NJUJORŠKA policija je privela i zadržala jednu žensku osobu te je dvije ženske osobe privela na ispitivanje nakon što su se njih tri međusobno potukle u zrakoplovu američkog avioprijevoznika JetBlue koji je letio iz New Jerseya prema San Juanu u Puerto Ricu.

Kako javljaju američki mediji, nedugo po polijetanju prema srednje-američkoj otočnoj državici jedna je žena, čiji identitet policija nije otkrila, napala druge dvije sudionice obračuna u kojem su bile korištene šake.

Obzirom da se "nestašne" putnice nisu htjele primiriti kapetan je odlučio prizemljiti Airbus 320 i iskrcati ratoborne žene.

Tako je preostalih 147 putnika i 6 članova posade nepunih sat vremena nakon polijetanja bilo prisiljeno sletjeti na poznati njujorški aerodrom John F. Kennedy gdje su tri žene predane policiji i nakon čega su putnici mirno nastavili let.

Policija je nakon ispitivanja uhapšenu ženu predala FBI-ju koji će odlučiti hoće li protiv nje podnijeti ikakvu kaznenu prijavu. Identitet dviju napadnutih putnica također nije objavljen.

I.K.
Foto: Arhiva

MEDVJED kojemu su njemački mediji dali nadimak "Bruno" i čije su pustolovine nekoliko tjedana opčinjavale tamošnju javnost je danas ujutro pao kao žrtva lovaca u bavarskim Alpama.

Vijest o likvidaciji "Brune" je potvrđena od strane Manfreda Woelfla,  dužnosnika bavarske vlade i stručnjaka za medvjede. Woelfl tvrdi da je odluka donesena s obzirom da je procijenjeno da je "Bruno" predstavljao opasnost za ljude.

"Bruno" je ubio i pojeo nekoliko desetina ovaca, a u gradu Kochelu je uništio pčelinju košnicu te poharao lokalni kunićnjak.

Smatra se da je "Bruno" došao iz Italije, gdje tamošnji ekolozi već nekoliko godina pokušavaju Alpe ponovno naseliti divljim medvjedima.

"Bruno" je inače prvi divlji medvjed koji se pojavio na teritoriju Njemačke od 1835. godine. Tada su te životinje, kao i u mnogim drugim dijelovima Europe, istrijebljene te ih se moglo vidjeti jedino u cirkusima i zoološkim vrtovima.

D.A.

POSEBAN policijski odjel za deaktiviranje bombi nakon šest sati rada uklonio je uređaj koji se nalazio oko struka muškarcu koji je svojim čudnim ponašanjem u nedjelju izazvao sumnju slučajnih prolaznika u štokholmskoj Tensti.

Kako javlja CNN, jedan je muškarac uhapšen, dok policija traga za drugim osumnjičenim.

Naime, u nedjelju u popodnevnim satima prolaznici su uočili muškarca koji se "čudno ponašao", pri čemu je tvrdio kako mu se oko pasa nalazi eksplozivna naprava, a za koju je kazao kako ju nije sam postavio nego da su ga oteli te ga prislili da eksplozivnu napravu stavi oko struka.

Nakon što je uređaj uklonjen, odnesen je na sigurno kako bi bio deaktiviran.

Muškarac u kasnim dvadesetim godinama, a oko čijeg pojasa je eksplozivna naprava bila zavezana, prevežen je u bolnicu nakon čega će biti podvrgnut policijskom ispitivanju.

Policija je na mjesto događaja stigla u nedjelju prije podneva, nakon što su ga prolaznici prijavili.

Diana Sundin, policijska službenica koja je imala priliku na kratko razgovarati s muškarcem, od njega je doznala kako je uspio pobjeći iz stana u kojemu je bio zatočen tri dana.

Oko pojasa je nosio crnu kutiju iz koje su virile žice, a koja je, kako izjavljuje Sundin, "izgledala stvarno". Također je dodala kako je muškarac rođen 1977. godine u Norveškoj, no kako je vjerojatno živio u Švedskoj neko vrijeme, budući je govorio švedski. Policija i dalje traga za otmičarima.

"Ponašao se čudno i samo je plačući sjedio."- izjavio je jedan od svjedoka, koji radi u obližnjoj trgovini.

Policija je u nedjelju navečer istražila nekoliko stanova u Stockholmu te je uhapsila jednog muškarca pod sumnjom da je ugrozio sigurnost javnosti, dok se potraga za drugim osumnjičenim nastavlja.

B.S.

PREMA izvještaju UN-a konzumacija kokaina u Europi dostigla je rekordan broj - oko 3,5 milijuna ljudi konzumira kokain, što je četvrtina ukupnog broja ljudi u svijetu koji konzumiraju tu drogu.

Kako stoji u izvještaju UN-ovog Ureda za suzbijanje zlouporabe droge i kriminala, jako puno zaposlenih i školovanih ljudi konzumira kokain, no ne priznaju ovisnost.

U izvještaju, između ostalog, stoji i kako se povećava konzumacija marihuane diljem svijeta, te da su SAD i dalje ostale najveće svjetsko tržište kokaina.

Izvršni direktor UN-ovog Ureda za suzbijanje zlouporabe droge i kriminala Antonio Maria Costa izjavio je na novinskoj konferenciji kako bi bogate zemlje trebale pomoći svjetskoj borbi protiv droge te investirati u južnoameričke farme koke kako bi farmeri počeli uzgajati legalne usjeve.

Costa je kazao kako je potražnja za kokainom u zapadnoeuropskim zemljama na alarmantnoj razini, te je zatražio od europskih vlada da ne zatvaraju oči pred tim problemom.

"Previše zaposlenih i obrazovanih Europljana konzumira kokain, često odbijajući priznati ovisnost. A mediji često bez kritike pišu o poznatima koji se drogiraju, što mlade ljude ostavlja zbunjenima te ne znaju procijeniti što je dobro za njih." - rekao je Costa koji je upozorio i na konzumaciju marihuane dodajući kako je, prema procjenama, od 2004. godine 162 milijuna ljudi najmanje jednom probalo marihuanu.

Costa je naveo kako je marihuana opasnija nego što je bila proteklih desetljeća te da se više ne smije tretirati kao "laka droga".

"Danas karakteristike marihuane nisu više toliko različite od kokaina i heroina" - rekao je Costa pojašnjavajući kako postoje dokazi prema kojima marihuana uzrokuje mentalne bolesti.

Hrvati prvi put probaju drogu sa 16 godina

26. lipnja obilježava se Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe opojnih droga i nezakonite trgovine drogama, povodom čega je Vladino Povjerenstvo predstavilo Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga i Akcijski plan za njezinu provedbu u ovoj godini.

"Nove nacionalne mjere borbe protiv droge posebno će se usredotočiti na što ranije otkrivanje konzumenata droge i slanje na tretman" - rekla je Jadranka Kosor, predsjednica Vladina Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, na konferenciji za novinare dodajući da se o Protokolu za testiranje studenata i učenika još ne može govoriti jer o njemu treba raspravljati i donijeti mišljenje Vladino Vijeće za mlade.

Istraživanja  su u Hrvatskoj, kako je javio HTV, pokazala da mladi u prosjeku prvi put probaju neku drogu sa 16 godina, dok je prosječna dob prvog uzimanja heroina 19,9 godina.

U 2005. registrirano je 6.668 ovisnika, što je 15,6 posto više nego godinu ranije.

Najizraženiji problemi s drogom, gledajući po stopi liječenih ovisnika na 100.000 stanovnika, bili su u Istarskoj županiji, zatim Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Varaždinskoj županiji.

A.H.

BIVŠI majstor za popravke s Rhode Islanda u sudskoj je parnici izborio više od 400,000 dolara odštete, nakon što je tužio liječnika koji mu je ugradio implatant čija je posljedica 10-godišnja erekcija, objavio je CNN.

68-godišnji se Charles Lennon 1996. godine, otprilike dvije godine prije nego je Viagra bila registrirana te postala dostupna na tržištu, podvrgao operativnom zahvatu kojime mu je ugrađen metalni i plastični implatant. Dura-ll dizajniran je, naime, da muškarcima koji imaju problema s impotencijom, omogući erekciju za vrijeme seksa, a koja bi s vremenom nestala.

No, nakon ugrađenog implatanta Lennonova erekcija nije nestajala, pri čemu je to za njega predstavljalo vrlo bolno i neugodno iskustvo. Izjavio je kako zbog boli i poniženja više nije mogao obavljati jednostavne radnje kao što su grliti ljude, voziti bicikl ili plivati. Postao je samotnjak, pri čemu se osjećao neugodno i u blizini svojih unuka.

Lennon ne može ukloniti implatant zbog zdravstvenih problema, uključujući i operaciju srca.

2004. godine sud je Lennonu dodijelio novčanu odštetu od 750,000 dolara, no sudac je tu svotu smatrao pretjeranom te ju smanjio na 400.000 dolara.

"Ne poznajem nijednog čovjeka koji bi za ovu svotu novca mijenjao mjesto s mojim klijentom." - izjavio je odvjetnik oštećenika, dodavši kako Lennon više nije "potpuna osoba".

B.S.

AMERIČKA populacija ove će jeseni, prema procjenama Američkog Ureda za popis stanovništva, doseći brojku od 300 milijuna ljudi, pri čemu će većina stanovništva biti hispanoameričkog porijekla.

Naime, BBC objavljuje kako su Hispanoamerikanci, koje također zovu i Latinosi - bili oni imigranti ili oni koji su u SAD-u rođeni - odgovorni za porast brojke američke populacije, i to više nego bilo koja druga etnička i rasna manjina u Americi.

Bijelci koji nisu pripadnici hispaničke populacije, a koji čine oko dvije trećine američke populacije, odgovorni su za manje od jedne petine porasta stanovništva u SAD-u, dok su Latinosi odgovorni za gotovo polovicu ukupnog porasta stanovništva prošle godine.

Kada je američka populacija dosegla brojku od 200 milijuna 1967. godine, u to vrijeme nije bilo podataka o točnom broju hispaničkog stanovništva u SAD-u. Prvi pokušaj da se izbroji udio hispaničkog stanovništva među Amerikancima bio je 1970. kada se vršio popis stanovništva, no rezultat je bio upitan.

Naime, Ured je tada došao do brojke od 9,6 milijuna Latinosa u SAD-u, što je bilo nešto manje od 5 posto ukupnog stanovništva. No, iz Ureda su tada ipak odali priznanje kako broj hispanoameričkog stanovništva raste.

1967. godine bilo je manje od 10 milijuna ljudi u SAD-u koji su bili rođeni u drugim zemljama. To nije bila čak ni jedna osoba na njih 20.

Danas u SAD-u živi oko 36 milijuna imigranata, što bi bila jedna osoba na svakih osam izvornih Amerikanaca.

Prema podacima "populacijskog sata" Američkog Ureda za popis stanovništva SAD je u nedjelju ujutro brojao 299,058,932 stanovnika. Procjena je temeljena na godišnjim podacima o broju rođenih, umrlih te broju imigranata.

300 milijunta osoba u SAD-u na svijet bi trebala, prema procjenama Ureda, doći u oktobaru ove godine, iako iz američkog Ureda ne žele, obzirom na subjektivnu prirodu sata, kategorički tvrditi kako će to biti baš taj mjesec.

B.S.