ARHIVA

Damir Mikulić u ozloglašenom Abu Ghraibu?

HRVATSKI Ministarstvo vanjskih poslova raspolaže zasad službeno nepotvrđenom informacijom da se hrvatski vozač kamiona Damir Mikulić nalazi u američkom zatvoru Abu Ghraib u Bagdadu i nastoji je provjeriti uz pomoć hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu i State Departmenta, izjavio je u četvrtak za Hinu voditelj Radne skupine MVPa za događaje u Iraku Vinko Ljubičić. "Ministarstvo vanjskih poslova dobilo je takvu informaciju (da je Mikulić u zatvoru Abu Ghraib), ali ona je još neprovjerena. Proslijedili smo je našem veleposlanstvu u Washingtonu, koje preko deska za Hrvatsku State Departmenta pokušava ustanoviti je li informacija točna", rekao je Ljubičić. Na pitanje odakle je informacija potekla, voditelj nedavno osnovane radne skupine odgovorio je da su je iznijeli Mikulićevi kolege, vozači kamiona iz Hrvatske. Službeno nisu poznati razlozi koji su doveli do Mikulićeva mogućeg uhapšenja, ali su se pojavila medijska nagađanja da su ga Amerikanci uhapsili zato što je iz svojeg kamiona video kamerom snimao njihove baze i rutu kojom je prolazio. Abu Ghraib je golemi zatvor u predgrađu glavnog iračkog grada u kojem se Sadam Husein svojedobno krvavo obračunavao s protivnicima svojeg režima, a koji je svjetsku ozloglašenost stekao nakon što su u javnost procurile informacije i slikovni zapisi o teškim zlostavljanjima iračkih ratnih zarobljenika koje su provodili američki vojnici. Ured glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova opovrgao je informaciju američke novinske agencije Associated Press da je među troje djelatnika UN-a otetih u četvrtak u Afganistanu i jedna hrvatska državljanka. Iz ureda je rečeno kako je administracija UN-a u Kabulu potvrdila da je oteta Shqipe Habibi, koja ima putnu ispravu UN-a s Kosova, tzv. putovnicu UNMIK-a. Prema agencijskim izvješćima, osim Shqipe Habibi oteti su Filipinac Anjelito Nayan i Annetta Flanigan koja ima dvojno, britansko i irsko državljanstvo.

U Afganistanu oteta Hrvatica?

TRI UN-ove djelatnice koje rade za izborno povjerenstvo Ujedinjenih naroda u Afganistanu otete su u četvrtak usred dana na zapadu Kabula, a među njima je, javlja CNN, i jedna Hrvatica. BBC međutim javlja kako su dvije otete osobe žene, jedna irske nacionalnosti te jedna s Kosova. A treća osoba je muškarac porijeklom s Filipina. Naoružane osobe natjerale su tri žene da uđu u veliko terensko vozilo marke Toyota kojim su prethodno na ulici blokirali njihov automobil, navodi pripadnik afganistanske obavještajne službe. Otmičari su bili naoružani kalašnjikovima, a dužnosnik UN-a dodao je da su otmičari bili u vojnim odorama. Uskoro opširnije

Hrvatski vozač Jakov Krpan javio se iz Bagdada

HRVATSKI vozač Jakov Krpan, čiji je nestanak njegov otac prijavio u srijedu navečer ministarstvu vanjskih poslova (MVP) u Zagrebu, telefonski se javio se svojoj obitelji u četvrtak iz Bagdada. MVP je informaciju o telefonskom javljanju Jakova Krpana prenio Hini neposredno nakon što je objavio da je prijavljen nestanak tog 23-godišnjeg vozača. "Upravo sam došao kući da uzmem sliku svoga sina (kako bi je odnio u MVP), a Jakov se tada javio iz Bagdada", rekao je za Hinu njegov otac Petar Krpan. Potvrdio je da je nestanak sina odlučio prijaviti u srijedu navečer nakon gledanja emisije Hrvatske televizije o angažmanu hrvatskih vozača u Iraku, državi koju je hrvatski MVP stavio na popis zemalja u koje ne treba putovati. Sin mi je rekao da će u Iraku biti još sedam dana jer "nema mogućnosti" ranijeg povratka, rekao je Petar Krpan i dodao da su ondje "gazde Amerikanci". Petar Krpan nije mogao potvrditi točan naziv tvrtke za koju vozi njegov sin niti radi li se o stalnom zaposlenju, jer je neposredno prije puta promijenio tvrtku. Jakov Krpan krenuo je za Irak prije tri tjedna s tursko-iračke granice i otada do danas otac i sin nisu se čuli. Jakovu to nije bilo prvo putovanje u Irak. "Dvaput je bio u zadnjih šest mjeseci (...) Bio sam mu zabranio, triput je odgađao put", no naposljetku je ipak otišao, rekao je Petar Krpan.

FRANCUSKA: 13-GODIŠNJAK UBIO RODITELJE I BRATA

Trinaestogodišnji dječak na zapadu Francuske uhapšen je nakon što je u srijedu ubio roditelje i četverogodišnjeg brata. Njegova sestra (10) teško je ozlijeđena u incidentu koji se dogodio u selu blizu grada Rouena i prebačena je u bolnicu, objavili su dužnosnici. Motiv tog teškog zločina zasad nije poznat. (Hina) xbcav ybcav

Neodlučne izbore u SAD-u mogao bi riješiti Kongres

TIJESNA predizborna utrka između američkog predsjednika Georgea W. Busha i senatora Johna Kerryja potaknula je nagađanja da bi jedan od kandidata mogao dobiti više glasova birača, a ipak izgubiti predsjedništvo, kao i na to da bi američkog predsjednika mogao izabrati Kongres. Iako se svi nadaju da će izbori 2. studenoga dati jasnoga pobjednika, politički analitičari i stratezi razmatraju i scenarije da u slučaju tijesnog izbornog rezultata o predsjedniku ponovno, kao i 2000., odluče jedinstvena svojstva američkog izbornog sustava. Prema američkom ustavu, predsjednika ne biraju izravno birači nego Izborni koledž čija važnost raste na tijesnim izborima kakvi se predviđaju ove godine. Analitičari drže da bi se ove godine moglo dogoditi da Bush doživi sudbinu Ala Gorea iz 2000., da dobije više glasova birača, a izgubi izbore, argumentirajući to činjenicom da Bush blago vodi na nacionalnoj razini, ali Kerry vodi u ključnim još neopredijeljenim saveznim državama. Kada Amerikanci budu izašli na izbore 2. studenoga oni će zapravo u svojim saveznim državama i Washingtonu DC birati izbornike (elektore), koji će potom 13. prosinca izabrati za predsjednika i potpredsjednika kandidate koji su u njihovoj državi osvojili većinu glasova birača. Svaka od 50 država bira onoliko izbornika koliko ima senatora, dva iz svake, plus svoj broj zastupnika u Predstavničkom domu Kongresa koji odgovara veličini stanovništva svake od njih. Glavni grad Washington DC, koji nije predstavljen u Kongresu, ima tri glasa u Izbornom koledžu. Trenutno Izborni koledž čini 538 izbornika i kandidat treba 270 glasova da bi pobijedio na izborima. Pobjednik na izborima ne mora dobiti najviše glasova birača, nego najveći broj glasova Izbornog koledža. Mada obično pobjeđuje onaj koji osvoji najviše glasova, to nije nužno kao što su pokazali izbori 2000. kada je pobijedio Bush koji je dobio manje glasova birača, ali više glasova izbornika od svog protivnika Ala Gorea. Bush je dobio 271 glas izbornika i 47,87 posto glasova birača, a Gore 266 izbornika i 48,38 posto birača. Tajna je u tome da izborni sustav dodaje više težine manjim državama u odnosu na mnogoljudnije i tjera kandidata da osim glasova osvoji i što više država. Primjerice najveća država Kalifornija ima 12,03 posto američkog stanovništva, ali njezinih 55 glasova u Izbornom koledžu predstavlja samo 10,22 Koledža, dok Wyoming ima 0,18 američkog stanovništva, a njegova tri izbornika u Izbornom Koledžu mu daju 0,56 posto glasova Koledža. Osvojivši više država s ukupno nešto manje glasova, Bush je pobijedio Gorea koji je osvojio više glasova, ali manje država. Dobitni glasovi došli su iz Floride, čijih su 25 glasova izbornika svi otišli Bushu, mada je u toj državi pobijedio sa samo 537 glasova birača više. Analitičari se sve više bave i mogućnošću da i Bush i Kerry osvoje jednak broj glasova u Izbornom koledžu, po 269, za šta izgledi rastu s ovako tijesnim i nepredvidljivim izborima. Izborne računice pokazuju 33 moguća scenarija da se to dogodi. Mogućnost neodlučnog ili skoro neodlučnog rezultata čini vjerojatnijim i da pojedini "nevjerni" izbornik izazove katastrofu. Iako je uvriježeno da izbornici glasuju za kandidata svoje stranke, oni to uglavnom nisu zakonski obvezni. Jedan od pet republikanskih izbornika u Zapadnoj Virginiji već je najavio da možda neće glasovati za Busha. Mada stranke u pojedinim državama strogo paze da biraju pouzdane izbornike, koji onda predstavljaju državu u Izbornom koledžu, ako stranački kandidat dobije glasove birača, i do sada su se dešavali problemi s nevjernim izbornicima, ali izbori nisu bili dovoljno tijesni da bi to imalo značenje. Prema američkom ustavu u slučaju da ni jedan od kandidata ne dobije 270 glasova izbornika, Zastupnički dom Kongresa bira predsjednika između tri kandidata s najviše glasova Izbornog koledža. Svako od izaslanstava država ima po jedan glas što znači da stranka koja ima više zastupnika u svakom izaslanstvu kontrolira glas. Budući da Bushovi republikanci imaju kontrolu u većini izaslanstava, to bi značilo njegovu pobjedu. Pobjednik treba najmanje 26 glasova. Kritičari, međutim, kažu da bi izbori koje bi odlučio Zastupnički dom mogli proizvesti još više protesta nego oni 2000. i da je to možda jedini način da drugi Bushov mandat u očima američkih demokrata bude nelegitimniji nego prvi.

ABC IMA VIDEOVRPCU S TERORISTIČKIM PRIJETNJAMA SAD-U

Američka televizijska mreža ABC News zatražila je od sigurnosnih službi da ispitaju videovrpcu nađenu u Pakistanu na kojoj nepoznati muškarac na engleskom jeziku prijeti masovnim napadom na Sjedinjene Države, objavio je u četvrtak ABC. Izvori prenose da je muškarac, koji za sebe tvrdi da je rođen u SAD-u i simpatizer al Qaede, najavio "bujice krvi po američkim ulicama". Čini se da je vrpca nastala u kasno ljeto, jer spominje sukob u Darfuru, raspravu o istospolnim brakovima u Massachusettsu i povjerenstvo koje je ispitivalo okolnosti terorističkih napada 11. rujna. Potpredsjednik ABC-a Jeffrey Schneider izjavio je da vrpcu nisu objavili, jer neovisni analitičari ili vladini stručnjaci još nisu potvrdili njezinu vjerodostojnost. Neimenovani izvor rekao je da je na videokazeti prikazan muškarac prekrivene glave, koji prijeti da će skori napad na SAD biti žešći od onih 11. rujna, kada je živote izgubilo gotovo 3.000 ljudi. Uz prijetnje potocima krvi na američkim ulicama, nepoznati muškarac kaže da su Sjedinjene Države za to same krive, jer su izabrale predsjednika koji je objavio rat islamu ratujući protiv bivšeg talibanskog režima u Afganistanu i protiv al Qaede. (Hina) xbcav ybcav