AMERIČKI SENAT je s 51 glasom "za" i 46 "protiv" izglasao vojni proračun od 124 milijardi dolara čiji je najvažnija detalj u tome da se američke trupe moraju povući iz Iraka do 1. travnja 2008. godine.

Odluka je istovjetna onoj koju je dan ranije s 218 glasova "za" i 208 glasova "protiv" donio Predstavnički dom, a donesena je skoro isključivo po stranačkoj liniji. U Predstavničkom domu su za povlačenje bila 2 republikanca, a protiv 13 demokrata. U Senatu se republikancima, davši glas protiv povlačenja, pridružio nezavisni senator Joe Lieberman koji je inače član demokratskog kluba.

Demokrati od jeseni drže većinu u oba doma Kongresa, a njihovo preuzimanje vlasti mnogi tumače dubokim nezadovoljstvom američkog naroda ratom u Iraku. Već duže vremena demokratski čelnici tvrde da se u Iraku ne može postići vojna pobjeda, odnosno da se tamošnja kriza može riješiti isključivo političkim sredstvima.

Odluka stoga nije bila nimalo neočekivana kao što nije neočekivana ni reakcija predsjednika Busha koji je već ranije navijestio kako taj zakonski tekst neće potpisati, odnosno da će na njega staviti predsjednički veto. Američki Ustav nalaže da se u tom slučaju zakon može usvojiti jedino ako se za njega izjasni dvotrećinska većina u oba doma Kongresa. S obzirom da su demokrati, kao i protivnici rata unutar manjinske Republikanske stranke, daleko od  te brojke, SAD čeka višemjesečno natezanje između međusobno neprijateljski raspoložene zakonodavne i izvršne vlasti.

Demokrati su, inače, rekli da su odluku tempirali tako da na predsjednički stol dođe na četvrtu godišnjicu danas već zloglasnog Bushovog slijetanja na nosač zrakoplova "USS Abraham Lincoln" kada je predsjednik godine 2003. objavio "kraj većih vojnih operacija u Iraku". U međuvremenu je u Iraku poginulo preko 3200 vojnika - 30 puta više nego za vrijeme same invazije.

Bush je to preko svoje glasnogovornice Dane Perino odluku o tempiranju glasanja nazvao "jeftinim propagandnim trikom".

Jedan od razloga zbog kojeg su demokrati odabrali konfrontaciju s predsjednikom jest njegova odluka da po preporuci svog novog ministra obrane Roberta Gatesa u Irak pošalje dodatnih 20.000 vojnika. Iako general Petraeus, američki zapovjednik u Iraku, tvrdi da je to pojačanje postiglo određena poboljšanja, demokrati su skeptični.

Financijski stručnjaci tvrde da će američka vojska, ukoliko se u međuvremenu ne postigne sporazum između Bijele kuće i Kongresa, moći normalno funkcionirati do srpnja.

D.A.

Foto: AFP

REAGIRAJUĆI na prije nekoliko dana izvršeni vandalski čin nad velikim kamenim križem i postajama Križnog puta na stolačkoj tvrđavi, poznatoj kao Križevac, priopćenjem se oglasio HDZ 1990. Stolac optužujući predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

"Opće je poznato da je ovo samo jedan u nizu napada na hrvatska znamenja u našem gradu. Mišljenja smo kako je ovaj posljednji sramotni čin izravna posljedica nedavnog posjeta predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Sulejmana Tihića našem gradu", prenosi priopćenje Pincom.info.

Navodi se kako je prilikom posjeta Čović naglasio "kako hrvatski nazivi ulica, zastava hrvatskog naroda i križevi na brdu Križevac unose razdor u međunacionalne odnose stanovnika stolačke općine".

HDZ 1990. Stolac optužuje Čovića da je njegova izjava poslužila kao "fitilj kojim su potpaljeni novi gnusni pokušaji da se iole normalizirani međunacionalni odnosi u Stocu dovedu do nove točke usijanja".

"Očito navedenoj gospodi smeta to što je Stolac neko vrijeme prestao biti grad slučaj i neiscrpni izvor stjecanja političkih bodova. Pozivamo sve dobronamjerne stanovnike stolačke općine da prepoznaju pozadinu tog vandalskog čina i svojim ponašanjem dokažu kako je to bilo isplanirani pokušaj šačice očajnika kojima baš ništa nije sveto, bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripadali", zaključuje se u priopćenju.

NAKON što je Predstavnički dom američkog Kongresa u srijedu navečer prihvatio zakon kojim se odobrava 124 milijarde dolara za dodatno financiranje ratova u Iraku i Afganistanu, ali i određuje datum 1. travnja kao rok povlačenja američkih snaga iz Iraka, na američkom je Senatu sljedeći potez.

Spomenuti je zakon izglasan s 218 glasova za i 208 protiv, a Senat se o istomu trebao izjasniti u četvrtak ujutro. Službenih potvrda o njegovoj odluci još uvijek nema, no očekuje se da će i Senat prihvatiti zakon za kojega je Bush u više navrata najavio da će na njega staviti veto.

Bush je, naime, najavio da će staviti veto na bilo koji zakon o odobravanju sredstava za rat, a koji sadrži raspored za povlačenje snaga iz Iraka. Ako Senat isti odobri, ući će u izravan konflikt s američkim predsjednikom, najavila je glasnogovornica Bijele kuće Dana Perino.

"Večeras je Predstavnički dom glasao za neuspjeh u Iraku, i predsjednik će staviti veto na taj zakon", stoji u priopćenju Bijele kuće izdanom nakon jučerašnje odluke Kongresa, a u kojemu je Perino isti zakon nazvala "razočaravajućim pravnim aktom koji inzistira na datumu predaje" te "stavlja lisice na ruke američkim generalima i sadrži milijarde dolara izdvajanje nevezanih za rat".

Foto:AFP

ŠVEDSKA vlada je odbila molbu Biljane Plavšić za pomilovanjem. Bivša potpredsjednica Republike Srpske krajem prošle godine uputila je švedskom pravosuđu molbu za pomilovanjem, no molba je odbijena.

U kratkom očitovanju o molbi Plavšićeve navodi se tek kako je ista odbijena bez navođenja detalja odluke.

Plavšić u Švedskoj služi 11-godišnju kaznu zatvora na koju ju je osudio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) zbog zločina protiv čovječnosti.

76-godišnja Plavšić molbu za pomilovanjem temeljila je na svojem lošem zdravstvenom stanju i izrazito lošim uvjetima življenja u zatvoru.

 
U zatvor za žene Hinseberg, zapadno od Stockholma, prebačena je 2003. godine nakon što je u Haagu osuđena na 11 godina zatvora. Kaznu je dobila zbog počinjenja zločina protiv čovječnosti i progona Bošnjačkog i Hrvatskog stanovništva u BiH u periodu od 1992-1995. godine.

Zbog dobrovoljnog javljanja na suđenje i izražavanja kajanja zbog počinjenih kaznenih djela, Plavšićeva je dobila blažu kaznu od one koju je Tužiteljstvo predlagalo kod podizanja optužnice.

I.K.

WILLIAM STEELE, pukovnik američke vojske i donedavni zapovjednik vojnog zatvora "Camp Cropper" u Iraku, uhapšen je pod sumnjom da je počinio 9 kaznenih djela, uključujući "suradnju s neprijateljem".

Prema službenom priopćenju Pentagona kaznena djela su također uključivala davanje mobitela zarobljenicima, neoznačavanje osjetljivih dokumenata kao službene tajne, neizvršavanje zapovijedi i neobavljanje financijskih dužnosti.

Pored toga Steelea se optužuje za "neprimjeren odnos" sa svojom iračkom prevoditeljicom, kao i s kćeri jednog od pritvorenika, a istraga je kod pukovnika pronašla i "video-materijal pornografskog sadržaja".

Inkriminirana djela su se dogodila između oktobara 2005. i siječnja 2006. godine, a Steele je uhapšen prošli mjesec. Trenutno se nalazi u pritvoru u Kuvajtu gdje ga čeka vojni sud.

"Camp Cropper" je vojni istražni zatvor u blizini bagdadskog aerodroma gdje se nalazi ili se nalazilo do 3500 zatvorenika, uglavnom pristaša bivšeg predsjednika Sadama Huseina. Neposredno prije pogubljenja je tamo boravio i sam irački diktator.

D.A.

ČLAN Šešeljeve Srpske radikalne stranke Goran Cvetanović kažnjen je novčanom kaznom od hiljadu eura zbog toga što je potpredsjednicu srpske vlade i članove njene obitelji nazvao ustašama.

Etiketiranje ustaškim nazivima od strane političkih protivnika Dulić Marković je doživjela već nekoliko puta, međutim za takva kaznena djela govora mržnje do sad nitko nije odgovarao.

Beogradski tabloid "Kurir" u rujnu prošle godine objavio je tekst s naslovom "Ustaški jatak" u kojem je napisao da je otac Ivane Dulić Marković dvije godine skrivao ustašu Ivana Jovanovića osuđenoga na smrt zbog zločina nad Srbima u II. Svjetskom ratu.

Dulić Marković je kazala kako ne vjeruje da će današnja Cvetanovićeva kazna utjecati na smanjenje govora mržnje, no dodaje kako ista može ohrabriti one koji su ustrajni u dokazivanju istine.

Najavila je da će Cvetanovića tužiti i za pretrpljene duševne boli.

I.K.