AMERIČKI časopis "Time" tvrdi da će James Cameron, kanadski filmski režiser poznat po filmu "Titanic", u svom novom dokumentarcu objaviti otkriće koje bi moglo potkopati tradicionalno kršćanstvo daleko više nego što je to uspio kontroverzni bestseler Dana Browna "Da Vincijev kod".

Cameron se u svom dokumentarcu bavi spiljom koju su prije 27 godina, kopajući temelje za zgradu, pronašli građevinski radnici u Jeruzalemu. U spilji je pronađeno oko desetak kamenih sarkofaga, uključujući i jedan na kome je pronađen natpis "Jesua, sin Josip" ali "Juda, sin Jesuin".

Profesor Amos Kloner, izraelski arheolog koji je vodio istraživanja, ostatke nije povezao sa Isusom i njegovom obitelji, smatrajući kako je riječ o uobičajenim imenima stanovnika Palestine u razdoblju prije dva hiljadljeća.

Međutim, Cameron, koji je producirao film, te njegov režiser Simcha Jacobovici tvrde kako se u grobnici nalaze Isus, Marija Magdalena i njihov sin.

Svoje tvrdnje temelje na arheološkim dokazima, proučavanju Biblije te najsuvremenijim metodama DNK analize.

Takve su tvrdnje u suprotnosti s tradicionalnim kršćanskim vjerovanjima prema kojima je Isus Krist uskrsnuo iz groba.

Cameron i Jacobovici će svoja otkrića objaviti na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak, a njihov film, koji traje 90-ak minuta, bit će emitiran na "Discovery Channelu".

D.A.

SLOVENSKO naselje Zdenska Vas kod Grosuplja u blizini Ljubljane u subotu popodne pogodila je neočekivana tragedija. Muškarac je pištoljem ubio svoju bivšu ženu i njene roditelje, a zatim i sam sebi oduzeo život, izvještavaju slovenski mediji.

35-godišnji muškarac, čiji identitet nije pušten u javnost, došao je u posjet svojoj djeci, koja žive s njegovom bivšom suprugom i njenim roditeljima, te iznenada poludio, izvadio pištolj i pobio ukućane pred očima svoje djece, da bi nakon toga i sam sebi oduzeo život.

Još se ne zna što je ubojicu točno toliko isprovociralo da je počinio taj očajnički čin. Istraga je u tijeku.

P.V.

IRANSKE vlasti danas su izjavile da su uspješno provele test lansiranja rakete u svemir. Izjava, dana na nacionalnoj televiziji, bila je prilično nejasna, ali činila se kao da ima veze s iranskim pokušajima lansiranja komercijalnih satelita u orbitu.

Svemirsku letjelicu su, po riječima Moshena Bahramija, voditelja Iranskog centra za istraživanje svemira, izgradili Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo obrane.

Bahrami nije dao nikakve druge detalje osim što je rekao da je Iran uspješno lansirao nešto što je on nazvao svemirskom raketom ili projektilom.

Iran je u prošlosti izjavljivao da želi nabaviti tehnologiju koja bi mu omogućavala slanje vlastitih satelita u orbitu, uključujući i komercijalne satelite. Ali, o tom projektu je dao jako malo informacija.

Zna se da namjeravaju lansirati još četiri satelita do 2010., da bi povećali broj fiksnih i mobilnih telefonskih linija s 22 na 80 milijuna. Također žele povećati, putem satelita, broj korisnika interneta s 5,5 na 35 milijuna.

U izoliranom incidentu, na sjeverozapadu Irana, blizu granice s Turskom, Revolucionarna garda je ubila 17 kurdskih pobunjenika. U akciji je srušen jedan helikopter Garde i poginuo je jedan vojnik. Iranci krive zapad i cioniste za poticanje "neprijateljskih elemenata" u zemlji. 

J.D.

U PONEDJELJAK Haški sud, nakon 14-godišnjeg sudskog procesa, treba donijeti presudu u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid. To je po prvi put u povijesti Suda da odlučuje o činjenici je li neka država odgovorna za genocid ili ne.

Vlasti u Sarajevu su Sudu još 1993. godine podnijele tužbu u kojoj optužuju Srbiju i Republiku Srpsku za izvršenje stravičnog zločina genocida nad muslimanskim stanovništvom s područja BIH.

Sud će sutra donijeti dvije odluke. Prva se odnosi na primjedbe Srbije kako Sud nema nadležnost za donošenje presude na osnovu tužbe BIH iz razloga što 1993. godine Srbija (nekadašnja SFRJ) nije bila članica UN-a, niti potpisnica Konvencije o genocidu, pa joj se iz tog razloga ne može ni suditi za genocid.

Pokaže li se Sud nadležnim u navedenom slučaju, a kako piše srpski B92, nagađa se da hoće, Sud će izreći presudu Srbiji na osnovu tužbe BIH koja je tereti za "pokušaj uništenja muslimanskog naroda u cijeloj BIH".

Uz 15 stalnih sudaca Haškog suda, u ovom suđenju sudjeluju i dvojica "vanjskih" sudaca - jedan sa srpske, a drugi sa strane BIH. Navodno postoji mogućnost da se Srbiju optuži za zločine počinjene u Srebrenici, ali ne i za zločine na području cijele Bosne. Isto tako, Srbija bi mogla odgovarati za činjenicu da Sudu nije izručila nikoga od odgovornih za taj zločin.

Osim što presudu nestrpljivo očekuju Srbija i BIH, izazvala je veliku pozornost cijelog svijeta. Tako su o sutrašnjoj presudi, ali i o samim zločinima zbog kojih BIH tuži Srbiju izvijestile sve svjetske agencije.

"Bude li Srbija optužena za genocid, imat će to dalekosežne posljedice koje će biti na teret našoj budućnosti još desetljećima." - prenosi AP izjavu Radoslava Stojanovića, pravnog stručnjaka koji zastupa Srbiju pred Sudom.

"Možete li samo zamisliti kako će se jadno osjećati Srbi budu li deklarirani kao prva zemlja u povijesti optužena za genocid? Naša slika u svijetu je ionako loša, no ovo bi stvarno bila najveća moguća sramota." - izjavila je beogradska studentica Ljubica Jovanović, čije je riječi prenio Herald Tribune.

"Što možemo očekivati od Suda kojeg kontroliraju Amerikanci nego presudu da smo krivi." - rekao je Aleksandar Vučić, čelnik Srpske radikalne stranke.

Neki od svjetskih medija se pak pitaju: "Može li država počiniti genocid? Treba li jedna cijela nacija, ne samo predsjednici, generali i vojnici, nositi breme odgovornosti za najteži zločin protiv čovječanstva?".

I.M.
Foto:AFP

ČUVARICA životinja u zoološkom parku u američkom gradu Denveru preminula je od ozljeda koje joj je nanio podivljali jaguar.

Čuvarica je napadnuta dok je čistila jaguarov kavez. U pomoć su joj odmah priskočili njeni kolege koji su bili prisiljeni ubiti životinju nakon što je pokušala napasti i njih. Zoološki vrt je nakon incidenta privremeno zatvoren.

Čuvarica je odvedena u bolnicu, no ubrzo je preminula od ozljeda koje joj je jaguar nanio.

Jaguar je bio šestogodišnji mužjak po imenu Jorge. Težio je 64 kg, a u Denver je došao iz Bolivije 2005. godine.

"Duboko smo potreseni ovim gubitkom. Ovim bi putem željeli izraziti naše saučešće obitelji nastradale čuvarice", napisao je predsjednik zoološkog vrta, Clayton Freiheit, na njihovim službenim web stranicama, prenosi BBC.

Čelnici zoološkog vrta ističu kako posjetioci ni u jednom trenutku nisu bili u nikakvoj opasnosti, te kako će se vrt ponovo otvoriti u ponedjeljak.

P.V.

OVOTJEDNI sukob između američkih predsjedničkih kandidata Baracka Obame i Hillary Clinton je samo eskalacija višetjednih napetosti izazvanih sve bolnijom spoznajom bivše Prve dame da joj nekoć pro-klintonovski Hollywood sve više okreće leđa.

Tako je Arianna Huffington, liberalna Internet-kolumnistica iz Los Angelesa, tvrdi da su joj se prilikom nedavne Obamine gala-večere u Hollywoodu brojne tamo nazočne zvijezde požalile kako osjećaju nelagodu, pa i strah zbog toga su javno pružile podršku karizmatskom senatoru i trenutno najvećoj medijskoj zvijezdi Demokratske stranke.

Razlog za to su serije E-mailova kojima su vodeći dužnosnici Clintonine izborne kampanje zasuli sve relevantne holivudske adrese te u kojima se "prijateljski" sugerira nepojavljivanje na Obaminim predizbornim skupovima, odnosno da se Obaminoj kampanji ne donira niti jedan jedini cent.

U E-mailovima se pojavljuju riječi "Ili ste s nama, ili ste protiv nas", te se citiraju ankete prema kojima većina demokratskih glasača na stranačkim izborima namjerava dati glas upravo Hillary Clinton, te da će upravo ona, a ne Barack Obama biti demokratski predsjednički kandidat, a nakon toga gotovo sigurno i predsjednica SAD. Pisma završavaju s tvrdnjom da će Hillary Clinton, jednom kada bude u Bijeloj kući, pamtiti tko joj je bio, a tko joj nije bio prijatelj.

Hillaryinog supruga Billa Clintona je svojevremeno tradicionalno liberalni i lijevo orijentiran holivudski establishment prigrlio kao nijednog drugog američkog predsjednika u povijesti, a američki predsjednik je Hollywoodu znao vraćati usluge promicanjem i pomaganjem pri snimanju holivudskih filmova.

Hillary Clinton - iza koje, uz stranački, stoji i veliki dio američkog poslovnog i medijskog establishmenta - je sve do Obamine kandidature smatrala da će izbori biti formalnost. Ulazak karizmatskog protukandidata u utrku je predstavljao neugodno iznenađenje, a još neugodnije je to što su mnogi u Hollywoodu prednost dali Obami, a ne njoj. 

Mnogi promatrači, stoga, drže da je Hillary Clinton to shvatila kao osobnu izdaju te "izdajnike" odlučila "dovesti u red" na način koji se ne pamti u tako ranoj fazi predsjedničke utrke.

S druge strane neki od promatrača drže kako bi se Hillary Clinton taj "preventivni udar" mogao vratiti u lice, pogotovo s obzirom da potvrđuje neke od negativnih stereotipa koji o njoj već godinama stvaraju republikanski izborni stratezi.

Američki časopis "Newsweek", pak, drži da je osnovni problem Hillary Clinton u tome što je u kampanju ušla s pogrešnom strategijom, temeljenoj na pretpostavci da joj glavna opasnost prijeti zdesna, odnosno od republikanaca koji je vole opisivati kao oličenje korupcije, skandala i svega negativnog što se vezuje za administraciju njenog uspruga.

Umjesto toga se ispostavilo da je Hillary Clinton u posljednje vrijeme stekla velike antipatije i na lijevom krilu američke politike, odnosno među pristašama Demokratske stranke koji joj ne mogu oprostiti to što je prije nekoliko godina zdušno podržavala američki vojni pohod na Irak.

Mnogi od proturatno raspoloženih demokrata su stoga spremni u svrhu spriječavanja njene stranačke nominacije koristiti iste one argumente o korupciji koje koriste republikance, pri čemu je ovotjedno podsjećanje na Clintonovo naplaćivanje noćenja u Bijeloj kući samo prvi takav slučaj.

"Newsweek" je tu praksu nazvao fraggingom, koristeći izraz za praksu zbog koje je u završnim fazama vijetnamskog rata daleko više američkih oficira ginulo od ruke vlastitih vojnika nego od ruke vijetkongovskih gerilaca.

D.A.