UHIĆENJE Dragana Vasiljkovića, optuženog da je počinio ratne zločine ranih 90-ih u Hrvatskoj, potakao je tužitelje iz Muenchena da ponovno otvore slučaj ubojstva njemačkog novinara za kojega se vjeruje da je ubijen od strane Vasiljkovićevih paravojnih postrojbi.

Naime, 42-godišnji Egon Scotland preminuo je nakon što ga je pogodio snajperist dok je u automobilu putovao s ostalim novinarima u blizini Gline, a za vrijeme zasjede koju je Vasiljkovićeva vojska u tom dijelu Hrvatske postavila 1991. godine.

Ovaj je zločin, a kojega su u The Australianu okarakterizirali kao "navodan", je između ostalih dokumentiran i u nalogu za izručenjem kojega je Hrvatska dostavila australskim vlastima još prije Vasiljkovićeva uhapšenja u siječnju ove godine.

Kako piše njemački Suddeutsche Zeitung, upravo to hapšenje, moguće izručenje Hrvatskoj, kao i optužnica koju je protiv Vasiljkovića podigao hrvatski sud, muenchenskoj su policiji bile dostatnim poticajem da ponovno pokrenu slučaj u nadi da će se konačno pronaći krivac za ubojstvo njemačkog novinara.

Udovica poginulog novinara, Christiane Schlotzer, za dnevnik The Australian izjavila je kako osjeća veliko olakšanje jer se Dragan Vasiljković konačno nalazi iza rešetaka.

"To nije osjećaj osvete. To je osjećaj pravde. Na području Gline dogodili su se brojni zločini i ako se o tim zločinima ne bude raspravljalo na sudu, ako krivci za te zločine ne budu nađeni, tu nema pravde." - kazala je Schlotzer.

Inače, gorespomenuti dnevnik The Australian, Dragan Vasiljković svojevremeno je tužio tražeći 200,000 australskih dolara odštete zbog teksta u kojem je opisan kao vojni zapovjednik postrojbi pobunjenih Srba u Hrvatskoj i BiH te mogući ratni zločinac.

"Kapetana Dragana", a koji je u to vrijeme u autralskom Perthu živio i radio kao instruktor golfa pod pseudonimom Daniel Snedden, tada je najviše brinulo "što će njegovi susjedi misliti o njemu kada čuju da pored njih živi kriminalac i ratni zločinac".

Dok njegovi australski susjedi nisu znali tko živi kraj njih, Hrvatskoj je Dragan itekako bio poznat, i to kao "kapetan" kojega se tereti za etničko čišćenje, zlostavljanje i ubijanje civila, kao i organizirana silovanja. Bivšeg srpskog zapovjednika Crvenih beretki i Knindža u RSK za vrijeme Domovinskog rata i rata u BiH, Hrvatska poglavito tereti za pokolje u Glini i Zvorniku.

Vasiljković je uhapšen 20. siječnja u Sydneyju na temelju međunarodne tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska, pri čemu mu prijeti izručenje Hrvatskoj, gdje bi mogao biti osuđen i do 20 godina zatvora.

IZRAELSKE vlasti izrazile su "duboko žaljenje" zbog zračnog napada na libanonski grad Qanu, u kojem je poginulo 54-ero civila, od čega 37-ero djece, javlja izraelski list Haaretz.

"Izrael duboko žali te izražava veliku tugu zbog napada na nedužne civile u Libanonu. Izrael preuzima punu odgovornost, te najavljuje otvorenu istragu koja će pokazati kako je došlo do toga." - kazala je glasnogovornica izraelske Vlade, Miri Eisin.

U Izrelu se nalazi i američka državna tajnica Condoleeza Rice, koja je nakon napada na Qanu ustvrdila kako je došlo vrijeme za prekid vatre u ratu između Izraela i Hezbollaha.

Rice će u nedjelju navečer održati drugu rundu razgovora s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom, te ga pokušati nagovoriti da proglasi prekid vatre.

Izraelska vojska potvrdila je da su u Qani pogođeni na deseci objekata. Prema vojnim izvorima, pogođene kuće koristili su militanti Hezbollaha, te su iz njih ispaljivali rakete tipa "Kaćuša" na Izrael. Vojska tvrdi da je stanovništvo Qane upozoreno prije napada.

S druge strane, čelnici Hezbollaha zakleli su se da napad na Qanu neće proći bez posljedica po Izrael.

"Ovaj stravični masakr neće proći bez odgovora." - saopštio je Hezbollah reagirajući na napad.

U zgradi su, uz stalne stanare, živjele obitelji izbjegle iz drugih sela u okolici Tira (83 km južno od Beiruta), koja su već nekoliko dana izložena razornom bombardiranju, dodaje se.

Jedan je mještanin rekao da je u zgradi koja se sasvim urušila bilo "više od stotinu ljudi".

Policija dodaje da je bombardiranja trajalo dva sata i da je uništeno nekoliko zgrada u Qanu.

Žestoki sukobi nastavljeni su u nedjelju ujutro između izraelskih postrojbi i gerilaca Hezbollaha i u blizini libanonske granice, gdje su, kako javlja Hezbollahova televizija Al-Manar, izraelske postrojbe "upale" na libanonsko područje poznato kao Taybech Project area, tri do četiri kilometra od granice.

Televizija izvještava da su se borbe vodile kod mjesta Kfar Kila, nadomak Marjayouna, iz kojega su u subotu potisnute izraelske snage nakon tjedan dana žestoke borbe. Izraelska vojska nije potvrdila izvještavanje.

Međunarodna cesta između Beiruta i Damaska, na dionici kod libanonskog pograničnog grada Masnaa još je bila zatvorena u nedjelju ujutro nakon izraelskih udara koji su je učinili neuporabljivom.

Bombe velike snage izdubile su u cesti goleme kratere duboke 6 metara, na libanonskoj strani granice, 600 metara od nadzorne točke policije i carine.

Službeni predstavnik izraelske vojske izjavio je da su četiri zračna napada zrakoplovstva bila "usmjerena isključivo na prometnicu kako bi se spriječila doprema oružja Hezbollahu" iz Sirije, napominjući da napad nije bio uperen protiv Sirije.

Ovi napadi dolaze u času kada je izraelska policija priopćila da su rakete koje je Hezbollah u petak ispalio na Afulu, na sjeveru Izraela, "sirijske proizvodnje".

Hezbollah je sa svojih položaja u Libanonu u nedjelju ispalio tridesetak projektila na sjeverni Izrael, objavila je policija. U napadu nije bilo žrtava.

"Rakete su pale na predgrađa Haife i mjesta Nahariyu, Kiryat Shmona i Saint-Jean dAcre, gdje je jedna osoba lakše ranjena i izvazvana veća materijalna šteta", rekao je predstavnik izraelske policije.

Od izbijanja otvorenog oružanog sukoba 12. srpnja gerilci Hezbollaha ispalili su na sjeverni Izrael više od 1.800 raketa pri čemu je dosad poginulo najmanje 18 izraelskih civila a više od 300 je ranjeno.

 Oko 330.000 stanovnika sjevernog Izraela moralo je otići iz svoga doma zbog raketa koje je Hezbollah ispaljivao sa svojih položaja u Libanonu tokom deventnaestodnevnog sukoba, izjavio je službeni predstavnik izraelske vlade.

Index/Hina

UMIROVLJENI pukovnik Marko Lugonja koji je 17. srpnja pušten da se brani sa slobode, priznao je tokom istrage da je Ratku Mladiću osigurao prenoćište, ali tvrdi da je to uradio nakon što su mu Mladićevi najbliži suradnici zaprijetili klanjem.

Prema optužnici, javlja Pincom.info, Lugonja se tereti da je bivšeg zapovjednika VRS u studenom 2002. godine primio na konak u svoj stan u ulici Vladimira Popovića 24 u Novom Beogradu. Lugonja se tereti i zbog toga što je generala Mladića duže vrijeme snabdijevao namirnicama.

"To je točno. Uradio sam to pod prijetnjom. Bilo mi je zaprijećeno da to moram uraditi po cijenu života. Prijetnje su išle toliko daleko da se spominjao i nož. Rekli su mi da će me zaklati ako ne učinim kako traže od mene" priznao je Lugonja.

Tvrdi da je Mladića skrivao i donosio mu namirnice po nalogu Jova Đoga, glavnog Mladićevog jataka, i Zdravka Tolimira.

"Oni su od mene to tražili. S njima nije bilo šale. Oni su bili spremni na sve i ja se nisam smio suprostaviti", kazao je Lugonja tokom istrage, a to je priznanje bilo presudno da ga sud pusti da se brani sa slobode.

POSLOVNA zgrada hrvatske tvrtke Ingre u Bagdadu u subotu je pogođena raketom, pri čemu su dvije osobe ranjene, objavio je HRT u Dnevniku u subotu navečer.

U napadu su ranjene dvije Iračanke, čistačica i tajnica, koje rade za Ingru.

Predstavnik Ingre izjavio je da je zgrada u središtu Bagdada izravno pogođena raketom, pri čemu je ured uništen, a dokumentacija i inventar su napola izgorjeli.

Dio iračke prijestolnice u kojem je smještena Ingra u posljednje je vrijeme češće na udaru raketa.
 

Foto:HRT