TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
11.06.2024.
UN-ovo Vijeće sigurnosti podržalo Bidenov plan za primirje u Gazi
UN-ovo Vijeće sigurnosti podržalo Bidenov plan za primirje u Gazi
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda podržalo je plan američkog predsjednika Joea Bidena za postizanje primirja u Gazi rezolucijom izglasanom u New Yorku.
Četrnaest zemalja članica glasalo je u korist nacrta rezolucije, dok je Rusija, jedna od zemalja s pravom veta, ostala suzdržana.
Američka veleposlanica pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, rekla je kasnije da je najmoćnije UN-ovo tijelo glasalo za mir.
Rezolucija podržava plan kojeg je iznio predsjednik Biden, a koji predviđa prekid borbi u Pojasu Gaze u tri faze.
Prema SAD-u, jedino se Hamas još nije izjasnio slaže li se s planom. Međutim, vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua još uvijek se nije jasno i javno izrazila u korist plana.
Hamas je pak u ponedjeljak pozdravio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se podupire plan o prekidu vatre u Gazi, rekavši da je spreman surađivati ​​s posrednicima u provedbi načela plana, izvijestila je agencija Reuters.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rezolucija Vijeća sigurnosti, koja je obvezujuća prema međunarodnom zakonu, proglašava da je Izrael prihvatio plan i poziva Hamas da učini isto te poziva obje strane da usvoje plan bez odlaganja i bezuvjetno.
To je 11. pokušaj od početka rata u Gazi da je UN-ovo Vijeće sigurnosti glasalo za rezoluciju koja se tiče sukoba. Usvojene su tek četiri rezolucije.
U ambicioznom Bidenovu prijedlogu s kraja svibnja traži se potpuni i neograničeni prekid vatre na šest tjedana. Tijekom toga perioda, određena grupa talaca bila bi puštena. Zauzvrat, Palestinci iz izraelskih zatvora također bi bili pušteni.
U sljedećoj fazi, trajno bi bile prekinute borbe te pušteni preostali taoci.
Prema nacrtu rezolucije, posljednja faza uključivala bi obnovu Pojasa Gaze.
* Izvori: Macron je sve skloniji podržati von der Leyen
Izvori: Macron je sve skloniji podržati von der Leyen
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron je sve skloniji podržati Ursulu von der Leyen za još jedan mandat predsjednice Europske komisije nakon što je njezina grupa desnog centra postigla snažan rezultat na izborima za Europski parlament, rekla su Reutersu dva izvora.
Macron nije izričito podržao von der Leyen otkako se odlučila kandidirati za drugi mandat. Iako je bio ključan u njenom postavljanju na čelo izvršne vlasti EU-a 2019., ovaj je put ponudio druge opcije, uključujući Talijana Marija Draghija.
Macronova odluka da raspiše prijevremene izbore u Francuskoj nakon poraznog rezultata na izborima za EU u nedjelju, jedan je od razloga za potporu von der Leyen, rekao je jedan od izvora.
"On ne želi dodati (europsku) nestabilnost francuskoj nestabilnosti", rekao je francuski izvor blizak Macronu za Reuters pod uvjetom da ostane neimenovan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Drugi izvor je rekao da je von der Leyen dobila poticaj snažnim rezultatima njezine Europske pučke stranke (EPP) desnog centra. Izvor je rekao da će je Pariz vjerojatno podržati u zamjenu za predanost francuskim EU prioritetima, ne navodeći detalje.
EPP je bio prvi na izborima za EU, osvojivši 186 mjesta u Europskom parlamentu od 720 zastupnika, prema privremenim rezultatima.
Drugi izvor, koji je upoznat s Macronovim razmišljanjem, ali nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme, naveo je Portugalca Antonija Costu kao najizglednijeg kandidata za mjesto predsjednika Europskog vijeća.
0 ( + ) * Ovi izbori mogli bi značiti preokret za Ukrajinu
Ovi izbori mogli bi značiti preokret za Ukrajinu
Foto: Profimedia/EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IAKO je jasno da Europa ulazi u period burnog političkog života, da su najmanje dvije nacionalne vlade "pale" nakon izbora za EU parlament (u Francuskoj i Belgiji) i da je Europa kolokvijalno rečeno "skrenula udesno", isto tako jest činjenica da se omjer snaga u EU parlamentu nije drastično promijenio.
Centrističke opcije drže većinu
Većinu od 720 mjesta i dalje će držati većinski stranke koje su i prethodno bile većina u EP-u. Europska pučka stranka (kojoj pripada njemački CDU te HDZ) zauzet će 185 mjesto u parlamentu. Upravo iz te stranke dolazi i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Savez socijalista i demokrata (kojoj pripada SDP) trebao bi imati 137, dok bi Liberali trebali imati 79 mjesta. Uz njih su još i Zeleni (kojima pripada i Možemo) sa 52 mjesta. Iako su rezultati privremeni, vjerojatno se neće značajno mijenjati.
Porast desnih opcija
Kao smo već danas pisali, suverenističke i populističke stranke su doživjele porast. Europski konzervativci te Identitet i demokracija imat će 71 odnosno 58 mjesta u parlamentu. Tu treba dodati još AfD i stranku Fidesz mađarskog premijera Orbana koji ne pripadaju nijednoj od ovih europskih obitelji stranaka, a osvojili su 14 odnosno 11 mjesta.
Sve spomenute opcije raznih desnih, populističkih i suverenističkih stranaka možda će imati trećinu u parlamentu, što bi im omogućilo opstruiranje usvajanja zakona u Europskom parlamentu.
Desne stranke nemaju zajedničku politiku, a naročito prema Ukrajini
S druge strane, to ne znači da će je taj čitav blok monolitna struktura. Jednostavnije rečeno, stranke konzervativaca, raznih nacionalista, populista itd., se uglavnom slažu tek oko pitanja ograničavanja migracija, dijelom oko jačanja suverenizma pojedinih zemalja i oko nekih tradicionalnih vrijednosti.
Kada je pitanje vanjska politika EU, tu spomenute stranke dolaze do neslaganja. Konkretno, kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, Poljska stranka PiS (Pravo i pravda) zagovara povećanje, dok recimo austrijski FPO, kao i njemački AfD se tome protive.
Meloni kontra Orbana
Isto tako su suprotna mišljenja recimo talijanske premijerke Meloni i mađarskog premijera Orbana, a oboje proizlaze iz "desnih" stranaka. Premijerka Meloni je više puta izrazila pozitivan stav kada je vojna pomoć Ukrajini u pitanju, ali s opaskom da ni pod kojim uvjetima ne treba uvlačiti NATO i EU u otvoren rat s Rusijom.
Stav premijera Orbana je potpuno drugačiji. Pozicija nove velike političke snage u EU parlamentu kada je Ukrajina u pitanju – Marie Le Pen je tu negdje između Meloni i Orbana.
To znači da tzv. desne stranke neće djelovati kao ujedinjeni front protiv vojne pomoći Ukrajini, ali će se svakako povećati broj onih koji će se ovakvoj vrsti pomoći suprotstavljati. To će svakako utjecati na rasprave o ovoj temi kako u europskim institucijama, tako i na razini pojedinih zemalja.
Simbolični i realni zaokret politike vojne potpore Ukrajini
Osim toga, izbori za EU parlament su povećali raskol između centrističkih i desnih opcija, što se "prelilo" i na unutarnji politički život nekih zemalja. Te naznake je Europa mogla vidjeti i na primjeru SAD-a, gdje je sukob republikanaca i demokrata u Kongresu dovelo do odgode isporuke pomoći Ukrajini.
U EU parlamentu i dalje centrističke opcije imaju većinu, tako da je situacija nešto drugačija. Međutim, trenutnim sastavom parlamenta moguće je očekivati da će spor, birokratski sustav EU biti još sporiji.
Ipak, glavna posljedica izbora je definitivno poraz Macrona i najava prijevremenih parlamentarnih izbora. U kontekstu vojne pomoći Ukrajini, ovo može biti i realni i simbolični zaokret u toj politici. Još kada je rat započeo, Macron se isprofilirao kao europski lider koji nastupa u ime EU. Izlaskom Velike Britanije iz EU, Francuska i Njemačka su postali njeni lideri.
Macron drastično zaoštrio retoriku prema Rusiji...
Međutim, u to vrijeme je novi njemački kancelar tek preuzeo vlast, tako da je novu njemačku vlast rat u Ukrajini tada "zatekao". Upravo je tada francuski predsjednik preuzeo ključnu ulogu u formiranju odnosa prema Ukrajini, ali i Rusiji.
Ti odnosi su išli od toplog do hladnog, pa je Macron u jednom trenutku govorio kako je pričao s predsjednikom Rusije, u trenutku kada su se svi zapadni lideri na sve načine ograđivali od Putina. U drugom trenutku, Francuska je postala zagovaratelj povećanja vojne pomoći i to do razine da se razmatralo i slanje borbenih jedinica u Ukrajinu.
...što bi mogao biti razlog njegova potopa
Upravo takva oštra retorika prema Rusiji i zagovaranje poteza koji bi prema viđenju opozicije uvukla Francusku u rat jest, prema analitičarima, glavni razlog ovakvih rezultata. Iako Marie Le Pen nije na poziciji ukidanja vojne pomoći Ukrajini već protiv "uvlačenja Francuske u rat", jasno je da bi njen dolazak na vlast za Ukrajinu bio simboličan i realan čin promjene smjera francuske vanjske politike, a posljedično i europske.
Vjeruje se da je Le Pen "pregazila" Macrona upravo retorikom koja je bila prilično kritična prema predsjednikovoj ukrajinskoj politici. Ipak, politička struktura oko Macrona vjeruje da to ne odražava odnos snaga u unutarnjem političkom životu, pa se odlučio na radikalan potez u vidu raspuštanja parlamenta i novih izbora.
Zašto je Macron povukao šokantan potez? Dva su scenarija
Vjeruje se da francuski predsjednik igra na heterogenost lijeve i desne oporbe, te koristi posebnosti izbornog sustava u Francuskoj kako bi dobio podršku parlamenta. Međutim, gotovo sva opozicija je kritizirala njegovu politiku prema Ukrajini, naročito slanje vojske. Ukoliko bi Macron izgubio kontrolu nad parlamentom, to bi posljedično moglo dovesti do ozbiljne krize u Francuskoj, a možda i do novih predsjedničkih izbora.
Nameće se pitanje - zbog čega se Macron odlučio na taj potez? Dva su scenarija. Prvi je, svakako, kako bi potvrdio svoj legitimitet u narodu, odnosno kako bi dokazao da ima podršku za svoje poteze.
Naravno, to znači da bi opcija iz koje dolazi predsjednik Francuske trebala osvojiti većinu. S druge strane, jasno je da je rat u Ukrajini na račvi, odnosno da se sada ili ide u daljnje zaoštravanje ili traženje mirnog rješenja.
Ako i izgubi, može se "oprati" pred zapadnim, ali i ukrajinskim partnerima
Stoga, predsjednik Macron ukoliko i izgubi, može na neki način "oprati ruke" pred zapadnim, kao i pred ukrajinskim partnerima. Ukoliko izgubi kontrolu nad parlamentom, može reći kako je dao sve od sebe da Ukrajini vojno pomogne, ali da ga je situacija u zemlji, odnosno demokratska volja birača spriječila u tome.
Tako bi se riješio pritiska, koji mu se očito nameće kao lideru jedne od najvažnijih zemalja EU, a da pritom ne bi još uvijek bio smijenjen na mjestu predsjednika.
Naravno, idući izbori u Francuskoj će biti praćeni širom Europe, te će biti sigurno značajni za daljnje vanjskopolitičko djelovanje EU-a. Međutim, Europu će i dalje više ili manje voditi stranke koje su to činile dosad. Radi se o Europskoj pučkoj stranci, koja je čak i "popravila" svoj rezultat, osvojivši deset zastupničkih mjesta više nego u prošlom sazivu.
Sve je veći broj protivnika pomoći Ukrajini
Najveći gubitnici izbora su svakako Liberali i Zeleni. Liberali koje predvodi upravo opcija predsjednika Macrona i Zeleni čije politike pod krizama koje se odvijaju padaju u drugi plan. Baviti se energetskom održivošću i zelenim politikama jest vrlo izazovno u trenucima kada se odvija rat i migrantska kriza.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proglasila je izbornu pobjedu i najavila da će nova većina biti "proeuropska i proukrajinska". Također je pozvala je Liberale i Savez socijalista i demokrata da nastave suradnju kao i proteklih pet godina.
Iako je potrebno sačekati izbore u Francuskoj, zasad je izgledno da će kurs politike EU prema Ukrajini biti sličan kao i dosad, ali uz jednu važnu ogradu. Sve je više protivnika takvih politika, a broj im nipošto nije zanemariv.
0 ( + ) * Ukrajinska vojska: Ruski ratni brod gori u Barentsovom moru
Ukrajinska vojska: Ruski ratni brod gori u Barentsovom moru
Index Vijesti
Zadnja nadopuna: 21:15, 10. lipnja 2024.
Foto: Profimedia
RUSKI ratni brod Admiral Levčenko gori u Barentsovom moru nakon što mu se pokvario i zapalio motor, rekao je danas Dmitro Pletenčuk, glasnogovornik Južnih obrambenih snaga ukrajinske vojske. Pletenčuk je na Facebooku napisao da se brod s nekoliko stotina članova posade nalazi u teškoj situaciji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dodao je kako je do kvara na motoru došlo zbog sankcija koje je uveo Zapad, a zbog kojih ruska mornarica ne može servisirati motore proizvedene u ukrajinskom Mikolajivu. Naime, mnogi ruski ratni brodovi iz sovjetske ere napravljeni su i servisirani u tom lučkom gradu, piše Kyiv Independent.
Ukrajinska vojska navodi da je od prosinca 2023. uništeno oko 30% ruske crnomorske flote. Ukrajinci su u rujnu 2023. priopćili kako su u okupiranom Sevastopolju onesposobile Rostov na Donu, jednu od četiri podmornice ruske flote koje mogu nositi rakete.
0 ( + ) * Švedska opet prkosi trendovima: Povijesni poraz krajnje desnice, ljevičari slave
Švedska opet prkosi trendovima: Povijesni poraz krajnje desnice, ljevičari slave
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠVEDSKA ponovno prkosi europskim trendovima, ovaj put u vidu volje građana na nedjeljenim izborima za Europski parlament. Ekstremno desni Švedski demokrati pretrpjeli su težak poraz, a ljevičarske stranke ostvarile uspjeh. Baš suprotno izbornim rezultatima u svim ostalim zemljama Europske unije osim Portugala.
Neočekivan iskorak Zelenih
Neočekivani iskorak postigli su švedski Zeleni, koji su s 13,8% glasova postali treća politička snaga u zemlji, odmah iza vodećih Socijaldemokrata (24,8%) i konzervativnih Umjerenjaka (17,6%). Statistički gledano, najviše je napredovala Ljevica s 10,9%, odnosno čak 4,1% više nego na prethodnim izborima za Europski parlament 2019. godine.
Za premijera iz redova Umjerenjaka, Ulfa Kristerssona, koji je pobjedničku koaliciju desnog centra na parlamentarnim izborima 2022. godine okupio ponajprije zahvaljujući glasovima Švedskih demokrata, najveći je problem što su tri stranke (Umjerenjaci, Liberali i Demokršćani) koje čine njegovu vladu izborile samo 27,7% glasova.
"Suprotstavljamo se desničarskim ekstremistima koji sve više osvajaju Europu"
Nasuprot tome, tri stranke s druge strane političkog spektra zajedno su osvojile 49,6%, što bi u ovom trenutku bilo dovoljno za pobjedu ljevice za eventualnim parlamentarnim izborima. Ako im se uključi i Stranka centra, oporba je pridobila gotovo 57 posto biračkog tijela.
Posebno impresivan, gotovo senzacionalan rezultat Zeleni su postigli u dva najveća švedska grada Stockholmu i Göteborgu. U švedskoj prijestolnici Zeleni su pobijedili s 20,6% glasova (Švedski demokrati su tek šesta stranka u gradu sa samo 7%), a u Göteborgu su izborili drugo mjesto (17,6%) odmah iza Socijaldemokrata.
"Birači su uvidjeli da se zalažemo za dvije stvari koje očito zabrinjavaju mnoge ljude: ofenzivnu i dobru klimatsku politiku i da se suprotstavljamo desničarskim ekstremistima koji sada sve više osvajaju Europu", rekla je u izbornoj noći istaknuta članica Zelenih Isabella Lövin.
Težak poraz ekstremne desnice
"Povijesni neuspjeh Švedskih demokrata" bio je naslov online izdanja vodećeg švedskog lista Dagens Nyhetera u ponedjeljak ujutro. Naime, švedska ekstremna desnica zaista je u nedjelju pretrpjela prvo nazadovanje u bilo kojim izborima u 35-godišnjoj povijesti stranke.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Švedski demokrati osvojili su 13,2% glasova, što je 2,1% manje nego na prošlim europskim izborima i čak 7,3% manje nego na parlamentarnim izborima 2022. godine. Uoči ovih izbora ambicija Švedskih demokrata bila je prestići Umjerenjake i etablirati se kao druga politička snaga u zemlji, no na kraju su završili tek na četvrtom mjestu.
"Nećemo se ispričavati"
"Moramo dobro razmisliti zašto nismo napredovali nego tek zadržali svoja tri mandata u Europskom parlamentu. Prošli mjesec je bio težak za našu stranku. Mi nismo stranka koja će se ispričavati samo zato što netko misli da bismo to trebali učiniti", rekao je stranački lider Jimmie Ă…kesson, koji se prvi put u gotovo dva desetljeća na mjestu predsjednika suočio s izbornim porazom.
Ă…kesson se referirao na nedavno otkriće novinara kanala TV4 da Švedski demokrati preko lažnih i anonimnih računa na društvenim mrežama vode prljavu kampanju ponajprije protiv političkih neistomišljenika, ali i svojih partnera iz vladajuće koalicije. Osim toga, pokazalo se da je u komunikacijskom odjelu Švedskih demokrata bila zaposlena osoba bliska ruskim obavještajnim službama, koja je usto smatrala da bi Rusija trebala izvršiti invaziju na Švedsku.
Posebno neugodno nazadovanje u desnim regijama
Posebno neugodno po stranku ekstremne desnice bilo je nazadovanje u svih 38 općina u inače desnici tradicionalno sklonim regijama SkĂĄne i Blekinge, odakle je rodom i sam Ă…kesson.
Prve analize u švedskim medijima pokazuju da stranačko geslo Švedskih demokrata na ovim izborima "Moja Europa gradi zidove" (Mitt Europa bygger murar) nije odražavalo činjenicu da švedski građani pitanje imigracije više ne doživljavaju kao najvažnije.
"Birače su više zanimala pitanja koja se odnose na demokraciju, mir i sigurnost u Europi. Međutim, rekla bih da su iznad svega građane zabrinjavale ekološke treme i klimatske promjene", rekla je politologinja Jenny Madestam za Dagens Nyheter.
0 ( + ) * Čovjek u Pragu pokušao zapaliti garažu za autobuse. Češka: To je hibridni rat Rusije
Čovjek u Pragu pokušao zapaliti garažu za autobuse. Češka: To je hibridni rat Rusije
Foto: EPA
RUSIJA možda stoji iza pokušaja paleža u garaži gradskih autobusa u Pragu, objavio je danas češki premijer Petr Fiala. Policija je priopćila da je u subotu u vezi s time uhapsila 26-godišnjeg muškarca i optužila ga za terorizam. "Sumnjamo da je napad organiziran i financiran iz Rusije", rekao je Fiala na konferenciji za novinare.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"To je dio hibridnog rata Rusije"
"To je dio hibridnog rata Rusije protiv kojeg se moramo braniti i koji moramo zaustaviti", dodao je. Češka je članica NATO-a koja snažno podupire Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Policija je objavila da je osumnjičeni muškarac iz Južne Amerike i da govori španjolski jezik.
Dodala je da je u Češkoj boravio pet dana prije nego što je u prošlu srijedu navečer pokušao izazvati požar, no nije uspio zbog reakcije zaposlenih u garaži. Češka je optužila Rusiju za niz eksplozija u skladištima oružja 2014. i protjerala ruske diplomate kada je 2021. došla do dokaza.
0 ( + ) * Macron je iznenadio Europu, ali situacija u Njemačkoj je još šokantnija
Macron je iznenadio Europu, ali situacija u Njemačkoj je još šokantnija
Foto: Profimedia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZBORI za europski parlament odnijeli su prvu žrtvu - francuski parlament. Suočen s porazom u kojem je protuimigrantska i protueuropska stranka Rassemblement national (Nacionalno okupljanje, op. a.), predvođena Marie Le Pen i Jordan Barellom, osvojila 31.4% glasova (30 zastupnika), a njegova liberalna koalicija tek 14.6% (13 zastupnika), predsjednik Emmanuel Macron raspustio je parlament. I time šokirao ostatak Europe, prije svega sve gubitnike kojima tako nešto (za sada) ne pada na pamet.
Jako riskantan potez
Suočen s mogućnošću da će se vodstvo desnice samo još više povećavati, Macron se odlučio na vrlo riskantan potez te prvi krug parlamentarnih izbora sazvao već za 30. lipnja (drugi krug će biti 7. srpnja). Macronov je plan vrlo jednostavan - iskoristiti šok koji je nadmoćna pobjeda Rassemblement nationala izazvala među većinom Francuza i izvanrednim izborima pokušati preokrenuti trend.
Pritom je, naravno, Macron raspustio parlament, ali nije podnio ostavku. No mnogi francuski analitičari upravo njega navode kao glavnog krivca za poraz. Za razliku od naše mizerne izlaznosti, u Francuskoj je bila čak 51.5% te se može reći da su izbori bili svojevrsni referendum protiv vladavine Macrona.
Kakav je Macronov plan?
Macron računa da će, ako njegova stranka Renesansa ostvari slab rezultat, ipak uspjeti skupiti dovoljnu podršku za formiranje nove većine. Pa čak i ako bi ona bila velika koalicija formirana od liberala, desnog i lijevog centra - onako kako je to nekad radila Angela Merkel.
Bila bi to zaista velika koalicija svih i svakog, no vjerojatno bi nekako dogurala do kraja njegovog mandata (predsjednički izbori trebali bi se održati 11. i 25. travnja 2027.). Macronu je ovo drugi pa time i zadnji predsjednički mandat.
Zašto Scholz nije raspisao izvanredne izbore?
Pitanje je zašto je predsjednik Macron raspisao izvanredne izbore zbog poraza od desnice, a recimo njemački kancelar Olaf Scholz nije, a nema ni naznaka da bi mogao. Iako je njegova socijalističko-zeleno-liberalna koalicija prošla još gore nego Macronovi liberali.
Ovo je najgori poraz Sozialdemokratische Partei Deutschlands (SPD) ne otkad se odražavaju izbori za europski parlament već od nastanka Bundesrepublik Deutschland 1949. godine.
Na prvim izborima održanim 14. augusta 1949. SPD je bio na drugom mjestu, tek dva posto slabiji od demokršćana Christlich Demokratische Union Deutschlands (CDU). I tako će biti na svim idućim izborima. Jedino s razlikom da je nekad pobijedio SPD, a nekad CDU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kraj vlasti dviju stranaka
Sad je tome došao kraj. Sada je na drugom mjestu, odmah iza CDU, krajnje desna Alternativa fĂĽr Deutschland (AfD). Kako joj ime kaže, Alternativa za Njemačku se zalaže za krajnje alternativna rješenja. Uključujući i protjerivanje stranaca - RĂĽckwanderung, to jest Remigration. Ovaj drugi termin AfD koristi kao bi ga mogli shvatiti i svi oni imigranti koji nisu naučili njemački.
Pri izlaznosti od čak 64.78%, CDU je uspio osvojiti 30% (29 zastupnika). Drugi je AfD s 15.9% (15 zastupnika), a SPD tek treći s 13.9% (14 zastupnika). Scholzovi koalicijski partneri prošli su još gore.
Zeleni su osvojili 11.9% (12 zastupnika), a liberali 5.2% (5 zastupnika). Pritom se mora reći da njemački izbori za EU ne poznaju izborni prag. Zbog toga su neke stranke dobile jednog zastupnika i s osvojenih tek 0.6% glasova.
Povijesni uspjeh krajnje desnice
U svakom slučaju AfD je ostvario do sada nezabilježen uspjeh, a CDU nikad gori neuspjeh. I dok predsjednik Macron raspisuje prijevremene parlamentarne izbore, kancelar Scholz je to odbio napraviti.
Kako ne bi bilo nikakvih sumnji, glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit u Berlinu danas je izjavio: "Redoviti izborni datum je na jesen iduće godine i planiramo da tako i bude. Nikada, niti sekundu, nije se pomišljalo da bi se sada u Njemačkoj moglo sazvati nove izbore."
Razlog je poprilično jasan. Kao predsjednik, Macron nakon raspuštanja parlamenta ostaje na dužnosti. Kancelar Scholz može samo dati ostavku i raspustiti vladu. Teoretski bi njemački parlament mogao izglasati novu vladu, no vjerojatnije je da bi se ipak raspustio.
Nastavlja se Scholzova agonija
S obzirom na rezultate EU izbora, jasno je da bi Scholz, svi njegovi ministri, ali i dobra većina socijaldemokratskih, zelenih i liberalnih zastupnika ostali bez posla. Zato će Scholz nastaviti razvlačiti svoju sve manje popularnu vladavinu sve do parlamentarnih izbora naredne godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I u tome će najvjerojatnije i uspjeti jer ni koalicijski partneri nemaju nikakve iluzije kako bi završili na prijevremenim izborima. Kvota zelenih zastupnika u Bundestag značajno bi se smanjila, a Freie Demokratische Partei (liberali) vjerojatno ne bi ni ušao.
Nisu vladajući prošli jako loše samo u Francuskoj i Njemačkoj. U Španjolskoj vladajuće lijevi Partido Socialista Obrero Español izgubio je od opozicijskih desničara Partido Popular. Međutim, razlika je samo četiri posto pa to baš i nije neki poraz.
I vladajući u Sloveniji prošli jako loše
Puno bliže nama, u susjednoj su nam Sloveniji vladajući prošli jako loše. Opozicijska Slovenska demokratska stranka Janeza Janše dobila je 8.5% više glasova od vladajuće liberalne Gibanje Svoboda premijera Roberta Goloba. Janša je dobio 30.7% i 4 od 9 zastupnika. Golob je osvojio 22.2% i tek dva zastupnika.
Po Goloba je i krajnje neugodno da ni njegovi koalicijski partneri nisu prošli dobro. Socialni demokrati su dobili 7.7% i jednog zastupnika, dok je Stranka Levica dobila samo 4.8% i niti jednog zastupnika. Pritom treba reći i da izlaznost baš nije bila neka - tek 41.36%.
Posljedično i sasvim očekivano Janša je u izbornoj noći pozvao Goloba da podnese ostavku i raspiše prijevremene izbore. Sasvim očekivano Golob to nije napravio.
Sa slovenskim medijima koji se više bave rezultatima EU izbora u drugim državama nego kod kuće (jedna od udarnih vijesti je i odlazak Peđe Grbina s čelnog mjesta SDP-a), teško da će Janša moći izvršiti dovoljno veliki pritisak da natjera Goloba na ostavku. Tim prije jer se premijer Golob, zajedno s koalicijskim partnerima, nalazi u skoro pa identičnoj poziciji kao i kancelar Scholz.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR
![](slike/lastnews.jpg)
Prethodnih dana:
25.06.2024
Zelenski otpustio generala kojeg je optužio šef Azova
Sastali se Macron i jordanski kralj, pozvali Izrael da olakša dostavu pomoći Gazi
Netanyahu više nema opcija, kreće na Hezbolah. Evo kako bi taj rat izgledao
Izraelska vojska zavezala Palestinca za džip. State Department: Video je šokantan
Jedan od šefova Azova prijavio ukrajinskog generala: "99 posto vojske ga mrzi"
ISW: Putin ima novi plan i stvara veliku vojnu organizaciju. Želi potkopati NATO
Njemačka: Krajnje smo zabrinuti, prijeti potpuni sukob na Bliskom istoku
24.06.2024
Više od 1300 mrtvih na hodočašću u Saudijskoj Arabiji. Hodali pod izravnim suncem
Traje borba za prevlast nad Arktikom. Zasad dominira Rusija
Žena trčala u safari parku kod Pariza. Napali je vukovi
Otac na plaži u Americi pokušao utopiti dvoje male djece. Spriječio ga policajac
Silovit udar na Krim, dijete poginulo od krhotina na plaži. Stigla prva reakcija Rusa
Opet problem s Boeingom. Avion se vratio u Amsterdam, objavljeno zašto
Svjedoci: Izraelski zračni udar na humanitarni centar, osmero ubijenih
23.06.2024
FT: Srbija je Ukrajini preko trećih strana izvezla streljivo za 800 mil. eura
Rusi napali Harkiv, pogodili stambenu zgradu. Poginulo troje ljudi
Ovo je strašna budućnost Europe
S jahte u Grčkoj ispalili vatromet i zapalili šumu. Uhićeno 13 ljudi
Kolumbijska gerila regrutira školarce preko TikToka
Izbio požar u glavnom gradu Kazahstana. Gori zgrada od 26 katova
22.06.2024
Nikad nije bilo teže boriti se za Europu, kaže njemački predsjednik
Zapad je isprovocirao rat u Ukrajini, kaže Nigel Farage
Ukrajinci imaju ozbiljnih problema kod ključnog grada. "Rusi masovno napadaju"
Barcelona potpuno zabranjuje iznajmljivanje apartmana turistima
U SAD-u nakon više od dvije godine porasla stopa nezaposlenosti
Zašto je toliko mrtvih na hodočašću u Saudijskoj Arabiji?
21.06.2024
Hezbolah zaprijetio Cipru, oni u nevjerici
Krajnja desnica vodi na prijevremenim izborima u Francuskoj, kažu ankete
Amerika ukida Ukrajincima ograničenja za udare na Rusiju
Ako vam je sad vruće, znajte da je ovo ništa u odnosu na ono što dolazi
Globalna uzbuna zbog lažnog Ozempica
Svjetski čelnici najavili 1.2 milijarde dolara za proizvodnju cjepiva u Africi
Istraživanje: Prepolovile se stope nataliteta u bogatim zemljama
20.06.2024
Žena u Engleskoj nije mogla do zubara pa si sama izvadila zube
Novi ukrajinski tenk Frankenstein utjerat će Putinu strah u kosti
Ukrajina: Sjeverna Koreja pomaže Rusiji u masovnim ubojstvima Ukrajinaca
Hezbolah: Nijedno mjesto u Izraelu neće biti pošteđeno u slučaju napada na Libanon
Tjelohranitelj britanskog premijera se kladio na datum izbora. Uhićen je
Putin hvali stav Vijetnama o ratu u Ukrajini. Kaže da je "uravnotežen"
UN: Izrael možda stalno krši međunarodno humanitarno pravo u Gazi
19.06.2024
Izrael i Hezbolah najavljuju eskalaciju, SAD pokušava spriječiti regionalni rat
UNESCO: Umjetna inteligencija bi mogla poticati antisemitizam nijekanjem Holokausta
Putin stigao u Sjevernu Koreju
UNESCO: AI bi mogao poticati antisemitizam nijekanjem Holokausta
Prošle se godine broj civila ubijenih u ratovima povećao za 72 posto
Izraelska javna televizija: IDF primio upozorenja na napad prije 7. listopada
Šef NATO-a: Nizozemski premijer je "jako snažan kandidat" za njegova nasljednika
18.06.2024
Ukrajina je na rubu. Zastrašujući odredi vade ljude iz autobusa i šalju ih u vojsku
Ukrajinci Zelenskog i dalje smatraju legitimnim predsjednikom
Danska želi zaustaviti tajnu flotu tankera koji prevoze rusku naftu
Izrael: Uskoro ćemo postići ciljeve ofenzive u Rafahu
OECD traži micanje stranačkih uhljeba iz državnih firmi. To je velik problem za DP
Putin ide u Sjevernu Koreju. On i Kim Jong-un potpisat će "jako važne dokumente"
Kremlj odgovorio na NATO-ovu najavu da vade nuklearno oružje iz skladišta
17.06.2024
Analitičar: Nuklearna prijetnja Rusije nije realna, to je sredstvo odvraćanja
Ukrajina: Rusi su za vrijeme mirovnog summita pojačali napade
Sve je veći i ozbiljniji sukob između Netanyahua i vojske
Zatvorenik u SAD-u nabavio pištolj. Prvo ubio zaposlenika u kuhinji pa sebe
Zelenski odbio Putinovu ponudu
Napoleon posljednji put pobjeđuje u bitci protiv Pruske - evo zašto je bio uspješan
Na summitu podržan teritorijalni integritet Ukrajine. Nisu svi potpisali deklaraciju
16.06.2024
Veliki prosvjedi diljem Francuske: "Ili krajnja desnica ili mi"
U Frankfurtu jučer izboden njemački navijač. Umro je
Saudijski princ: Za ukrajinski mirovni proces potreban težak kompromis
Britanski policajci se namjerno autom zabili u odbjeglu kravu
Putinove prijedloge o miru u Ukrajini Meloni nazvala propagandom
Izraelci se vraćali iz noćne operacije, uslijedila eksplozija. Osam vojnika poginulo
Zelenski vjeruje da će konferencija u Švicarskoj pojačati pritisak na Moskvu
15.06.2024
Putin govorio o broju Rusa u ratu. Rekao dosta veću brojku nego prije šest mjeseci
G7 upozorio Izraelce: Suzdržite se od velike ofenzive
Politico: Putin je zbog tajnih dogovora o oružju ostao bez važnog saveznika
Američki Vrhovni sud ukinuo zabranu prepravljanja vatrenog oružja
SAD uveo sankcije izraelskoj ekstremističkoj skupini
Curica (8) u SAD-u s roditeljima išla na odmor. Pozlilo joj u avionu, umrla je
Biden (81) "čestitao" Trumpu 78. rođendan: "Godine su samo broj"
14.06.2024
Američki novinar optužen za špijunažu čeka suđenje u Rusiji
Biden i Zelenski potpisali povijesni sporazum: "Ovo je bez presedana"
Kina: Umirovljenik jeftino kupio stare knjige pa u njima našao vojne tajne
Pao dogovor Ukrajine i NATO-a. Ovo je plan dugoročne suradnje
Trump na sastanku s republikancima u Kongresu kritizirao pomoć Ukrajini
Anketa: Sve više Palestinaca želi nastavak rata
13.06.2024
Zelenski: Održao sam produktivne razgovore sa saudijskim prijestolonasljednikom
Nova taktika Ukrajine donosi prve rezultate. "Ovo je velika vijest, Putin je bijesan"
U Americi pogubljen dvostruki ubojica. Rekao je: Sada idem u raj
Na ruti prema Španjolskoj prosječno umiru 33 migranta dnevno
Indija upozorila Rusiju: Dvojica Indijaca su ubijena u Ukrajini. Vratite nam tijela
Šef NATO-a: Prilagodit ćemo nuklearne kapacitete
Hamas kaže da će pristati na prijedlog primirja, ali traži pisana jamstva SAD-a
12.06.2024
Papa ponovio vulgarnu riječ za LGBT osobe
Jordan i Egipat kažu da se Izrael mora pridržavati UN-ove rezolucije o Gazi
Tinejdžer u SAD-u vraćao pokvarenu repliku pištolja. Zaštitar ga upucao i ubio
100 moćnih Patriota, tisuće borbenih dronova... Njemačka šalje gomilu oružja Ukrajini
Hrvatski ban koji je uspio obraniti zemlju od Turaka umro od topovske kugle
Izraelski vojnici uočili sumnjivu kuću u Gazi. Ušli unutra pa teško stradali
11.06.2024
UN-ovo Vijeće sigurnosti podržalo Bidenov plan za primirje u Gazi
Izvori: Macron je sve skloniji podržati von der Leyen
Ovi izbori mogli bi značiti preokret za Ukrajinu
Ukrajinska vojska: Ruski ratni brod gori u Barentsovom moru
Švedska opet prkosi trendovima: Povijesni poraz krajnje desnice, ljevičari slave
Čovjek u Pragu pokušao zapaliti garažu za autobuse. Češka: To je hibridni rat Rusije
Macron je iznenadio Europu, ali situacija u Njemačkoj je još šokantnija
10.06.2024
Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj: "Ovo je povijesni događaj"
Macron nakon teškog poraza na EU izborima iznenada raspustio parlament
Ministar napustio izraelsku ratnu vladu: "Netanyahu sprječava put prema pobjedi"
Težak poraz Macrona na EU izborima, potukla ga Le Pen
Umrla curica u SAD-u, ubio ju je dio reketa za badminton
Modi opet premijer Indije, prisegnuo je za povijesni treći mandat
Sjeverna Koreja poslala novih 330 balona sa smećem u Južnu Koreju
09.06.2024
Srušio se vrtuljak u zabavnom parku u Londonu, četiri osobe prevezene u bolnicu
Scholz: Rusiji neće uspjeti njezini imperijalistički planovi
U Tuzli policijska potjera za naoružanim muškarcem
Lovac pronađen mrtav na planini u BiH
Poljak priveden zbog napada na dansku premijerku. Objavljeni novi detalji
Tisuće u Londonu traže prekid vatre u Gazi: "Kako svjetski čelnici mirno spavaju?"
Macron će prijeći još jednu Putinovu crvenu liniju. Okuplja savez, pitanje je dana
08.06.2024
Francuska razmišlja o slanju vojnih instruktora u Ukrajinu
Danska premijerka napadnuta usred Kopenhagena. Napadač je uhićen
UN potvrdio da su Huti uhitili 11 njegovih zaposlenika
Ukrajina se jako naoružava, dobili su novo moćno pojačanje. Što to znači za rat?
Zelenski: Moj legitimitet priznaje narod Ukrajine, a Putinov legitimitet samo on
Vojni analitičar: Zapad je odlučio upotrijebiti moć i omogućiti Ukrajini da pobijedi |