U BLISKOJ budućnosti zračne borbe mogle bi izgledati kao scene iz "Ratova zvijezda". Naime, vojni znanstvenici pod paskom Pentagona razvijaju visokoenergetski laser koji će biti dovoljno malen za montažu na borbeni zrakoplov, ali i dovoljno razoran da može uništiti neprijateljske projektile u zraku, objavio je časopis New Scientist.

Centralna Pentagonova agencija za istraživanje i razvoj nedavno je dovršila projekt HELLADS (High Energy Laser Area Defense System),  a novi laserski sustav težit će samo 750 kg, dok će njegove dimenzije biti slične dimenzijama većeg hladnjaka.

Podsjetimo, dosad je upotreba lasera u vojne svrhe bila ograničena zahtjevima za velikim dimenzijama aparature potrebne za hlađenje lasera radi mogućeg pregrijavanja. No, Pentagonova istraživačka agencija za naprednu obranu (PDARPA) tvrdi da su uspjeli riješiti problem hlađenja svojevrsnim hibridom tekućeg lasera i lasera čvrstog stanja, te su smanjili dimenzije dotičnog vojnog lasera za cijeli red veličine.

Takozvani "tekući laser" ima sposobnost odašiljanja kontinuirane laserske zrake ali zahtijeva glomazne sustave za hlađenje, dok laseri čvrstog stanja odašilju snažnije laserske zrake, ali u diskretnim pulsevima kako bi se spriječilo pregrijavanje.

"Kombinirali smo visoku gustoću energije lasera čvrstog stanja i termičke zahtjeve tekućeg lasera." - kazao je u razgovoru za New Scientist menadžer projekta Don Woodbury.

Pentagonovi znanstvenici izradili su prototip lasera koji može "ispaliti" lasersku zraku snage od jednog kilovata (1 KW), a do kraja godine trebao bi biti dovršen prvi vojni laser koji bi emitirao zraku snage od 15 KW.

Ako sve prođe prema planu, do 2007. bi trebala biti dovršena konačna verzija vojnog lasera snage od čak 150 KW, koji bi mogao biti montiran na borbeni zrakoplov, a služio bi uništavanju neprijateljskih projektila u zraku.

GLAVNA haška tužiteljica Carla Del Ponte samo je dan prije isteka roka za žalbu na presudu Tihomiru Blaškiću zatražila od Haškog suda obnovu postupka hrvatskom generalu. Rok za predaju žalbe bio je godinu dana od njezina donošenja, a glavna tužiteljica svoj zahtjev temelji na navodnim novim saznanjima o krivnji generala Blaškića.

Podsjetimo se, Blaškić je u zatvoru u Scheveningenu proveo 9 godina, koliko je trajalo dramatično i politički obojeno suđenje, da bi na kraju sud njegovu kaznu smanjio sa 45 na 9 godina, pa je Blaškić odmah po izricanju nove kazne pušten kući.

Ukoliko sud odobri žalbu tužilaštva, slučaj Blaškić vratio bi se na početak.

Tužiteljstvo tvrdi kako ima novog tajnog svjedoka, no iako njegov identitet nije poznat, nagađa se o Miroslavu Brali Cicku, predratnom delikventu i ubojici kojeg haška optužnica tereti da je 1993. godine sudjelovao u progonima Bošnjaka iz Lašvanske doline, kao i da je u Ahmićima nožem ubijao zarobljene civile, te o Pašku Ljubičiću, zapovjedniku postrojbe Jockeri, koja je počinila jedan od najozloglašnijih zločina u Ahmićima. Miroslav Bralo Cicko bio je također pripadnik Jockera.

Bralo i Ljubičić u Haag su dospjeli nakon dugih godina bijega. Bralo se, piše novi Globus, tokom rata "dokazivao" sadističkim zlostavljanjima, pa bi tako ranjenicima stavljao sol na ranu ili je po njima urinirao. Prema napisima u Globusu, nikada nije upoznao Blaškića, a poslije rata nko se vrijeme skrivao uz pomoć Vojne policije HVO-a iz Mostara.

Ljubičić je bio blizak suradnik Ivice Rajića, zagovornika etničkog čišćenja. Zajedno s njim, Ljubičić je bio angažiran i u političkom životu HDZ-a srednje Bosne, gdje je vladao Dario Kordić, također haški optuženik.

Ipak, sasvim je logično za očekivati kako haško tužiteljstvo svoj ponovni zahtjev ne temelji isključivo na svjedočenju posve nepouzdanih osoba, koje preko Blaškića spašavaju vlastitu kožu. Stoga postoji velika mogućnost da Carla Del Ponte posjeduje nove teške dokaze ili ozbiljne svjedoke.

Blaškićevi odvjetnici imaju 40 dana da se očituju o zahtjevu Haaškog tužiteljstva.

Haško tužiteljstvo u srijedu nije željelo komentirati Globusov napis po kojem je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte zatražila od Haškog suda ponavljanje suđenja bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnja Bosna Tihomiru Blaškiću.

"Nemamo komentara." - priopćeno je iz haškog Tužiteljstva u Den Haagu na upit o tvrdnjama Globusa.

"Nismo dobili nikakvu službenu obavijest i stoga nemamo komentara." - kazao je pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić upitan da li je Haški sud kontaktirao Hrvatsku u ovom slučaju.

Blaškićev odvjetnik Anto Nobilo nije bio dostupan za komentar.

ČETVORICA mladih Iranaca, od kojih je najmanje jedan bio mlađi od 18 godina, obješena su na trgu u Badar-Abbasu zbog silovanja, otmice i krađe.

Dnevnik navodi samo inicijale smaknutih mladića uz napomenu da je to treći mladić u mjesec dana kažnjen smrću u Islamskoj Republici, koji je u trenutku počinjenja zločina i smaknuća imao manje od 18 godina.

Tužitelj Revolucionarnog suda za Bandar-Abbas kazao je za list da su mladići imali 17 i 23 godine, ne navodeći koji od njih nije bio punoljetan.

Iransko pravosuđe je 19. srpnja presudilo da se javno objesi Mašhad Mahmud A., koji je imao 16 godina kada je oteo i silovao 13-godišnjeg dječaka.

U zatvoru je pak 1. augusta obješen mladić osuđen za ubojstvo pet osoba koji je u trenutku počinjenja zločina bio maloljetan.

Međunarodna zajednica, poglavito Europska unija i organizacije za zaštitu mladih pritišću Iran da obustavi praksu smaknuća adolescenata.

Suočeno s kritikama, ultrakonzervativno pravosuđe tvrdi da nema smaknuća maloljetnih osoba u Iranu te također da je vladi predalo nacrt zakona kojim se zabranjuje primjena smrtne kazne i bičevanje za osobe koje su bile maloljetne u trenutku počinjenja zločina.

Foto: Arhiva