ARHIVA

Američkoj obali meksičkog zaljeva prijeti nova prirodna katastrofa

TROPSKA oluja Wilma, koja se tokom jučerašnjeg dana formirala sjeverozapadno od karipskog otočja, mogla bi do kraja dana prerasti u novi uragan koji prijeti zemljama meksičkog zaljeva, 12. ove godine. Prognostičari američkog Centra za uragane, smještenog u Miamiu, predviđaju da bi uragan Wilma na američko kopno mogao stići već ovog vikenda, a prema vremenskim parametrima skupljenim u posljednjih mjesec i pol dana na području meksičkog zaljeva, stručnjaci Centra potvrđuju kako "sezona (uragana) još nije gotova". Jutros oko 8 sati ujutro po lokalnom vremenu vjetrovi koji su puhali na području oluje dostizali su brzinu od oko 70 km/h, a središte nevremena se nalazilo oko 250 km jugoistočno od otoka Veliki Kajman. Prognostičari predviđaju da će se oluja danas ili sutra iz stanja mirovanja početi kretati prema zapadu ili sjeverozapadu. Iako je još prerano govoriti o detaljima i mogućim posljedicama Wilme, stanovnici Louisiane i Mississippija mogu biti sigurni da će tokom vikenda s obale moći promatrati Wilmu ili će po treći put u posljednjih 40-ak dana morati spakirati najnužnije stvari i krenuti prema unutrašnjosti SAD-a dok se uragan ne smiri. Prijeđe li brzina vjetrova 74 km/h Wilma će biti okategorizirana kao uragan 1. kategorije, a očekuje se da će nakon dolaska iznad područja toplih voda u meksičkom zaljevu prerasti u snažniji uragan veće razorno-smrtonosne moći. Wilma bi, nakon Katrine i Rite, mogla dodatno opustošiti američku obalu meksičkog zaljeva, a osim što će se na udaru naći hiljade porušenih i oštećenih domova stradalih u naletu Katrine i Rite, uragan bi mogao zaprijetiti životima hiljade Amerikanaca koji ove jeseni proživljavaju pravu dramu izazvanu prirodnim nepogodama. Podsjetimo, uragani Katrina i Rita u svojim su udarima odnijeli preko 1200 ljudskih života, te su prouzročili štetu veću od 100 milijardi američkih dolara. Raseljeno je bilo stotine hiljada ljudi, a deseci hiljada domova su srušeni ili su potpuno nestali s lica zemlje.

BIH: 12. PROSINCA "ZELENO SVJETLO" ZA POČETAK PREGOVORA S EU - VELEPOSLANIK

Ministri vanjskih poslova zemaljačlanica Europske unije mogli bi donijeti odluku o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom o stabilizaciji i pridruživanju na sastanku koji je zakazan za 12. prosinca, najavio je britanski veleposlanik u Sarajevu Mathew Rycroft. Kako u utorak prenose svi važniji bosanskohercegovački dnevni listovi, Rycroft je u razgovoru s novinarima pojasnio kako točan datum za donošenje odluke o početku pregovora s BiH o stabilizaciji i pridruživanju ovisi o dogovorima unutar Europske komisije "a mi očekujemo da će to biti 12. prosinca". "Čvrsto vjerujem da BiH sada ide pravim putem u EU iako nedovoljno brzo", kazao je britanski veleposlanik podsjećajući kako će BiH, kada uslijedi formalna odluka o početku pregovora, zapravo biti tamo gdje su Srbija i Crna Gora već danas. Rycroft je ipak izrazio uvjerenje kako BiH može nadoknaditi izgubljeno vrijeme, tim prije što će se unutarnji problemi lakše rješavati što država bude bliža EU. Istaknuo je međutim kako zaključenja pregovora o stabilizaciji i pridruživanju neće biti sve dok optuženi za ratne zločine, za kojima traga Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ne budu u Den Haagu. Veleposlanik Rycroft je precizirao kako u slučaju BiH to znači hapšenje Radovana Karadžića. Dužnosnici EU ranije su kazali kako se od SCG očekuje da osiguraju privođenje pravdi Ratka Mladića. Britanski veleposlanik najavio je također kako će do kraja ovog mjeseca biti otvorena mogućnost podnošenja kandidature za novog Visokog predstavnika BiH jer Ashdownov nasljednik mora biti izabran što prije. Kako ga citira "Oslobođenje", Rycroft je kazao da postoji plan po kojemu do prosinca 2006. godine sadašnje velike ovlasti Visokog predstavnika trebaju biti ukinute, a njegov ured (OHR) tada će biti pretvoren u ured posebnog predstavnika EU za BiH koji bi pomagao rješavanju političkih problema, no bez bilo kakvih izvršnih ovlasti. (Hina) xrm ybr

Potpora Bushu pala na najnižu razinu

POTPORA američke javnosti načinu na koji američki predsjednik George W. Bush obavlja svoj posao pala je na 39 posto, dosad najnižu razinu, pokazalo je u utorak istraživanje javnoga mišljenja televizije CNN, lista USA Today i Gallupa. Pedeset i osam posto Amerikanaca ne odobrava Bushov predsjednički učinak, što je značajan rast u odnosu na 50 posto zabilježenih u istraživanju potkraj rujna. Potpora ispod granice od 40 posto predstavlja problem za američkog predsjednika dovodeći u pitanje njegovu političku snagu za dovršavanje starih i pokretanje novih inicijativa. Zabrinjavajuća za Busha jest činjenica da potpora opada i među njegovim konzervativcima, pa je sada u anketi zabilježena na razini od 62 posto u odnosu na 68 posto prošloga mjeseca. Potpora američke javnosti Bushu stalno opada od kada je započeo svoj drugi predsjednički mandat u siječnju, kada je zabilježio 57 posto onih koji su odobravali i 40 posto onih koji nisu odobravali kako obavlja svoj posao. Istraživanje je obavljeno telefonski od 13. do 16. oktobara na uzorku od 1.012 odraslih Amerikanaca.

U atentatu separatista ubijen ministar Kašmira

REGIONALNI ministar i dva stražara ubijeni su u utorak vatrenim oružjem u indijskom dijelu Kašmira, objavila je policija optuživši muslimanske separatiste. Ministar obrazovanja države Jammu i Kašmir (indijski Kašmir) ubijen je u svojoj rezidenciji u Srinagaru, kao i njegov tjelesni čuvar, precizirala je policija. Jedan od napadača i jedan stražar također su ubijeni u pucnjavi. Drugi napadač je uspio pobjeći, precizirao je izvor blizak ministru. Separatistička pobuna u indijskom Kašmiru ne posustaje unatoč potresu u kojem je 8. oktobara stradalo više od 1.300 ljudi. Od 1989. u sukobu je poginulo više od 44.000 ljudi.

ICTY: MILOŠEVIĆ ŽELI POZVATI JOŠ 200 SVJEDOKA, 74 ZA HRVATSKU

Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević zatražio je u utorak od Haškog suda (ICTY) da mu odobri izvođenje još 199 svjedoka obrane, od kojih 15 za optužnicu za Kosovo, 74 za Hrvatsku, 106 za BiH, te četiri tzv. "neprijateljska svjedoka", za čije ispitivanje će trebati dodatnih 100 radnih dana. Milošević je objasnio kako je prvotni popis svjedoka obrane, na kojem je bilo više od 1.600 imena, na zahtjev sudskog vijeća "rigorozno skratio" da bi došao do broja 199, koji je uz dosadašnjih četrdesetak saslušanih svjedoka, ukupno manji od broja svjedoka koje je izveo tužitelj Geoffrey Nice. Tužitelj Nice intervenirao je ocjenom da bi prema sadašnjem tempu saslušanja svjedoka obrane, ako vijeće odobri Miloševićev zahtjev, suđenje moglo trajati još tri do četiri godine. Predsjedavajući sudac Patrick Robinson najavio je održavanje statusne konferencije na kojoj će se raspravljati o svjedocima obrane. Listu od 22 tzv. "neprijateljska svjedoka", za čije je pozivanje pred Haški sud obrana ranije zatražila izdavanje 'sub poena' sudskog vijeća, Milošević je skratio na samo četiri imena - Billa Clintona, Tonyja Blaira, Wesleya Clarka i Gerharda Schroedera. Haški proces Miloševiću za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu devedesetih traje već dulje od tri i pol godine, od 12. veljače 2002., i najdulje je suđenje za ratne zločine u povijesti međunarodnog prava. Prve dvije godine trajalo je izvođenje dokaza optužbe, tokom kojih je u 300 radnih dana saslušano 298 svjedoka. Milošević, koji se brani sam, počeo je obranu iznositi 31. augusta 2004., za što mu je vijeće odobrilo 150 radnih dana, uključujući i 60 dana za tužiteljevo protuispitivanje svjedoka. Raspravno vijeće je početkom ovoga mjeseca utvrdilo da je Milošević potrošio više od dvije trećine dodijeljenog vremena, te da mu je preostalo 30 radnih dana ili 120 radnih sati suđenja. Optuženom je naložilo da zbog toga radikalno revidira popis svjedoka. Milošević je dosad uspio ispitati samo 39 svjedoka, uglavnom vezanih uz optužnicu za Kosovo, dok se optužnica za Hrvatsku i BiH dotaknuo samo usputno u iskazima nekoliko svjedoka. Prema važećem rasporedu suđenja, i procjenama vezanim uz njegovu realizaciju, Milošević bi trebao završiti dokazni postupak obrane u ožujku iduće godine. Nakon toga treba uslijediti dodatno otvaranje dokaznog postupka optužbe, zatraženo zbog izvođenja novih šest svjedoka i dokaza vezanih uz sudjelovanja paravojne postrojbe MUP-a Srbije "Škorpioni" u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. Završne riječi obrane i optužbe planirane su za jesen 2006. a obzirom da se radi daleko najduljem i najsloženijem haškom procesu, procjenuje se da će sucima trebati znatno dulje vremena od uobičajenog za vijećanje o presudi, koju je moguće očekivati tek u prvoj polovici 2007. Ako vijeće u cijelosti ili djelomice odobri Miloševićev zahtjev za dodatno vrijeme za obranu, sve te prognoze morat će se korigirati a završetak maratonskog procesa postat će još neizvjesnije. Milošević je u utorak završio dodatno ispitivanje svjedoka Bogoljuba Janičevića, načelnika policije u Uroševcu tokom rata na Kosovu 1998/99., te izveo svog 40. svjedoka, umirovljenog general bojnika Miloša Đošana, ratnog zapovjednika garnizona Vojske Jugoslavije u Đakovici. (Hina) xdh ydgk

SADAM HUSEIN: SLAVA I PAD IRAČKOG DIKTATORA

Sadam Husein, čije suđenje počinje u srijedu, označio je nedavnu povijest Iraka, koji će se od srijede naći pred licem pravde, zemlje koju je uveo u rat protiv Irana, pokrenuo invaziju Kuvajta i izazvao dva oružana sukoba s međunarodnim koalicijama od kojih je posljednji izazvao i njegov pad. On je tako opravdao svoju reputaciju "svađalice", što je i značenje njegova imena na arapskom, i neuobičajenu sudbinu koja ga je dovela iz siromašne pokrajine na čelo države a na kraju i u američke tamnice. Sadam Husein vrlo je mlad 1957. ušao u politiku, u dobi od 20 godina, ušavši u nacionalističku stranku Baas, koja sebe smatra začetnikom "arapskog ustanka". Sadam je u politici doživio brz uspon, preuzevši prvo upravljanje strankom, a zatim 1979. i zemlje. Tijekom prvih godina njegove vladavine, zemlja je napredovala, uz pomoć prihoda od prodaje nafte i ambicioznih programa razvoja. Irak je postao, djelomično zahvaljujući i ratu koji je vodio protiv Irana, arapska zemlja koja se uzimala za primjer. "Irak se bori jednom a gradi drugom rukom", često je govorio Sadam u svojim dugim govorima, a u zemlji su se masovno gradile autoceste, aerodromi, sveučilišta i bolnice. Milijarde dolara arapskog novca slijevale su se u Irak koji je tvrdio da vodi rat protiv "perzijskog neprijatelja kako bi zaštitio istočna vrata arapskog naroda od pokušaja Irana da izveze islamsku revoluciju". Zapadni svijet, zabrinut zbog smjene iranskog šaha i islamskog aktivizma u Iranu, prodavao je oružje i vojnu opremu Iraku. Ali ono što je Sadam svome narodu predstavljao kao laganu šetnju iračke vojske u Iranu, pretvorilo se u dug i skup sukob koji je iscrpio zemlju. Kada je ajatolah Homeini 1988. prihvatio prekid vatre, koji je opisao kao "gorči od otrova", iračke državne blagajne bile su prazne. Vojska Sadama Huseina u augustu je 1990., navodno zbog sukoba oko nafte, napala Kuvajt i u roku od nekoliko sati zauzela zemlju ali i izazvala veliku svjetsku krizu koja je završila uspostavom velike koalicije pod vodstvom SAD-a, u kojoj je protiv Iraka bilo ujedinjeno 30 zemlja. Ta je kriza podijelila i Arape. Egipatska i sirijska vojska sudjelovale su u koaliciji, koju su druge arapske zemlje optuživale tvrdeći da je usmjerena protiv "heroja iz Bagdada" koji se usudio Izrael napasti raketama. Sadamova vojska, koja se smatrala petom po snazi na svijetu, u roku od nekoliko dana pometena je iz Kuvajta a Sadamov režim bio je pred raspadom zbog ustanka šiitskog stanovništva na jugu zemlje. Sadam Husein u krvi je ugušio tu pobunu, uz prešutni dogovor Amerikanaca, a Irak, sada već izložen oštrim međunarodnim embargom, bio je sve slabiji. Paralelno s time, sve su jači i pritisci protiv režima kojeg se optužuje da u tajnosti razvija oružja za masovna uništenja, koja međutim nikada nisu nađena. SAD i Velika Britanija iskoristit će taj argument zabranjenog oružja kako bi u ožujku 2003. pokrenuli rat, koji je 9. travnja doveo do pada Sadamova režima. Sam diktator je u prvom trenutku pobjegao. Američki vojnici uhapsili su Sadama Huseina 13. prosinca iste godine u blizini Tikrita, njegova rodnog mjesta. Irački diktator nije pružao otpor pri uhapšenju, a ponižavajuće slike njegova uhapšenja obišle su svijet. (Hina) xnab ydgk