ARHIVA

Rehn se zalaže da pregovori između EU i Hrvatske počnu 17. ožujka

POVJERENIK Europske unije za proširenje Olli Rehn zalaže se za to da pregovori između Europske unije i Hrvatske o punopravnom članstvu budu otvoreni 17. ožujka. On je u razgovoru za berlinski dnevnik "Tageszeitung" od ponedjeljka rekao kako bi otvaranje pregovora sljedećeg mjeseca bilo "pozitivan signal" za ostale balkanske zemlje. Rehn je istodobno ponovio zahtjeve za izručivanjem osumnjičenika Haškoga suda Ante Gotovine. On vladi u Zagrebu "priznaje da se pojačano trudi u potrazi za Gotovinom" ali da će EU konačnu odluku donijeti na temlju izvještavanja glavne tužiteljice Haškoga suda Carle del Ponte koji se očekuje sljedećih dana. Rehn je u istom razgovoru Rumunjskoj zaprijetio zbog "velikih problema u pravosuđu, zaštiti okoliša te državnom financiranju" da će odgoditi ulazak u EU za jednu godinu. Povjerenik za proširenje istodobno je Ukrajini preporučio da zasad ne teži punopravnom članstvu u EU nego da se najprije nastoji približiti europskim standardima.

Mesić i Fischer sastali se u "vrlo prijateljskoj atmosferi"

AUSTRIJSKI predsjednik Heinz Fischer primio je hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića u štajerskom dvorcu Muerzsteg u privatni posjet koji je, kako je kazala glasnogovornica austrijskog predsjednika, prošao u "vrlo prijateljskoj atmosferi". Dvojica predsjednika razgovarala su o naporima koje Hrvatska ulaže u ulazak u Europsku uniju, o razvoju situacije na jugoistoku Europe te o ostalim aktualnim pitanjima svjetske politike, kazala je glasnogovornica austrijskog predsjednika Astrid Salmhofer, kako prenosi austrijska novinska agencija. Glasnogovornica nije željela prenijeti točan sadržaj razgovora, s obzirom na to da je riječ o posjetu privatnog karaktera. Ona je kazala, prenosi APA, da je u "privatnoj atmosferi lakše razmijeniti mišljenja" te da se "drukčije može razgovarati nego u posjetima službenog karaktera". Glasnogovornica nije isključila mogućnost da su Fischer i Mesić razgovarali i o odbjeglom hrvatskom generalu Gotovini. Predsjednik Mesić prvi je strani gost kojega je austrijski predsjednik Fischer primio u ljetnoj rezidenciji u dvorcu Muerzsteg otkako je prošle godine stupio na dužnost. Predsjednik Mesić doputovao je u Muerzsteg u subotu popodne, a dočekao ga je gradišćanski tamburaški sastav. Dvojica predsjednika prošetala su i posjetila samostansku crkvu u Neubergu. Prije povratka u Zagreb, predsjednik Mesić će s domaćinom posjetiti baziliku u Mariazellu. Austrijski predsjednik nije mogao biti nazočan Mesićevoj inauguraciji 18. veljače jer je bio u posjetu Indiji, te je zbog toga pozvao hrvatskog predsjednika u Austriju.

Na snagu stupio globalni sporazum protiv pušenja

GLOBALNI sporazum kojim se 192 članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) obvezuju odvraćati mlade od uživanja duhana i pomagati odraslima da ga odbace stupio je na snagu u nedjelju unatoč snažnom lobiranju duhanske industrije da se ugovor ne ratificira, tvrde aktivisti. WHO ističe da bi ovaj prvi međunarodni sporazum o javnome zdravlju mogao spasiti milijune života kroz upozorenja na kutijama cigareta i zabranama oglašavanja duhanskih proizvoda. "Pozivam sve zemlje... da provedu niz mjera kojima će se uživanje duhana činiti sve manje privlačnim", kazao je generalni direktor WHO-a Lee Jong-wook. Drugi po redu nakon povišenog tlaka duhan je uzročnik smrti koje je moguće spriječiti. Duhanski dim ubija godišnje 4,9 milijuna ljudi, tvrdi UN-ova agencija. UN upozorava da bi godišnja stopa smrtnosti od bolesti izazvanih uživanjem duhana - raka pluća, srčanih udara i kardiovaskularnih oboljenja - mogao narasti na 10 milijuna do 2020., sa 70- postotnom smrtnošću u zemaljama u razvoju. Sporazum nazvan Okvirna konvencija o kontroli duhana, daje članicama trogodišnji rok za primjenu mjera - markice upozorena na kutijama cigareta te petgodišnji rok za zabranu oglašavanja, promocije duhanskih proizvoda i sponzorstva duhanske industrije. Također preporuča uvođenje većeg poreza na duhanske proizvode, borbu protiv krijumčarenja cigareta i smanjenje opasnosti od izlaganja duhanskom dimu. Sporazum su odobrile 192 države članica organizacije, a on postaje važećim u nedjelju kada istječe 90 dana otkako ga je ratificirala 40. po redu država. Međutim, sporazum će imati zakonsku težinu samo u zemljama koje su ga i ratificirale. Zasad je to učinilo 57 od ukupno 167 država koje su ga potpisale, ali ga nisu uputile i u parlament. Čelnici WHO-a i aktivisti tvrde da moćna duhanska industrija lobira kako bi spriječila ratifikaciju sporazuma. Lobiranje je snažno i u Sjedinjenim Državama koje su potpisale sporazum ali ga nisu poslale u Senat. Direktorica Incijative za oslobođenje od duhanskog dima pri WHO-u, Brazilka Vera Luiza de Costa e Silva tvrdi da u njezinoj domovini duhanska industrija opasno lobira protiv ratifikacije. "Lobiraju u Kongresu i Senatu kako se ugovor ne bi potpisao (...) Koriste se uzgajivačima duhana uvjeravajući ih da će ostati bez posla ako prestanu uzgajati duha", kaže dužnosnica. Aktivisti optužuju i administraciju američkog predsjednika Georgea W. Busha da radi na tome kako bi razvodnila snagu sporazuma. "Američka ratifikacija uputila bi snažnu poruku ostatku svijeta", tvrdi američka skupina djeca bez pušenja. Neki od najvećih uzgajivača duhana - Indija, Japan, Pakistan, Tajland i Turska, kao i neke od država vodećih u proizvodnji cigareta - Britanija, Njemačka, Nizozemska i Turska, već su ratificirale sporazum, tvrdi Douglas Bettcher, koordinator Sporazuma. Bettcher zaključuje da "duhanska industrija gubi ovu bitku".

Iran i Rusija potpisali nuklearni sporazum

IRAN i Rusija potpisali su u nedjelju veliki nuklearni sporazum koji bi trebao omogućiti pokretanje prve iranske centrale koju Rusi grade u Bušeru. Šefovi iranske i ruske organizacije atomske energije Gholamreza Aghazadeh i Aleksander Rumajncev potpisali su dokumente o ruskoj isporuci goriva za centralu Bušer i posebice povrat u Rusiju iskorištenog urana, izvještava televizija. Ta klauzula jamči da Iran gorivo neće ponovno koristiti za izradu atomske bombe. SAD otvoreno optužuju Iran da pokušava izraditi atomsko oružje pod izlikom civilnih aktivnosti. "Dokumenti o isporuci goriva iz Bušera su potpisani nakon drugog kruga pregovora iranske organizacije atomske energije i ruske savezne agencije Rosatom, navela je televizija. "U tim dokumentima dvije strane se dogovaraju o pitanjima koja se odnose na isporuku goriva i njegov povrat", dodaje TV. "Predviđamo fizičko pokretanje centrale krajem 2006. a gorivo se isporučuje oko šest mjeseci ranije", izjavio je Alaksander Rumjancev, prenosi ruska agencija Itar-Tass. Rokovi isporuke nalaze se u "povjerljivm protokolu", rekao je Rumjancev. On je rekao da će u Iran biti isporučeno oko 100 tona goriva. Potpisivanje tog sporazuma je odgađano dulje od dvije godine. Pod pritiskom međunarodne zajednice i posebice Sjedinjenih Država, Rusija je zahtijevala i dobila od Irana pristanak da vrati iskorišteno gorivo. Kašnjenje je koincidiralo s diplomatskim pritiscima između Irana i međunarodne zajednice, zabrinute iranskim nuklearnim aktivnostima i posebice njezinim programom obogaćivanja urana. (Hina) xtm ysb

RIM: KARDINAL BOZANIĆ PREUZEO CRKVU SV. JERONIMA

Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Josip Bozanić, preuzeo je u nedjelju navečer naslovnu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima u Rimu koju mu je dodijelio papa Ivan Pavao II., kada ga je 2003. imenovao kardinalom. Svečanom euharistijskom slavlju koje je predvodio kardinal Bozanić, s obredom preuzimanja naslovne crkve, prisustvovali su brojni svećenici, redovnice i redovnici, veleposlanici i brojni Hrvati koji žive i rade u Rimu. Uoči misnoga slavlja prikazan je dokumentarni film "Naš kardinal", a liturgijsku svečanost je pripremio Giulio Viviani. Bozanić je najprije pozvao na molitvu za brzo ozdravljenje pape Ivana Pavla II. kojem se zahvalio što ga je proglasio kardinalom i dodijelio mu crkvu sv. Jeronima kao naslovnu. U homiliji Bozanić je rekao kako je Hrvatska crkva sv. Jeronima bila oazom slobode i mjestom okupljanja Hrvata. To je crkva koju je dao sagraditi papa Siksto V. a što na određeni način dokazuje i hrvatsko podrijetlo toga Pape. U toj crkvi u Rimu govorilo se oduvijek i na starohrvatskome jeziku i bila je, kako je rekao Bozanić, središte svih Hrvata u inozemstvu, gdje su mogli izraziti katolički i hrvatski identitet. Inače, crkvu sv. Jeronima na čast kardinalske naslovne crkve uzdigao je 8. veljače 1566. papa Pio V. Otada je 36 kardinala iz različitih naroda, među kojima je najviše Talijana, bilo njezinim naslovnicima. Kardinal Bozanić je 37. kardinal naslovnik, naslijedivši kardinala Franju Kuharića. Papa Ivan Pavao II. posjetio je crkvu i zavod svetog Jeronima 21. oktobara 1989. godine, čime je praktički započeo svoje hodočašćenje hrvatskom narodu i Hrvatskoj. Rektor Hrvatskog papinskog zavoda sv. Jeronima, mons. Jure Bogdan je na koncu svečanosti kazao kako su čestitke Bozaniću uputili brojni kardinali i biskupi, političari i obični vjernici, a među kojima je istaknuo predsjednika Talijanske biskupske konferencije i Papinog rimskog vikara kardinala Camilla Ruinija. (Hina) xst ydv