosova koju Srbija ne želi".

U intervjuu je istakao i da se Srbija, "devet godina nakon intervencije NATO-a u potpunosti promijenila" i da ima "demokratski izabranu vladu, pravnu državu i rastuće gospodarstvo", te da je "na putu ka Europskoj uniji i pomirenju sa svojim susjedima".

"Milošević je demokratski srušen sa vlasti, umro je kao zatvorenik kojeg je optužio Haški tribunal. Zašto Srbija danas mora plaćati cijenu za rat koju Milošević nije morao platiti", zapitao se Jeremić na opasku da je poslije intervencije NATO-a 1999. godine Kosovo bez velikih otpora moglo dobiti nezavisnost.

Podjela Kosova na južni, većinski albanski, dio koji bi dobio nezavisnost i sjeverni, većinski srpski, dio koji bi ostao u okviru Srbije se prošle godine često spominjao kao jedini mogući kompromis između stava kosovskih Albanaca koji inzistiraju na nezavisnosti i stava srpske vlade o očuvanju srpskog suvereniteta nad svojom pokrajinom. Iako su ga spominjali neki zapadni državnici, on je odbačen i od strane kosovske i od strane srpske vlade. Pri tome se smatralo da bi srpsko prihvaćanje te ideje moglo ozbiljno narušiti pregovaračku poziciju Beograda temeljenu na striktnom tumačenju međunarodnog prava.

R.R.

---