ARHIVA

Američki listovi o Hrvatskoj kao turističkom odredištu

NIZ AMERIČKIH listova objavio je u posljednje vrijeme priloge u kojima se Hrvatska navodi kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija. List The New York Times u sekciji za putovanja objavio je u nedjelju veliki članak o Hrvatskoj u kojem opisujući ljepote hrvatske rivijere poziva Amerikance da je posjete. "Plakat ćete kada je vidite. Ponesite rupčiće. Trebat će vam", piše novinar Steve Dougherty nakon posjeta hrvatskoj dalmatinskoj obali, otoku Hvaru, Splitu, Dubrovniku i Makarskoj rivijeri. "Sada, 10 godina nakon završetka krvavog građanskog rata koji je opustošio dobar dio Hrvatske, ona se još napreže videći nadu u svojim drevnim turističkim mekama poput Hvara, sestrinskih otoka poput Korčule i Mljeta i Dubrovnika, najljepšeg hrvatskog i, vjerojatno, i europskog grada", piše Times. Ured Hrvatske turističke zajednice u New Yorku izrazio je zadovoljstvo ovako pozitivnom reportažom o Hrvatskoj kao turističkoj meki. "Konačno i New York Times priznaje da je Hrvatska jedna od najpoželjnijih destinacija za Amerikance", rekla je za Hinu direktorica Ureda Nena Komarica koja nastoji što više američkih turista privući da posjete Hrvatsku. U posljednjih mjesec dana niz američkih magazina specijaliziranih za turizam s milijunskom ili blizu milijunskom nakladom objavio je napise o Hrvatskoj kao privlačnom turističkom odredištu. Travel + Leisure Magazine na 12 stranica govori o ljepotama hrvatske dalmatinske obale sugerirajući da ona postaje nova francuska rivijera. Tu su i prilozi u Style Magazinu koji je dalmatinsku obalu uvrstio među sedam svjetskih turističkih destinacija te u Outside Magazinu gdje se o Hrvatskoj govori kao o "balkanskom iznenađenju". Također, početkom lipnja počelo je emitiranje TV emisije Smart Travels with Rudy Maxa u kojoj se predstavlja dalmatinska obala.

UHIĆEN HRVATSKI DRŽAVLJANIN ZBOG POKUŠAJA SILOVANJA

Državno odvjetništvo u Karlsruheu naredilo je pritvor za 34godišnjeg državljanina Republike Hrvatske zbog pokušaja silovanja 17godišnje djevojke, stoji u priopćenju koje danas prenose južnonjemački mediji. L U zajedničkom priopćenju odvjetništva i policije stoji da je 34-godišnji hrvatski državljanin u nedjelju ujutro na lokalnoj cesti kod mjesta Wagheusel-Kirrlacha s leđa napao 17-godišnjakinju koju je večer prije toga upoznao na rođendanskoj proslavi. No kad se žrtva žestoko oduprla i nekoliko puta pozvala u pomoć, napadač je pobjegao, ostavivši na mjestu događaja svoj bicikl. Kako je dalje navedeno, napadač je identificiran na osnovi digitalnih fotografija s rođendanske proslave i ubrzo uhapšen. Hrvatski je državljanin po vlastitim navodima u Njemačku doputovao u subotu da bi kupio automobil, a kako se našao na spomenutoj proslavi, nije priopćeno. (Hina)xnkre ybs

Al-Qaida: Ultimatum europskim zemljama za povlačenje iz Iraka

TERORISTIČKA mreža Al-Qaida dala je europskim zemljama koje imaju vojnike u Iraku ultimatum od mjesec dana za povlačenje postrojba, prijeteći da će ako to ne učine u Europi pokrenuti nove napade, nakon onih u Londonu, piše u priopćenju objavljenom na internetu. "To je posljednja poruka europskim državama. Dajemo vam rok od mjesec dana da povučete svoje vojnike iz Mezopotamije (Iraka)", kaže se u priopćenju koje su 16. srpnja 2005. potpisale brigade Abu Hafs al-Masri. Nakon tog roka, koji načelno istječe 15. augusta, "neće biti novih poruka, već djela i riječi koje će se urezati u srce Europe", dodaje se u tekstu koji potpisuje skupina iz Al-Qaidine mreže koja je preuzela odgovornost za napade u Londonu. Autentičnost teksta objavljenog na internetu nije se mogla odmah utvrditi.

ASHDOWN NAJAVIO UKINUĆE OHR-A

Mandat visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH mogao bi se do oktobara 2006. godine pretvoriti u posebnog predstavnika Europske unije u BiH, rekao je u utorak zastupnicima na sjednici parlamenta BiH visoki predstavnik Paddy Ashdown. Tom izjavom prvi se put spominje rok do kojeg bi se mogao zatvoriti Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). Ashdown je rekao da je Vijeće za provedbu mira, koje određuje politiku međunarodne zajednice u BiH, već dalo do znanja da je spremno pokrenuti ukinuće Ureda visokog predstavnika u BiH. Po Ashdownovim riječima, posebni izaslanik Europske unije u BiH neće imati ovlasti koje je imao visoki predstavnik međunarodne zajednice, što znači da neće moći smijeniti najistaknutije političke dužnosnike u BiH. Ashdown je za trogodišnjeg mandata, među ostalima, s dužnosti smijenio hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, a prije njega i srpskog člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića. Wolfgang Petritsch, koji je dužnost visokoga međunarodnog predstavnika obnašao prije Ashdowna, smijenio je godine 2001. hrvatskog člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića i trajno mu zabranio da se bavi politikom jer se zauzimao za uspostavu hrvatske samouprave u BiH. Te su smjene u javnosti izazvale proturječne reakcije. Jedni su smatrali da one pridonose normalizaciji stanja u BiH, a drugi pak da su nedemokratske jer se njima poništava volja birača koji su te dužnosnike izabrali u državna tijela vlasti. (Hina)xpg ybs

12 mrtvih dupina na obali Crnog mora

DVANAEST mrtvih dupina pronađeno je proteklih dana na rumunjskoj obali Crnog mora, objavile su u utorak lokalne vlasti. Dupini su pronađeni na plaži pokraj sela Sfantu Gheorgea, 250 kilometara sjeveroistočno od Bukurešta. Uzrok uginuća još nije poznat. Prije dvije godine na rumunjskoj je obali Crnoga mora pronađeno 30 mrtvih dupina. Prije 60 godina u Crnom ih je moru bilo gotovo milijun, a danas ih ima samo dvije hiljade.

ATENTATI U LONDONU: EGIPATSKI BIOKEMIČAR OSLOBOĐEN SUMNJE

Egipatskog biokemičara Magdhija elNachara egipatski su istražitelji oslobodili optužbe za umiješanost u krvave atentate u Londonu, izjavili su za AFP sigurnosni izvori. "Istraga nepobitno pokazuje" da Magdi Nachar (33) koji je u četvrtak uhapšen u Kairu "nije imao nikakvu ulogu" u atentatima od 7. srpnja u kojima je u Londonu smrtno stradalo 56 osoba, izvijestili su izvori. Isti izvori napominju da su britanske vlasti nakon razmjene informacija s egipatskim dužnosnicima potvrdile neumiješanost egipatskog znanstvenika. I ministar unutarnjih poslova Habib al-Adly je rekao da Nashar nije "bio ni u kakvoj vezi s mrežom Al-Qaidom", ocijenivši da su napisi u egipatskom tisku koji ga navode kao mogućeg organizatora atentata, "potpuno neutemeljeni". Britanske vlasti nisu službeno optužile Magdija Nashara, ali su novine pisale da je u njegovoj kući u Leedsu (300 kilometara sjeverno od Londona) pronađen eksploziv. (Hina) xvrad ydgk

ICTY: MIROSLAV BRALO PRIZNAO KRIVNJU PO IZMIJENJENOJ OPTUŽNICI

Bosanski Hrvat Miroslav Bralo Cicko u utorak se pred Haškim sudom (ICTY) izjasnio da je kriv prema svih osam točaka izmijenjene optužnice, koja ga tereti za progon, ubojstva i druge ratne zločine protiv Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1993., na temelju sporazuma koji je sklopio s Tužiteljstvom. "Kriv sam i iskreno mi je žao", rekao je Bralo nakon svake od osam točaka izmijenjene optužnice koje mu je pročitao predsjedavajući sudac Liu Daqun. U odnosu na prvotnu optužnicu iz 1995. godine koja je imala 21 točku, izmijenjena optužnica je skraćena, ali joj je u prvoj točki dodana optužba za progon na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, zbog Bralina sudjelovanja u pokolju više od 100 Bošnjaka u Ahmićima, kod Viteza, 16. travnja 1993. U ostalih sedam točaka sažete su inkriminacije iz ranije 21 točke, pa ga se u tri točke tereti za ubojstvo, mučenje i povrede osobnog dostojanstva, uključujući silovanje kao kršenje ratnog prava i običaja, a u četiri točke za mučenje, nehumano postupanje, protupravno zatvaranje i protupravno zatvaranja civila kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. Tužitelj Mark Harmon je uz prijedlog Sporazuma o izjašnjavanju o krivnji i prijedlog izmijenjene optužnice, sudskom vijeću predao i dokument o činjeničnoj osnovi sporazuma. Vijeće je na samoj raspravi potvrdilo izmijenjenu optužnicu, nakon čega se Bralo izjasnio o krivnji, a potom je vijeće uzelo stanku radi razmatranja samog sporazuma. Tužitelj Harmon je naglasio da je sporazum bezuvjetan, odnosno da je do njega došlo bez davanja uvjeta i obećanja, bez nagovaranja i davanje preporuke za opseg kazne Brali. "Optuženi je prihvatio točke optužnice takve kakve jesu", rekao je Harmon. "Optuženi je do sporazuma došao potpuno samostalno i dobrovoljno", potvrdio je Bralin branitelj Johnatan Cooper, dodajući kako je to njegov izraz kajanja za počinjena djela. Na upit suca Liua je li bio prisiljen ući u sporazum, Bralo je odgovorio kako je to učinio "od svoje drage volje". Predsjedavajućem sucu također je potvrdio kako shvaća da vijeće nije obvezno prihvatiti opseg kazne koji bi on eventualno kasnije dogovorio s Tužiteljstvom. Liu je, nakon konzultacija sa sucima, tužiteljima i obranom, najavio da bi rasprava o visini kazne trebala biti održana u drugom ili trećem tjednu oktobara. Miroslav Bralo (37) je u vrijeme na koji se odnosi optužnica, od siječnja do srpnja 1993., bio pripadnik specijalne postrojbe HVO-a Džokeri. Prvotna optužnica protiv njega potvrđena je 10. studenoga 1995., a objavljena tek devet godina kasnije 12. oktobara 2004. Bralo se predao SFOR-u u BiH u studenom 2004. a u Haag je prebačen 12. studenoga. Na prvom stupanju pred sud 15. studenoga izjasnio se da nije kriv. Bralo je prvi haški optuženik Hrvat iz BiH koji je s Tužiteljstvom postigao sporazum o priznanju krivnje. Uz njega je vezan i kuriozitet o neuspješnom pokušaju predaje SFOR-u jesen 1997., kada je vraćen s porte baze mirovnih snaga uz objašnjenje da nije na popisu optuženih ICTY-a. (Hina) xdh ydj