DRAGAN ČOVIĆ ostat će na čelu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i nakon što ga je  Sud BiH nepravomoćnom presudom proglasio krivim, osudio na pet godina zatvora, te odlučio zadržati u pritvoru do isteka žalbenoga postupka. Odlučeno je to nakon dramatične izvanredne sjednice koju je Predsjedništvo HDZ-a BiH održalo u petak navečer u Sarajevu.

Sjednici iza zatvorenih vrata prisustvovali su gotovo svi članovi Predsjedništva , a nakon dvoipolsatne rasprave doneseni su zaključci u kojima je oštro kritiziran Sud BiH, ali i cijeli pravosudni sustav u BiH, javlja Pincom.info.

Zaključke je novinarima pročitao HDZ-ov glasnogovornik Mišo Relota, koji je presudu ocijenio "šokantnom". U zaključku se, između ostalog, ističe da su zaprepašteni odlukom Suda BiH "koji je predsjednika dr. Dragana Čovića bez dokaza bilo kakve krivice nevinog optužio, osudio i pritvorio zato što se u svom političkom angažmanu pokazao dosljednim i nepokolebljivim u borbi za prava i opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini."

Nadalje, u HDZ-u BiH tvrde da je namjera pravosudnih tijela vlasti bila izravno utjecati na definiranje političkih odnosa u BiH.

"Politički motivirani maratonski procesi protiv političkih čelnika Hrvata u Bosni i Hercegovini, očigledno osmišljeni i vođeni u cilju obeshrabrivanja i ponižavanja Hrvata u BiH postali su više politička nego pravosudna praksa" - stoji zaključilo je Predsjedništvo HDZ-a BiH.

Glasnogovornik Relota je potvrdio da Dragan Čović, premda u pritvoru, ostaje na čelu stranke. Kazao je da Predsjedništvo očekuje da će tokom žalbenog postupka biti dokazana Čovićeva nevinost. Prema Statutu HDZ-a BiH u slučaju spriječenosti predsjednika, njegovu ulogu preuzima zamjenik stranke, a to je Niko Lozančić. Eventualnu odluku o sastanku Nacionalnog vijeća, odnosno Središnjeg odbora HDZ-a BiH također donijeti Predsjedništvo stranke, objasnio je Relota.

Jeste cilj ovog projekta onemogućiti stranku. Cilj tih ljudi iz čije kuhinje je krenulo sve ovo, ne samo proces protiv dr. Čovića, nego konstantna i sustavna kampanja destabiliziranja stranke, bila je da HDZ BiH kao političkog čimbenika, odnosno kao stožerne stranke hrvatskog naroda u BiH ne bude nakon ovih izbora 1. oktobara. Na njihovu žalost, a na našu sreću, HDZ BiH ostala je stožerna stranka hrvatskog naroda u BiH i ako netko misli da će ovim činom zatvaranja našeg predsjednika destabilizirati odnosno obezglaviti stranku, tu su se grdno prevarili" - kazao je Relota.

Kako je već poznato, engleski način razgovora pomalo se razlikuje od ostalih. Količina pristojnosti, posebno kad se radi o istaknutim licima, nekom bi se mogla učiniti i smiješnom. Ali, to je njihov način.

Nakon što je potvrdno odgovorio na pitanje, Blair je krenuo u daljnje objašnjavanje, napominjući kako je katastrofalna situacija rezultat tenzija koje "manjina koja želi nasilje" nameće "većini koja ga ne želi".

Unatoč izjavama Blairovih glasnogovornika da se premijer često slaže s novinarima prije nego krene u daljnje objašnjavanje, Blairovi parlamentarni protivnici likuju tvrdeći da je on konačno priznao ono što javno mnijenje u Britaniji već dugo zna. Govore da Blair mora priznati svoju grešku zbog sudjelovanja u iračkom ratu.

Dakle, imamo dvije opcije.

U jednoj od njih Blair vodi tipičan engleski razgovor, koji možemo prikazati na sljedeći način. Zamislimo da vani pada kiša. "Lijepo vrijeme, zar ne?", reći će jedan Englez drugome. "Zaista, gospodine, zaista, ali pomalo smetaju ti mračni oblaci", odgovorit će ovaj. Tu drugi Enlglez nije priznao da je vrijeme lijepo, ali nije htio direktno uvrijediti sugovornika. Jer, takvi su Englezi.

Druga opcija sugerira da Tony Blair želi popraviti negativni imidž koji je sudjelovanjem u iračkom konfliktu zaradio kod kuće i u arapskom svijetu. Prvi korak prema tome bio bi priznavanje eventualnih grešaka, koje će njegovi protivnici sigurno htjeti iskoristiti protiv njega.

Engleska politika je često vrlo zabavna.

J. D.

NAKON objave da će nizozemska vlada podržati prijedlog ministrice imigracije Rite Verdonk, neki nizozemski muslimani kažu da se osjećaju  izoliranima i pod pritiskom. Zabranom bi bili pokriveni i drugi oblici pokrivanja cijelog lica, kao što je recimo veo, ili motorističke kacige koje zaklanjaju cijelo lice.  
 
 Situacija podsjeća na sličnu debatu koja se u Francuskoj vodila 2004. oko zabranjivanja nošenja burki (uključujući i druge religijske simbole) u školi. Kao i onda, i sada kritičari zakona govore o tome kako je zakon u suprotnosti s UN-ovom poveljom o ljudskim pravima.

Slični zakoni postoje i u drugim zemljama. U Njemačkoj se debata vodila o zabrane učiteljima da nose pokrivala za glavu, iako nema striktne zabrane burki. U Italiji je donesen strogi zakon koji zabranjuje sve oblike pokrivala za lice. 
 
Associated Press prenosi izjavu glavne nizozemske muslimanske organizacije, koja kaže kako je zakon "pretjerana reakcija na marginalni problem".
 Jedna muslimanska zastupnica u parlamentu, kaže kako bi takva zabrana dovela do toga da se misli da je bilo tko, tko nosi neko pokrivalo, potencijalni ekstremist i terorist.

Gradonačelnik Amsterdama kaže da se protivi nošenju burki i da žene koje zbog ustrajanja na njihovom nošenju, koje zbog toga nisu dobile posao, ne trebaju očekivati socijalnu pomoć. Također je kazao da je problem prenaglašen, budući da jako mali broj muslimana (inače, muslimani čine 6% nizozemske populacije) doista nosi burku.

Debata koja će se sigurno voditi bit će oko toga da bi ovakav zakon mogao izaći upravo u Nizozemskoj. Naime, radi se o zemlji u kojoj su marihuana i prostitucija legalizirane, u kojoj su dozvoljeni gay brakovi i koja generalno slovi za jednu od najliberalnijih zemalja na svijetu.
Strog zakon koji bi zabranio isticanje vjerskih obilježja, koliko god malo ljudi pratilo religijsku tradiciju koja propisuje takvo isticanje, mogao bi se naći u suprotnosti s nizozemskom liberalnom politikom.

J.D.
 

Nizozemska vlada je podržala prijedlog ministrice za imigraciju Rite Verdonk koji bi mogao dovesti do zakona koji bi zabranio Muslimankama nošenje burki na javnim mjestima. Burka je odjevni predmet koji prekriva cjelo tijelo, pa tako i lice, ostavljajući vidljivima jedino oči osobe koja ju nosi.

Ministrica, inače poznata po svojim čvrstim stavovima zbog čega se često sporila s koalicijskim partnerima, tvrdi da burke ometaju javni red te su prijetnja sigurnosti građana.

Muslimani u Nizozemskoj čine 5% stanovništva, ali izuzetno mali broj žena nosi tradicionalne burke u javnosti. Odnosi nizozemaca i muslimanske manjine su vrlo loši od 2004. godine kad je islamska ekstremistička skupina počinila atentat na redatelja Thea van Gogha.

Već su se javili i brojni kritičari ovog prijedloga koji smatraju da bi takav zakon, ako bude donesen, bio izravno kršenje ljudskih prava i građanskih sloboda.

P.V.

NA SUMMITU država-članica Azijsko-pacifičke ekonomske kooperacije (APEC) koji se održava u Hanoju je u četvrtak donesen niz zajedničkih mjera posvećenih borbi protiv terorizma.

Tekst su usuglasili ministri vanjskih poslova, a o njima će raspravljati šefovi vlada i država regije, koji uključuju američkog predsjednika Busha, ruskog predsjednika Putina, kineskog predsjednika Hu Jintao, japanskog premijera Shinzoa Abea i njegovog australskog kolegu Johna Howarda.

Države APEC već imaju zajedničko tijelo za koordinaciju borbe protiv terorizma, ustanovljeno 2002. godine.

Neke od prijedloga država kao što su SAD, Kanada i Australija su uključivale bolji nadzor hrane radi mogućnosti masovnog trovanja, bolja suradnja u nadzoru državnih granica, planovi za izvanredne situacije, kao i borbu protiv širenja zaraznih bolesti.

Očekuje se da će tekst tih mjera biti usuglašen kako bi se svečano objavile pred kraj samita u nedjelju.

D.A.