Rusko rješenje za krizu u Meksičkom zaljevu - atomska bomba
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
DOMIŠLJATI Rusi savjetovali su Amerikancima koji muku muče s ekološkom katastrofom u Meksičkom zaljevu da curenje nafte zaustave atomskom bombom! Naime, Rusi svoje savjet Amerikancima daju na temelju svoga višegodišnjega iskustva korištenja nuklearnih bombi u sličnim situacijama.
Prema pisanju ruske Komsomolskaya pravde, atomska bomba je u čak 169 slučajeva korištena u mirnodopske svrhe. Rusi su njima zatvarali podzemne spremnike plina, kopali kanale, ali i više puta činili upravo ono što Amerikancima sada treba - zaustavljali curenje nafte iz otvorene bušotine. Portal navodi da je taj postupak s naftnom bušotinom izveden pet puta, a da se samo jednom na taj način nije uspjelo zaustaviti curenje.
Rusi su prvi puta nuklearnom bombom zaustavili curenje iz bušotine 1966. godine u Uzbekistanu (tadašnji SSSR). Tada je bombom 1,5 puta jačom od one koja je razorila Hirošimu na dubini od 1,5 kilometara zaustavljeno curenje nafte. Atomska bomba se u svrhu zaustavljanja curenja nafte posljednji put koristila 1979. godine.
Možda je jedino rješenje za čelnike British Petroleuma, koji kupolama različitih veličina već danima pokušavaju spriječiti curenje nafte, da nabave atomsku bombu i u tren oka riješe problem koji im sjedi za vratom.
Pahor: Ako padne arbitražni sporazum s Hrvatskom, mogla bi pasti i slovenska vlada
Tekst: J.C.
Foto: AFP
"AKO SLOVENIJA na referendumu ne prihvati arbitražni sporazum s Hrvatskom, iz Bruxellesa će nam poručiti da ne žele više davati podršku zemlju koja blokira proširenje Europske unije", uvjeravao je Borut Pahor zastupnike u slovenskom parlamentu.
Pahor je slovenske zastupnike danas pokušavao uvjeriti da će arbitražni sporazum Sloveniji donijeti izlaz na more, dok bi njegovo odbijanje Slovence bacilo u nemilost EU. "Premijerka Kosor i ja postigli smo dogovor, makar ga nije bilo potrebno naglas izreći. Sve je jasno kad smo se u pregovorima vratili na drugi Rehnov prijedlog koji sadrži i dodir Slovenije s otvorenim morem", rekao je Pahor.
Premijer Slovenije zastupnicima je pokušao objasniti da međunarodna zajednica više neće trpjeti nikakve zastoje u hrvatskim pregovorima s Unijom. Također je najavio da će, ukoliko njegov sporazum s Kosoricom propadne, razmisliti o ostavci. "O povlačenju ću razmišljati ako ocijenim da je došlo do izolacije Slovenije u međunarodnoj zajednici i da ja nisam dorastao tom zadatku", kaže Pahor.
Urednik Radija Beograd i novosadski taksist uhapšeni zbog pedofilije
Tekst: Z.J.
Foto: Ilustracija
UREDNIK Radija Beograd Jasminko Stepić i taksist iz Novoga Sada Stevan Josimović uhapšeni su zbog sumnje da su umiješani u pedofiliju. Srpski ministar policije Ivica Dačić rekao je da su 60-godišnji Stepić i 61-godišnji Josimović uhapšeni zbog prikazivanja, pribavljanja i posjedovanja pornografskog materijala i iskorištavanja maloljetnih osoba za pornografiju.
U mobitelima i računalima dvojice uhapšenih su pronađeni videozapisi i MMS poruke s pornografskim sadržajem većeg broja maloljetnih osoba. Stepiću i Josipoviću je određen 48-satni pritvor, prenose srpski mediji.
"MUP Srbije započeo je veliku akciju koja se vodi u suradnji s međunarodnim partnerima u borbi protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja djece", naglasio je Dačić nakon današnjeg uhapšenja.
Fatmir Sejdiu: Sudjelovat ćemo na summitu u Sarajevu samo kao država
Tekst: I.Ka.
Foto: President-ksgov
FATMIR Sejdiu, predsjednik Kosova izjavio je kako će Kosovo sudjelovati na summitu u Sarajevu samo ako bude predstavljeno pod punim državnim simbolima. "Mi ćemo sudjelovati samo ukoliko uvjeti za nas budu isti kao i za svaku drugu državu. Ukoliko svaka država bude predstavljena državnim simbolom, mi ćemo sudjelovati", rekao je Sejdiu.
Kosovski predsjednik je kazao da za Kosovo "nije prihvatljivo da sudjeluju na summitu pod oznakom na kojoj piše Kosovo-UNMIK ili uz vezivanje za Rezoluciju 1244 UN, što Srbija želi", naglasio je da je Kosovo priznalo 67 država i kako Srbija želi zanemariti tu činjenicu, prenosi agencija Fena.
Govoreći o predstojećoj presudi Međunarodnog suda, koja se očekuje do kraja godine, Sejdiu je naveo da je uvjeren da "niti jedan sud ne može donijeti presudu koja je protiv volje naroda". "Argumenti koje smo mi poslali sudu su neoborivi. Argumenti koje su naši partneri Njemačka, Francuska, Velika Britanija i druge države poslali ICJ-u su također argumenti koji idu u prilog priznavanja nezavisnosti Kosova", istaknuo je Sejdiu.
Katastrofa u Meksičkom zaljevu: Cijev dobro kupi naftu s dna
Tekst: J.D., F.M.
Foto: AFP
INŽENJERI British Petroleuma jučer su konačno uspjeli umetnuti cijev dugu kilometar i pol u podvodni izvor nafte ispod potonule platforme, a danas je uspjelo početi naftu dovoditi na tankere na površinu. Svi su odahnuli, jer je ovo prvi uspjeh u borbi s naftnom mrljom, ali stručnjaci upozoravaju da je ogromna šteta već počinjena.
Inženjeri BP-a su uz pomoć robotskih podmornica uspjeli u cijev koja strši iz izvora ugurati užu cijev s brtvom. Danima se neće znati koliko nafte se zapravo vuče na površinu preko cijevi, ali nadaju se da bi se moglo raditi o tri četvrtine crne tekućine.
Naporan vikend
Cijeli je vikend prošao u znaku problema s ovom metodom zaustavljanja i kontroliranja curenja nafte. Prvi je pokušaj proveden još u subotu, ali se otkrilo da je iznimno teško ugurati manju cijev u veću isključivo pomoću robota na daljinsko upravljanje. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, svi su već počeli misliti da će i ova metoda biti neuspješna, ali inženjerima je konačno uspjelo odnijeti prvu pobjedu nad katastrofom.
Sljedeća prilika za rješavanje problema trebala bi se pružiti sljedeći tjedan. Inženjeri će tada pokušati aktivirati ogromni ventil namijenjen zatvaranju izvora, koji nije proradio kad je došlo do nesreće na Deepwater Horizonu. Istodobno se buši i drugi izvor koji bi trebao izjednačiti pritisak i na taj način spriječiti daljnje curenje nafte u more.
Problemi na svakom koraku
Problem je, naravno, u tome što u more svaki dan curi po 5.000 barela nafte. To je ugrozilo morski ekosustav, a predstavlja ogromnu opasnost po obalnu industriju istočne obale. Računalni modeli, saznao je Associated Press, pokazuju da je naftna mrlja već došla do jake morske struje, koja bi je mogla raspršiti na obalu Floride.
Znanstvenici upozoravaju i na učinak ogromnih podvodnih stupova nafte, otkrivenih zadnjih dana. Ti bi stupovi, za koje se ne zna koliko ih ima, mogli vrlo ozbiljno ugroziti morski život. Jedan od stupova nafte dug je 16, širok pet kilometara, a prostire se od malo ispod površine do dubine od 1,2 kilometra. Ti bi stupovi mogli otrovati morske organizme, ali bi mogli i usisati sav kisik iz vode.
Sustavni problem
Iako je ovo prvi uspjeh u borbi protiv curenja nafte nakon 20. travnja, jedan dužnosnik američkog ministarstva rada istaknuo je da BP ima "sustavni problem sa sigurnošću" u svojim rafinerijama".
"Ravnatelji BP-a pričaju o uspjehu. Kažu da žele povećati sigurnost. To se ipak ne može uvijek primijeniti na same rafinerije. I dalje imaju sustavni problem sa sigurnošću", rekao je Jordan Barab, jedan od glavnih dužnosnika Uprave za sigurnost i zdravlje na poslu.
Prošle je godine BP kažnjen s rekordnih 84 milijuna dolara zbog propusta koji su doveli do velike eksplozije u Texas Cityju 2005. godine.
