ARHIVA

Američki oficir: "Neka Saddam sam dođe po tijela svojih sinova"

O SUDBINI tijela dvojice ubijenih sinova Sadama Husina, Udaja i Kusaja, koji su ubijeni u utorak u američkom napadu na Mosul, bit će odlučeno u predstojeća 24 sata, izjavio je u nedjelju dužnosnik američkobritanske koalicije. Neimenovani dužnosnik kazao je da su već počele konzultacije o tomu s čelnicima Vijeća za privemenu upravu Irakom te s vjerskim poglavarima. Vijeće je predložilo da se tijela dvojice sinova svrgnutoga predsjednika predaju obitelji, kazao je novinarima član Vijeća Samir Mahmud al-Sumajdi. Sunitski je poduzetnik na pitanje novinara što će biti ako nitko ne bude tražio tijela, odgovorio da će "biti poduzete druge mjere", ne preciziravši o čemu se radi. Šeik Mahmud Al-Nada, glavni starješina plemena Bu Naser kojemu pripada obitelj Sadama Huseina, izjavio je televizijskoj postaji Al-Jazeera da je "od Amerikanca već zatražio tijela ubijenih Sadamovih sinova", no da mu je izvjesni američki oficir odgovorio kako bi po tijela "umjesto njega trebao doći Saddam Hussein." Američkom je oficiru Al-Nada izrazio želju da sinovi Sadama Huseina budu pokopani na tradicionalni muslimanski način u obiteljskim grobnicama.

Veleposlanica Australije napustila zgradu u kojoj je bila zatočena

nedjelja, 27.7.2003 05:26

AUSTRALSKA veleposlanica u Filipinima i još nekoliko osoba napustilo je trgovački centar u središtu Manile, u kojem su ih u nedjelju bili zatočili pobunjeni vojnici. Australska veleposlanica Ruth Pearce rekla je da je dobro, nakon što je napustila centar u kojem su pobunjeni vojnici postavili eksploziv. Skupina odmetnutih vojnika rano je u nedjelju zauzela i minirala trgovački centar u financijskom i diplomatskom središtu Manile. Oni su nezadovoljni stanjem u vojsci i državi, no zanijekali su da pripremaju državni udar. Filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo dala im je ultimatum do pet sati po lokalnom vremenu (devet sati po GMT-u) da se predaju i vrate u vojarnu ili će snositi zakonske posljedice. Filipinska je vojska u subotu stavljena na visok stupanj pripravnosti nakon što je Arroyo naredila hapšenje 70 nižih oficira, nezadovoljnih vojnika i dezertera. Toj je odluci prethodilo nekoliko dana glasina da se u zemlji sprema državni udar zbog niskih plaća i reformi u vojsci. Arroyo je postala filipinskom predsjednicom nakon svrgavanja njezinog prethodnika Josepha Estrade u velikim javnim prosvjedima 2001. godine. U najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja popularnost Arroyo raste zbog gospodarskog rasta u zemlji, te najave nastavka mirovnih pregovora s najvećom muslimanskom pobunjeničkom skupinom.

Amerikanci uhapsili dva djelatnika Al-Jazeere

ARAPSKA televizijska mreža Al Jazeera objavila je u nedjelju da su američke snage uhapsile njezina dopisnika i vozača u iračkom gradu Mosulu dok je snimao napad američkih snaga. "Snimali su kako američke snage pucaju na irački civilni automobil u Mosulu. Zbog toga su Amerikanci uhapsili vozača i dopisnika", rekao je dužnosnik Al Jazeere novinaru Reutersa dodajući da nema drugih informacija. Ranije ovog mjeseca, iračka je policija uhapsila i kasnije pustila četiri djelatnika te televizijske postaje u Iraku, sumnjajući za jednoga od njih da potiče nasilje. Washington je naširoko kritizirao postaju zbog njezina izvješćivanja o napadu na Irak i objavljivanju materijala o iračkim žrtvama, kao i audio i video snimki terorističke mreže Al Qaeda Osame bin Ladena.

Sirija: Američka je administracija glupa i nasilna

Sirija je u nedjelju priopćila da je američka administracija nasilna i glupa te da na američku politiku prema Bliskom istoku utječe Izrael. Ministar vanjskih poslova Farouq al-Shara optužio je Washington i da se izbjegava približiti Damasku kako ne bi naljutio Izrael, svoga glavnog saveznika u regiji. "Ova je administracija izuzetna. Možda je u prošlosti bilo sličnih, ali ne s ovako visokom razinom nasilnosti i gluposti", rekao je Shara. Američki predsjednik George W. Bush prošli je tjedan optužio Siriju da skriva i potpomaže teroriste i upozorio da će odgovarati svaka zemlja koja se tako ponaša. Sirija, koja optužbe niječe, na američkom je popisu država koje podržavaju terorizam zbog toga što podržava libanonske gerilce Hezbolaha i neke palestinske skupine. Damask tvrdi da se te skupine imaju pravo opirati Izraelu.

AMERIKANCI SVE KRAĆE NA GODIŠNJEM ODMORU

Godišnji odmor Amerikanaca, ionako najkraći među razvijenim zemljama, iz godine u godinu postaje sve kraći zahvaljujući usporenoj ekonomiji i strahu od gubitka radnog mjesta. L Prema podacima američkog Ureda za rad, Amerikanci u prosjeku provedu na godišnjem odmoru 8,1 dan nakon godine dana rada, a 10,2 dana nakon tri godine rada, što je najmanje među razvijenim zemaljama svijeta. Za usporedbu radnici u Europi dobijaju četiri do pet tjedana godišnjeg odmora, a čak i radoholičari Japanci imaju zajamčena dva tjedna. Američki radnici ne samo da imaju najmanje godišnjeg odmora nego se on iz godine u godinu sve više skraćuje. Prema istraživanju Internet putničke tvrtke Expedia.com, Amerikanci će ove godine uzeti 10 posto manje odmora nego prošle. Problem koji Amerikanci imaju s odmorom uglavnom se temelji na činjenici da je to jedina razvijena zemlja koja nema zakonski zajamčen plaćen godišnji odmor pa su radnici prepušteni dobroj volji tvrtki u kojima rade. S ekonomijom koja nikako da uhvati ritam, tvrtke s vrlo malo simpatije gledaju na radnike koji bi rado išli na godišnji odmor. Rast broja nezaposlenih, koji je već prešao granicu od 6 posto, stvara osjećaj straha za radno mjesto i zaposlenici su sve manje skloni tražiti upravu da ih pusti na godišnji odmor. U nedavnom istraživanju na uzorku od 700 tvrtki, 56 posto radnika je obznanilo da će odgoditi svoj odmor dok tvrtke ne postanu uspješnije. Povećava se i broj kompanija koje svoje radnike, istina, puštaju na odmor, ali neplaćeni. Oko 13 posto američkih tvrtki sada daju neplaćeni odmor svojim radnicima, u odnosu na 5 posto ranije. Uglavnom, rezultat svih ovih trendova je da Amerikanci rade sve dulje, a odmaraju sve kraće. Skoro 40 posto američke radne snage radi više od 50 sati tjedno. Istraživanja su utvrdila da dulji radni tjedan ne znači nužno i veći učinak, te da postoji izravna veza između dugog godišnjeg odmora te povećane produktivnosti rada, smanjenja bolovanja i većeg zadovoljstva na radu. Statistički podaci govore da produktivnost rada u zapadnoj Europi, unatoč velikom broju dana godišnjeg odmora, između 1981. i 2000. raste brže nego u Sjedinjenim Državama. Rezultati takvih istraživanja slabo se primaju u Sjedinjenim Državama čiji menadžeri i dalje inizistiraju na etici teškoga rada. Možda je razlog u tome što je američko gospodarstvo i dalje najveće i najrazvijenije na svijetu, a dohodak po glavi stanovnika najveći među najrazvijenijim državama svijeta. Po glavi stanovnika Sjedinjene Države imaju godišnji prihod od 36.300 dolara dok su svi europski konkurenti daleko ispod s 26.600 dolara koliko imaju Nijemci, Francuzi 25.700 dolara, Britanci 25.300 i Talijani 25.000 dolara. Kanađani imaju godišnji prihod od 29.400 dolara po glavi stanovnika, a Japanci 28.000 dolara. Drugi razlog koji američki direktori mogu navesti u korist dugog radnog tjedna i kratkog odmora jest i podatak da Sjedinjene Države s nešto preko 6 posto nezaposlenih imaju daleko manju stopu nezaposlenosti od primjerice Njemačke, Francuske ili Italije. (Hina) sl dj