FRANCUSKI nacistički kolaborator Maurice Papon, osuđen za slanje francuskih Židova u njemačke koncentracione logore u Drugom svjetskom ratu, preminuo je danas u dobi od 96 godina.

Ranije ovog tjedna Papon je podvrgnut operaciji kako bi mu bio namješten pacemaker nakon što je hospitaliziran zbog srčanih problema.

Za vrijeme okupacije Francuske Papon je surađivao s Nacistima i pomogao im pri zatvaranju oko 1500 francuskih Židova u koncentracione logore. 1998. je zbog toga osuđen na 10 godina zatvora, ali je oslobođen već 2002. zbog svojih poodmaklih godina, iako nikad nije pokazao ni trunku kajanja za zločine koje je počinio.

2004. je podnio zahtjev za ponovnim suđenjem, ali je francuski Vrhovi sud to odbio.

"Borio se do kraja i umro kao slobodan čovjek", rekao je njegov odvjetnik Francis Vuillemin, prenosi BBC. 

Paponovu smrt ipak nisu svi ispratili lijepim riječima. "Papon možda jest umro mirno, ali njegove žrtve zato sigurno nisu. Pamtit ćemo ga kao kriminalca i kao simbol odgovornosti koju Francuska ima za pokušaj uništenja Židova u Europi", rekao je Benjamin Abtan, predsjednik Francuske udruge židovskih studenata.

P.V.
Foto: AFP

DESETCI hiljada Talijana marširali su danas ulicama Vicenze, grada na sjeveroistoku Italije, u znak protesta protiv planiranog širenja američke vojne baze u tom gradu.

Organizatori protesta tvrde kako se većina lokalnog stanovništva protivi širenju vojne baze. Premijer Romano Prodi navodno se oglušio na sve to.

Unatoč strahu od mogućih nereda, protest je protekao mirno. Škole su bile zatvorene, a američka Ambasada je upozorila Amerikance da izbjegavaju grad. Prodi je pak uputio apel protestnicima da izbjegavaju nasilje.

Iako je prema policijskom izvještaju protestu prisustvovalo 40 hiljada ljudi, organizatori navode kako ih je bilo čak 100 hiljada. Prosvjednici su nosili natpise poput "Amerika, ne hvala!" i "Recimo ne bazi!" te mahali zastavama u duginim bojama.

"Nema razloga da ta baza bude ovdje." - rekao je za BBC 25-godišnji Antonio Faitta.

Američka vojna baza je u Vicenzi ustanovljena prije više od 50 godina. Predsjednik Bush želi proširiti bazu i u nju premjestiti dodatnih 2000 vojnika, pa bi baza ukupno brojila 5000 ljudi. Stanovništvo Vicenze se tome žestoko protivi iako baza zapošljava više od 1000 građana i ima značajan utjecaj na lokalnu ekonomiju.

I.M.
Foto: AFP

ZA razliku od Predstavničkog doma koji je nedavno uvjerljivom većinom izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom se osuđuje plan predsjednika Busha o slanju pojačanja u Irak, američki Senat je pri pokušaju izglasavanja sličnog teksta po drugi put podlegao opstrukciji od strane republikanske manjine.

Demokratska stranka, koja od jesenih izbora ima većinu u oba doma Kongresa, nastoji maksimalno iskoristiti duboko nezadovoljstvo američke javnosti ratom u Iraku, čemu mnogi od njenih novih kongresnika i senatora duguju svoja mjesta.

Bushov plan o tome da se u Irak pošalje dodatnih 21.500 vojnika kako bi se na kraći rok "stabilizirala situacija" te tako stvorili uvjeti za konačno povlačenje, došao je pod udar i dijela njegove Republikanske stranke.

Rezolucija koju su kongresnici u petak izglasali s 246 glasa "za" i 182 "protiv", isto kao i ona predložena u Senatu, imala je neobvezujući karakter, ali sve glasnija i utjecajnija lijeva frakcija demokrata zahtijeva da Kongres odmah prisili Busha na povlačenje. S obzirom da američki Ustav predsjedniku daje isključivo pravo vođenja rata, odnosno konkretnih operacija, Kongres bi po toj zamisli Busha na to trebao prisiliti izglasavanjem prekida financiranja vojnih operacija u Iraku.

Za razliku od Predstavničkog doma, gdje, s obzirom na praksu krojenja "sigurnih" izbornih jedinica, u obje stranke dominiraju ideološki ekstremi, u Senatu dominiraju umjereniji i kompromisu skloni političari, a i zahvaljujući poslovniku u gornjem domu Kongresa je teško donijeti odluke bez da postoji kakav-takav dvostranački konsenzus.

Proceduralna pravila Senata tako zahtjevaju da provođenje same rasprave odobri kvalificirana većina od 60 senatora. Iako je na stranu demokrata stalo 7 republikanaca, to nije bilo dovoljno.

Međutim, Nancy Pelosi i Harry Reid, vođe nove demokratske većine, su već najavili kako će putem rasprave o dodatnom proračunskom paketu od 93 milijarde dolara za vojna pitanja pokušati Busha spriječiti da u Irak pošalje pojačanja.

Republikanski političari, pak, s druge strane, tvrde da se time životi vojnika koji već služe u Iraku, te koji bi tako mogli ostati bez oružja i opreme, dovode u pitanje.

D.A. 

NAJMANJE 56 ljudi je poginulo, a više od 125 ih je ozlijeđeno u eksplozijama dviju auto-bombi koje su danas odjeknule glavnim iračkim gradom Bagdadom.

Do eksplozija je došlo u većinski šiitskom predjelu New Baghdad, u blizini tržnice, oko 15 sati prema lokalnom vremenu, javlja BBC.

Samo sat vremena kasnije, u blizini policijske postaje u Sadr Cityu, u eksploziji je poginuo policijski službenik, a ranjeno je dvoje civila.

U međuvremenu su američke koalicijske snage ubile četvero pobunjenika, te uhapsile još četvero osumnjičenih zbog povezanosti sa terorizmom, tokom racije na jugozapadu Iraka.

Vojska je izvijestila kako su u pretrazi zgrade u kojoj su se pobunjenici skrivali, pronašli tri pištolja, dvije puške AK-47, te osam žena i 23-je djece.

I.M.
Foto: AFP

AMERIČKI marinac Robert Pennington osuđen je na osam godina zatvora zbog ubojstva civila u Iraku.

22-godišnji Pennington je peti koji se izjasnio krivim od ukupno osam marinaca optuženih za ubojstvo 52-godišnjeg Iračanina Hasima Ibrahima Awada.

Istražitelji su utvrdili kako su vojnici oteli Awada iz njegovog doma i zatim ga pogubili. Incident se dogodio u Hamdaniyi u travnju 2006.

Pennington je osuđen za otmicu i urotu s namjerom umorstva, a ostale optužbe protiv njega su odbačene jer je pristao svjedočiti protiv ostale trojice marinaca uključenih u slučaj.

Pennington je priznao svoju krivicu po obje točke optužnice. Osim zatvorske kazne, oduzet mu je čin i nečasno je otpušten iz američke vojske.

"Mogu samo reći da mi je užasno žao za ono što sam učinio. Nemam riječi kojima bih opisao koliko se loše osjećam", rekao je Pennington američkim medijima, prenosi BBC.

P.V.

INDIJSKA vlada pokreće program strateškog raspoređivanja kolijevki za djecu diljem zemlje. Programom bi se trebala spriječiti praksa pobacivanja i ubijanja ženske djece, u zemlji koja još uvijek prakticira takve običaje.

Iako je u Indiji još 1994. zabranjeno roditeljima djeteta reći kojeg je spola nerođeno dijete, ta se zabrana ne poštuje. Čak se oko saznavanja spola djeteta razvila prilično jaka industrija. Zbog toga se mnoge žene odlučuju na abortus ako saznaju da nose žensko dijete.

Tradicionalno indijsko društvo favorizira mušku djecu, a posljedica toga je da se djevojčice, osim abortiranja, često ubija direktno nakon rođenja. Imati kćer jednostavno nije financijski moguće u nekim krajevima zemlje, koja je velikim dijelom ruralna i siromašna.

Ministarstvo razvoja žena i djece zato će pokrenuti program strateškog postavljanja kolijevki diljem zemlje. Kolijevke će se ostavljati na najrazličitijim mjestima i davat će mogućnost novopečenim majkama da u njima anonimno ostave dijete.

Djecu će se nakon toga dati na posvajanje.

Tako bi se trebao smanjiti trend ubijanja ženske djece koji je doveo do toga da odnos muške i ženske djece bude 1000:933 (podaci zadnjeg istraživanja provedenog 2001.).

J.D.