Izraelski naseljenici palili palestinske kuće i polja na Zapadnoj Obali
Tekst: S.C.H.
Foto: AFP
GRUPA naoružanih izraelskih naseljenika upala je danas u palestinsko selo u blizini grada Nablusa na Zapadnoj Obali, paleći poljoprivredne površine i kuće, objavila je kineska agencija Xinhua.
Oko 150 izraelskih naseljenika upalo je u palestinsko naselje Houwara, zapalivši oko dva hektara poljoprivrednih polja, ali i veći broj kuća i automobila. Palestinci su se obranili bacajući na napadače kamenje, nakon čega su se Izraelci povukli i vratili u svoje naselje, a na napadnuto su se područje razmjestile izraelske vojne snage. Xinhua prenosi izjave palestinskih stanovnika, koji tvrde da su izraelski naseljenici već treći puta ovoga tjedna napali selo Houwara. Nema informacija o eventualnim žrtvama najnovijeg napada.
Ranije danas palestinski su izvori potvrdili da je izraelska vojska u gradovima Ramallah, Jenin, Bethlehem i Salfeet na Zapadnoj Obali provela nekoliko racija, tokom kojih je uhapsila devet Palestinaca
Racije na Zapadnoj obali su, prema istom izvoru, svakodnevna pojava nakon zaustavljanja mirovnih pregovora između Izraela i Palestinske samouprave (PNA), koji su prekinuti zbog spora oko širenja izraelskih naselja u tom području.
Umjesto u zrak, skupocjeni NASA-in svemirski balon odletio na automobil
Tekst: S.C.H.
Foto: AFP
SKUPOCJENI NASA-in balon, koji je danas trebao poletjeti u stratosferu s lansirne rampe u australskom Alice Springsu, srušio se na tlo, pokupivši pritom svojom košarom jedan automobil, a skupa oprema koju je balon nosio potpuno je uništena, javio je britanski Telegraph.
Balon je u košari nosio vrlo osjetljiv i skup znanstveni instrument – između pet i 10 milijuna dolara vrijedan teleskop za mjerenje svemirskih zračenja, koji je prilikom pada uništen. Prema izjavama članova znanstvene ekipe koji su nazočili lansiranju, balon je u jednom trenutku, dok se kupola punila zrakom, zahvatio udar vjetra koji je napola napunjenu kupolu naglo podigao u zrak, povukavši za sobom i košaru koju je vukao po tlu oko 500 metara. Balon je potom pao na zemlju, a košara je, zajedno sa skupocjenim instrumentom, pala na automobil parkiran u blizini. Pukom je srećom izbjegnuta veća tragedija, jer je košara tek za koji metar promašila grupu gledatelja koji su željeli promatrati lansiranje.
Balon, koji napunjen zrakom ima veličinu nogometnog igrališta, projektiran je da poleti oko 40 kilometra visoko u stratosferu, gdje je trebao mjeriti svemirska gama zračenja koja s različitih zvijezda i udaljenih galaksija stižu na Zemlju, nakon čega se trebao vratiti na isto mjesto s kojega je i lansiran. "Ovdje nije riječ samo o novcu koji je izgubljen zbog uništene opreme. Mnogo nam teže padaju bezbrojni sati rada i trud velikog broja ljudi koji je uložen u ovaj projekt", izjavio je novinarima nakon nesreće direktor Centra za lansiranje balona Ravi Sood.
Čelnici Hypa prijavljeni za krađu 80 milijuna eura u Hrvatskoj
Tekst: F.M.
Foto: Kleine Zeitung
AFERA Hypo postaje sve opsežnija, a banka je bivše šefove Güntera Striedingera i Wolfganga Kulterera kazneno prijavila državnom odvjetništvu u Klagenfurtu da su upleteni u dva posla u Hrvatskoj, preko kojih je Hypo Group Alpe Adria izgubila oko 80 milijuna eura.
U 61 stranici dugoj prijavi navode se tvrtke AB Maris i Darija, a sumnja se da iz anjih stoje upravo dva bivša čelnika financijske grupe. Banka je, navodi se, na tim projektima izgubila "preko 80 milijuna eura" novca od još uvijek otvorenih kredita, koji su dijelom izdavani bjanko, bez da su tvrtke uložile vlastiti kapital i poslovne planove, te iz udjela koji je Hypo preplatio.
AB Maris je projektno društvo koje je trebalo nabaviti nekretnine za "Ressort Porto Matriccio u Istri. Radi se o 750.000 kvadratnih zemljišta, apartmanima, vilama, jednom hotelu od pet zvjezdica i igralištu za golf. Tvrtke je redovno mijenjala vlasnike, jedan od njih bio je jedan odvjetnik Hypa, a u nadzornom odboru sjedili su Striedingerovi rođaci.
Čarobnih 26 posto
Između 2001. i 2006. godine je AB Maris dobio gotovo 33 milijuna eura kredita od Hypa. Naravno, nikad se nije gradilo. Unatoč tome, Hypo je smatrao da je projekt još vredniji, pa je preko jedne tvrtke-kćeri 2004. godine kupio 26 posto tog projekta za 11 milijuna eura.
U slučaju Darije, tvrtke koja je planirala raditi turističke projekte u istarskoj Dragoneri, izložila je tvrtku s 15 milijuna eura duga. Sredinom 2003. godine je banka mogla preuzeti opcijski ugovor i preuzeti cijeli projekt za oko devet milijuna eura. To nije napravila, ali ne nedugo nakon toga preuzela 26 posto Darije za 14,7 milijuna eura.
Austrijski mediji su se našalili da je raspon mutnih poslova tako velik, a dokumentacija tako opširna, da bi ju državno odvjetništvo moralo prevoziti malim kamionom.
Naftna mrlja u Meksičkom zaljevu proglašena pitanjem od nacionalne važnosti
Tekst: Z.J.,I.Kri., J.D.,F.M.
Foto:AFP
DJELATNICI američke obalne straže su objavili da se u more u Meksičkom zaljevu izlilo pet puta više nafte nego što se očekivalo. Američka vlada proglasila je izlijevanje nafte događajem od nacionalne važnosti, što znači da će za projekt moći biti utrošeno onoliko novca koliko bude potrebno.
Ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano najavila je proglas i rekla da to znači kako će sada biti moguće povući novac iz drugih država i područja kako bi se izborilo s problemom. Usto, moguć je angažman vojske.
British Petroleum, tvrtka koja je vodila Deepwater Horizon, platformu koja je prošli tjedan eksplodirala i potonula, rekla je da bi rado prihvatila ponuđenu pomoć američke vojske.
Glavni izvršni dužnosnik BP-a Doug Suttles rekao je tokom intervjua na NBC-ju kako će tvrtka rado prihvatiti bilo čiju pomoć. Obalna straža, koja pomaže pri čišćenju, već je nekoliko puta rekla BP-u da službeno zatraži pomoć američke vojske.
Možda je već prekasno?
Problem je u tome što je možda prekasno. Mrlja se privukla na dvadesetak kilometara od obale, a do obale bi mogla doći već sutra. Otkriveno je treće mjesto s kojeg nafta curi iz izvora, a admiralka Mary Landry je jučer izjavila kako dnevno u moru završi i do 5.000 barela sirove nafte.
Suttles je ranije rekao kako se ne slaže s takvom procjenom, ali priznao je i da tvrtka nije u stanju sama riješiti problem. Danas je pak potvrdio da bi problem mogao biti onoliko velik koliko vlada tvrdi, a dodao je da jednostavno ne postoji adekvatan način za mjerenje razine nafte koja istječe u more.
Sjećanje na Exxon Valdez
Ako podvodni izvor ne bude zatvoren, on bi u najgorem slučaju u Zaljev mogao poslati 4,2 milijuna galona nafte. Za usporedbu, najgori slučaj zagađenja naftom, potonuće tankera Exxon Valdez, u more kod Aljaske je poslao 11 milijuna galona nafte. Deepwater Horizon tako bi mogao postati jedna od većih ekoloških katastrofa u američkoj povijesti.
Obalna straža je jučer zapalila prvu naftnu mrlju, čime se pokušava spriječiti daljnje širenje naftne mrlje i spasiti ekološki pojas u kojem je platforma potonula. Prema službenoj objavi koju prenosi BBC, "kontrolirana vatra" je zapaljena 50-ak kilometara istočno od delte rijeke Mississippi. Pokus je upalio dobro, ali tokom noći i današnjeg dana nisu pokušavali ponovno paliti naftu.
Landry, koja vodi akciju čišćenja u bazenu, za koju se koriste robotiziranim podmornicama, kaže da bi "čišćenje moglo trajati mjesecima". Istraga o uzrocima nesreće i dalje traje.
Radnici vjerojatno mrtvi
Od eksplozije se nestalima smatra 11 radnika, a mnogi smatraju da su nade za njihov spas sve manje. Djelatnici druge platforme koja se nalazi u blizini su evakuirani, ali je i tako 18 radnika pretrpjelo fizičke ozljede, najčešće opekline. BBC piše da je opseg naftne mrlje trenutno oko 970 kilometara te prekriva 74.000 kvadratnih kilometara površine.
Od 2001. godine se na naftnim platformama u Meksičkom zaljevu dogodilo 858 eksplozija, a mnogi upozoravaju da se sigurnost rada na takvim postrojenjima znatno smanjila posljednjih godina.
Euro se srušio na najnižu razinu, čekaju se mjere za spas Grčke
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
DANAS je zaustavljen pad eura prema dolaru, jer investitori čekaju više detalja o planu spašavanja posrnule grčke ekonomije.
Euro se lagao oporavio od jučerašnje katastrofe i najniže razine u posljednjoj godini. Europom se proširio strah da će se grčka kriza preliti i na druge dijelove eurozone. Zbog krize je i američki predsjednik Barack Obama izrazio svoju zabrinutost. U razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Obama je pozvao na odlučnu akciju, pišu svjetski mediji.
Grčku pomažu sa 45 milijardi eura
Jučer je povjerenje investitora palo i zbog spuštanja kreditnog rejtinga Španjolske, što se odrazilo na pad povjerenja i u drugim zemljama eurozone. Zbog toga je euro pao na razinu od 1.312 dolara.
Povjerenje investitora moglo bi se vratiti tek kada se objavi cijeli paket pomoći grčkoj ekonomiji. Čeka se i podatak koliko će Njemačka, kao najveća europska ekonomija, dati novca za spas Grka te pod kojim će uvjetima dati sredstva. Do sada se raspravljalo o kreditu teškom 45 milijardi eura. Dio toga novca bi trebao stići na grčki račun sredinom svibnja.
