PRVE prognoze rezultata srpskih parlamentarnih izbora koje su neslužbeno procurile iz nevladine udruge CESID govore kako su, prema najavama, radikali najjača od svih parlamentarnih stranaka, a da se Liberalno-demokratska partija Čede Jovanovića bori za prelazak cenzusa nužnog za ulazak u Narodnu skupštinu.

Trenutno stanje:

Srpska radikalna stranka - 28,5 %

Demokratska stranka - 22,9 %

Demokratska stranka Srbije - 17 %

G17 + - 6,8 %

Socijalistička partija Srbije - 6,1 %

Liberalno-demokratska partija - 5 %

Broj zastupničkih mjesta:

SRS - 80

DS - 65

DSS - 48

G17 - 19

SPS - 17

LDP - 14

Savez vojvođanskih Mađara - 3

Stranka demorkatske akcije - 2

Unija Roma Srbije - 1

Partija Roma - 1

SRBI danas prvi put izlaze na izbore nakon raspada saveza s Crnom Gorom. U Srbiji ima oko 6,5 milijuna glasača, koji željno očekuju ishod ovogodišnjih izbora. Pitanje koje je svima na pameti, i koje najviše brine europske političke čelnike, jest: Hoće li vlast pripasti radikalima?

Osnovni izbor koji srpski glasači imaju je onaj između Radikalne stranke Vojislava Šešelja, Demokratske stranke predsjednika Tadića i Demokratske srpske stranke premijera Vojislava Koštunice. Prema prvim predviđanjima, teško da će ijedna stranka uspijeti izboriti većinu glasova. U tom slučaju se očekuje koalicija Tadićevog DS-a i Koštunicinog DSS-a.

Najteže pitanje s kojim će se buduća srpska Vlada morati pozabaviti je naravno sudbina Kosova, koje bi se ubrzo moglo također odcijepiti od Srbije. Očekuje se da će UN odluku o budućnosti Kosova donijeti tokom ove godine, prenosi BBC.

P.V.
Foto: AFP

SRPSKI mediji su, pozivajući se na KIM Radio, tvrde da preporuka UN-ovog posrednika Mattija Ahtisaarija za konačno rješenje statusa Kosova predviđa izdvajanje te pokrajine iz Srbije, ali ne spominje riječ "nezavisnost".

Diplomati dobro upućeni u Ahtisaarijev tekst navode kako će se on isključivo baviti prebacivanjem dosadašnjih ovlasti UNMIK-ove međunarodne uprave na kosovske institucije, dok će namjerno iz njega biti izbrisane riječi kao "nezavisnost", "suverenitet" i "teritorijalni integritet".

Iako se dugo najavljivalo da će Ahtisaari preporučiti tzv. uvjetnu nezavisnost, tekst preporuke je namjerno dvoznačan kako bi objema stranama omogućio da ga protumače na svoj način, odnosno tako olakšao pregovore između Beograda i Prištine koji trebaju uslijediti u februaru. Ahtisaarijeva preporuka će članicama Kontakt grupe biti dana na uvid 26. siječnja, a potom će je oni podnijeti srpskim i kosovskim vlastima 9. veljače.

Dio diplomata drži da će Ahtisaarijeva dvosmislenost samo izazvati dodatnu napetost u regiji, s obzirom da bi odbijanje eksplicitnog priznanja nezavisnosti moglo radikalizirati kosovske Albance. S druge strane se diplomatski rječnik preporuke pravda time što u međunarodnoj zajednici po pitanju Kosova još uvijek nema potpunog konsenzusa, odnosno kako Rusija još uvijek inzistira na formalnom očuvanju teritorijalnog integriteta Srbije.

"Curenje" vijesti o tome kako navodno rješenje statusa Kosova ipak nije konačno valja protumačiti i u svjetlu današnjih parlamentarnih izbora u Srbiji, odnosno straha dijela zapadnih vlada da bi njihov previše tvrd stav o južnoj srpskoj pokrajini mogao ići na ruku srpskim radikalima i nacionalistima.

D.A.

ISTAMBULSKA policija privela je na ispitivanje sedmero muškaraca osumnjičenih u slučaju ubojstva tursko-armenskog novinara Hranta Dinka.

Glavni osumnjičenik, Ogun Samast, uhapšen je nakon što ga je njegov otac identificirao na osnovu televizijskih snimki napravljenih u blizini mjesta zločina.

Dink je ustrijeljen usred bijela dana, odmah ispred svog ureda u Istambulu. Razlog ubojstva vjerojatno leži u tome što je Dink napisao velik broj kontroverznih članaka o masovnim ubojstvima Armenaca koje su za vrijeme Prvog svjetskog rata počinili Turci.

Glavni osumnjičeni za umorstvo, tinejdžer Ogun Samast, uhapšen je dan nakon Dinkove smrti, u gradu Samsunu. Kod sebe je imao pištolj kojim je počinjen zločin. Vjerojatno je bio na putu iz Istambula u svoj rodni grad Trabzon.

Ostalih šest osumjičenika privedeno je u Trabzonu i avionom prevezeno u Istambul. O tim osobama policija još nije priopćila nikakve detalje, prenosi BBC.

P.V.
Foto: AFP

NA PETIM parlamentarnim izborima u prosincu 2000. godine je uvjerljivo pobijedila proeuropska opozicijska koalicija DOS, dok je na posljednjim izborima održanim 2003. prvi put najviše glasova dobila Srpska radikalna stranka, ali je ipak vladu formirao dio proeuropskog bloka, uz podršku SPS-a, podsjeća B92.

9. decembar 1990.

Prvi višestranački izbori u Republici Srbiji. Na biračke liste upisano je 7.036.303 birača, na izbore je izašlo 5.034.440 birača ili 71,49 posto

SPS - 2.320.587 (77,6 posto) glasova - 194 mandata;
SPO - 794.789 (7,6) - 19
DS - 374.887 (3,8) - 7
DZVM - 132.726 (3,2) - 8
SDA - 84.156 (1,2) - 3
Partija za demokratsko djelovanje - 21.998 (0,4) - 1
Narodna seljačka stranka - 68.045 (0,4) - 1
DSHV - 23.630 (0,4) - 1
Srpska demokratska stranka - 32.927 (0,4) - 1
Stranka Jugoslovena - 21.784 (0,4) - 1
UJDI - 24.982 (0,4) - 1 poslanik
Demokratska reformska stranka Muslimana - 3.432 (0,4) - 1
SRSJ za Vojvodinu - 71.865 (0,8) - 2
Stranka saveza seljaka Srbije - 52.663 (0,8) - 2
Grupa građana - 456.318 (3,2) - 8

20. decembar 1992.

Prijevremeni parlamentarni izbori održani su jer je 27. travnja 1992, nakon raspada SFRJ, proglašena SR Jugoslavija.

Na biračke liste upisano je 6.959.469, na izbore je izašlo 4.723.711 ili 69,72 posto.

SPS - 1.359.086 (40,4 posto) glasova - 101 mandat
SRS - 1.066.765 (29,2) - 73
DEPOS - 797.831 (20,0) - 50
DZVM - 140.825 (3,6) - 9
DS - 196.347 (2,4) - 6
Seljačka stranka Srbije - 128.240 (1,2) - 3
DS/RDSV - 71.865 (0,8) - 2
Demokratska reformska stranka Muslimana - 6.336 (0,4) - 1
Grupa građana (Željko Ražnatović) - 17.352 (2,0) - 5

19. decembar 1993.

Prijevremeni parlamentarni izbori održani su nakon što je predjsednik Srbije Slobodan Milošević u augustu iste godine raspustio skupštinu "zbog blokiranja mehanizma za odlučivanje".

Na biračke liste upisano je 7.010.385 birača, na izbore je izašlo 4.300.440 ili 61,34 posto.

SPS - 1.576.287 (49,2 posto) glasova - 123 mandata
DEPOS - 715.564 (18,0) - 45
SRS - 595.467 (15,6) - 39
DS - 497.582 (11,6) - 29
DSS - 218.056 (2,8) - 7
DZVM - 112.342 (2,0) - 5
Koalicija Partija za demokratsko djelovanje i Demokratska partija Albanaca - 29.342 (0,8) - 2

21. decembar 1997.

Na biračke liste upisano je 7.205.366 birača, na izbore je izašlo 4.132.236 ili 57,47 posto.

SPS-JUL-Nova Demokratija - 1.418.036 (44 posto) glasova - 110 mandata
SRS - 1.162.216 (32,80) - 82
SPO - 793.988 (18,00) - 45
Koalicija "Vojvodina" - 112.589 (1,60) - 4
Savez vojvođanskih Mađara - 50.960 (1,60) - 4
Lista za Sandžak-dr Sulejman Ugljanin - 49.486 (1,20) - 3 
DA-SSS-PSS - 60.855 (0,40) - 1
Koalicija Preševo-Bujanovac - 14.179 (0,40) - 1

Izbore je bojkotiralo 16 stranaka među kojima su bile i Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije, Građanski savez Srbije i druge.

23. decembar 2000.

Prijevremeni parlamentarni izbori raspisani su u skladu sa sporazumom koji su 16. oktobaru potpisali SPS, Demokratska opozicija Srbije i SPO.

Od upisanih 6.493.672 birača na izbore je izašlo 3.748.623 ili 57,72 posto

DOS - 2.402.387 (64,8 posto) glasova - 176 mandata
SPS - 515.845 (13,76) - 37
SRS - 322.333 (8,59) - 23
SSJ - 199.847 (5,33) - 14

28. decembar 2003.

Od upisanih 6.511.450 birača, glasalo je 3.825.471 ili 58,75 posto građana.

SRS - 1.056.256 (27,61 posto) glasova - 82 mandata
DSS - 678.031 (17,72) - 53
DS - 481.294 (12,58) - 37
G17 plus - 438.422 (11,46) - 34
SPO-NS - 293.082 (7,66) - 22
SPS - 291.341 (7,61) - 22