BEOGRADSKA policija spriječila je obračun dvije međusobno suprotstavljene bande iz BiH do kojeg je, prema saznanjima policije, trebalo doći ovih dana u Beogradu.

 Tamošnja krim policija u suradnji s interventnim snagama uhapsila je u četvrtak Đorđa Ždrala (39) iz Sarajeva, Vladimira Mačara (29) sa Pala, Jugoslava Erakovića (32) iz Bijeljine, Bojana Šljivića (28) rođenog u Sarajevu sa prebivalištem u Beogradu, kod kojih je pronađen pištolj "zbrojevka", te i Davora Eleza (29) i Vladimira Pandurovića(26), obojica iz Sarajeva, kod kojih je pronađena jedna poluautomatska puška i jedan pištolj. Svi oni su zadržani u pritvoru.

Šljivić, Ždrale, Eraković i Mačar su pripadnici kriminalne skupine na čijem je čelu Đorđe Ždralo i koji svoje kriminalne aktivnosti realiziraju na području Republike Srpske i Republike Srbije, a Elez i Pandurović pripadnici su suparničke bande između kojih postoji visok stupanje netrpeljivosti i težnja za međusobnom eliminacijom, javlja srpski Blic.

Prema operativnim saznanjima, dolazak Ždralove ekipe u Beograd, kao i oružje pronađeno kod Eleza, potvrđuje tvrdnju o međusobnom sukobu do fizičke likvidacije, navodi se u priopćenju beogradske policije.

A.H./Blic

HENRY KISSINGER, bivši američki državnik i dobitnik Nobelove nagrade za mir, je u intervjuu za BBC izjavio kako smatra da u ovom trenutku SAD više nisu u stanju ostvariti vojnu pobjedu u Iraku.

Ta izjava dolazi samo mjesec dana nakon izlaska knjige uglednog novinara Roberta Woodwarda - tempirane uoči kongresnih izbora u SAD - u kojoj se tvrdi da je upravo Kissinger bio siva eminencija Bushove Bijele kuće i zagovornik dosadašnje strategije u mezopotamskom sukobu.

Novinarima BBC-ja, pak, Kissinger tvrdi da više nije realno očekivati da će SAD vlastitim vojnim angažmanom biti u stanju uspostaviti stabilnu, demokratsku vlast u Iraku koja se sama može braniti od terorista i pobunjenika.

S druge strane, Kissinger upozorava da bi povlačenje američkih snaga izazvalo još veću katastrofu te Irak bacilo u ralje još krvavijeg građanskog rata u koji će nužno biti upetljani njegovi susjedi.

Kissinger stoga predlaže da SAD pokušaju pronaći diplomatsko rješenje organiziranjem konferencije na kojoj će uz SAD i iračku vladu, odnosno razne iračke skupine, sudjelovati i irački susjedi, stalne članice Vijeća sigurnosti UN, te Indija i Pakistan.

Kissinger, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni tajnik u administraciji predsjednika Nixona, dobio je Nobelovu nagradu za mir zahvaljujući Pariškim sporazumima kojima je 1973. godine privremeno prekinut vijetnamski rat te tako omogućeno povlačenje američkih snaga iz Južnog Vijetnama.

Kissingera smatraju jednim od najuglednijih, ali i najkontroverznijih državnika, s obzirom da je otvoreno zagovarao "realpolitiku" i suradnju SAD s diktatorskim režimima kao što je Čile u doba Pinocheta.

D.A.

SCOTLAND YARD i obavještajna služba MI5 su započele intenzivnu istragu nakon što je utvrđeno da je 44-godišnji Aleksandar Litvinenko, bivši pukovnik ruske tajne službe FSB i žestoki kritičar predsjednika Putina, otrovan talijem.

Litvinenko je, prema navodima britanskih medijima, otrovan za vrijeme susreta s talijanskim profesorom Marcom Scaramellom, nedugo nakon što se navodno dočepao dokaza o umiješanosti predsjednika Putina u ubojstvo novinarke Ane Politovskaje.

Vjeruje se da je sastanak, održan u japanskom suši baru "Itsi" u Londonu poslužito kao prilika ubojicama da bivšeg FSB-ovca neprimjetno otruju teškim metalom koji izaziva teško oštećenje organizma.

Litvinenko je još 1. studenog primljen u bolnicu, a nedavno mu se stanje jako pogoršlao, te mu život visi o niti.

Litvinenko je 2000. godine, nakon optužbi za veleizdaju, napustio FSB i pobjegao iz Rusije u Veliku Britaniju, gdje mu je godinu dana kasnije pružen politički azil. Nakon toga je stekao reputaciju vodećeg post-hladnoratovskog ruskog prebjega te napisao knjigu u kojoj iznose "najprljavije" detalje o djelovanju FSB-a, čiji je načelnik svojevremeno bio i sam Putin.

Vjeruje se kako je tu knjigu financirao Boris Berezovski, židovski "oligarh" koji je pod Jeljcinom "vedrio i oblačio" Rusijom, ali koji je pod Putinom prisiljen u izgnanstvo u London.

Profesor Scaramella, s kojim se Litvinenko bio sreo, je član talijanske parlamentarne komsiije koja istražuje djelatnost bivšeg sovjetskog KGB-a - preteče današnjeg FSB-a - u Italiji, odnosno njenu moguću upetljanost u pokušaj ubojstva pape Ivana Pavla I.

Britanski mediji već sada cijeli slučaj uspoređuju s ubojstvom Georgija Markova, bugarskog hladnoratovskog disidenta ubijenog u Londonu 1978. godine otrovnom strelicom ispaljenom iz kišobrana.

D.A.

Foto:AFP

SELO Birmaza oko kojega se sukobljene strane često bore, i njegova okolica, jučer su pretrpjeli novi val napada vladinih snaga i paravojne formacije Janjaweed. Napadi su izvršeni iz zraka i sa zemlje.

Iako nema službenih vijesti o broju žrtava, pobunjeničke snage govore o 70 ubijenih ljudi. Afrička Unija osudila je napad i rekla da je ovaj najnoviji val borbi opasno kršenje sigurnosnih dogovora.

Tijekom prošlog tjedna darfurske su se vlasti prvo složile s prijedlogom UN-a da zajedno s Afričkom Unijom stvori kombinirani vojni kontingent mirovnih snaga, ali je uskoro nakon toga sudanski ministar vanjskih poslova odbio taj prijedlog i napomenuo kako će UN samo omogućiti tehničku pomoć snagama Afričke Unije koje su već na terenu.

Pobunjenici govore o nastavku napada i paljenju sela. Snage Afričke Unije koje su postavljene na terenu nisu u stanju održati mir. Nemaju dovoljno sredstava, raštrkani su, pod konstantnim napadima i jedne i druge strane, a financiranje im je problem.

Iako im američke i kanadske tvrtke pomažu sa smještajem i logistikom, zapad nije spreman slati velike sume novca, budući da sav novac koji se pošalje ne završi iskorišten za namijenjene svrhe.

Vlasti u Sudanu odbijaju dopustiti UN-u da bilo kako sudjeluje u pomaganju mirovnih snaga, ako one to prije toga ne odobre.

U međuvremenu, unatoč dogovoru o primirju kojeg su zaraćene strane postigle u svibnju, humanitarci na licu mjesta govore kako je situacija postaje neizdrživa.

U zadnje vrijeme su čak i oni pod napadima obje strane, a civili umiru od gladi, bolesti, bivaju silovani, mučeni, ubijani. Kofi Annan još uvijek pokušava postići dogovor sa sudanskim vlastima, ali ovi ga uporno odbijaju. Pitanje je koliko dugo on još može inzistirati na tome da za civile nad kojima se već tri godine vrši brutalan genocid, koji UN ne priznaje, ne uradi ništa.

J. D.

POVODOM njegova sutrašnjeg posjeta Bogoru nadomak Džakarte, više hiljada Indonezijaca izašlo je u nedjelju na ulice kako bi protestovali protiv američkog predsjednika Georgea W. Busha.

"Volimo Busha mrtvog" i "Traži se Bush: Živ ili mrtav" bili su samo neki od napisa koje su protestnici nosili ponad svojih glava, dok je vođa Stranke za pravdu i napredak (PKS), Tifatul Sembiring pozdravljao predstavnike stranke prije nego krenu u Bogor, grad u koji će doći Bush i gdje će se u ponedjeljak održati veliki protestni skup.

Među govornicima bio je i Habib Rizqie, vođa Fronte branitelja islama (FPI), fundamentalističke skupine, koji je pozvao na ubojstvo američkog predsjednika kako bi se osvetilo muslimane ubijene u Iraku i drugdje.

"Halal je proliti njegovu krv. Ne samo da je halal, već je to i obveza." - kazao je Habib Rizqie, dok su njegovi pristaše, dižući ruke u zrak, uzvikivali "zaslužuje smrt!".

Prosvjedi su organizirani i u gradovima Makassaru, na jugu otoka Celebesa i u Surabayji, velikom gradu na istoku Jave, te u Jombangu i Bojonegoru.

Foto: AFP

OBRAĆAJUĆI se članovima svoje progresivno-socijalističke stranke, Walid Jumballat upozorio je da bi prosirijska opozicija mogla napetu situaciju dovesti do državnog udara i da bi parlamentarna antisirijska većina trebala poduzeti "hrabre korake pri suočavanju sa situacijom". Ipak je ostavio mugućnost mirnog razrješavanja tenzija.

Obraćanje je uslijedilo nakon subotnjeg emitiranja govora Hezbollahovog vođe Hassana Nasrallaha, u kojemu je ovaj rekao da libanonska vlada nema dovoljno kredibiliteta te je pozvao sljedbenike da budu psihološki spremni izaći na ulice i demonstrirati.

Nije odredio točan datum demonstracija, ali je ohrabrio ljude da se pripreme za mirne proteste.

Tenzije u Libanonu rastu nekon prošlog vikenda, kad je šest prosirijskih ministara, među kojima i dvojica iz Hezbollaha, napustilo vladu nakon odbijanja zahtjeva da Hezbollah dobije pravo veta na odluke vlade.

Dodatno zaošaprile odnosa uslijedilo je i nakon dostavljenog prijedloga UN-a da oformi međunarodni sud za procesuiranje osumnjičenih za ubojstvo bivšeg libanonskog premijera Rafika Haririja. Ostatak vlade prihvatio je prijedlog, ali predsjednik ga je odbio. 

Još nije sigurno hoće li se vlada održati, budući da po ustavu sve religijske grupe moraju biti zastupljene u njoj, a ona je trenutno bez ijednog Šiita.

J.D.