LJUDI su svjesni problema prirodnih katastrofa pa shodno tome brzo reagiraju na njih. No, neke katastrofe ne događaju se naglo, nemaju točno definiran trenutak početka i unitenje koje uzrokuju nije odmah evidentno.
Jedna od takvih je demografska katastrofa, koja se proirila diljem svijeta. Od Europe, Kine, Sjeverne Amerike do Japana i Australije, čak i većeg dijela nekad demografski stabilnih muslimanskih drava Bliskog istoka, čini se da demografska katastrofa dolazi svima. Iznimka su samo Afrika i nekoliko drava srednje Azije.
Hrvatska je jedna od najtee pogođenih drava u Europi, već su sad njezini stanovnici među najstarijima, a situacija će se samo pogoravati.
Jo nitko nije uspio zaustaviti, usporiti ili ublaiti loe demografske trendove. Jedan od najočitijih znakova demografske katastrofe je starenje stanovnitva, koje se ogleda u rastu udjela starijeg stanovnitva i smanjenju udjela mlađeg u ukupnoj populaciji.
Svaki peti Europljanin ima vie od 65 godina, Hrvatska među dravama s najstarijim stanovnitvom
Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovnitva Europe, odnosno broj godina ivota od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola vie godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prolog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prela je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina.
Hrvatska je među dravama koje su najvie pogođene starenjem stanovnitva. Nema naznaka da će se taj trend zaustaviti pa će 2060. svaka druga osoba u Hrvatskoj imati 51 godinu i vie. To je 20 godina vie nego 1964.
Europa postaje kontinent staraca
Najgore stanje u Europi po pitanju starenja stanovnitva je u panjolskoj, Italiji i Albaniji, u kojima će do 2060. medijalna dob biti 54 godine. Prognoze su loe i za Grčku i Portugal, u kojima će medijalna dob do tada biti 52 godine, ali Hrvatska ne stoji puno bolje.
Među zemlje kojima je pola stanovnitva pedesetogodinjaci i stariji ubrajat će se jo Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Poljska i Ukrajina. Do 2060. svaka drava u Europi bit će "četrdesetogodinja" jer će u svakoj medijalna dob biti iznad 40 godina, uključujući danas jo uvijek relativno mlađu Tursku.
!function(){"use strict";window.addEventListener("message",(function(a){if(void 0!==a.data["datawrapper-height"]){var e=document.querySelectorAll("iframe");for(var t in a.data["datawrapper-height"])for(var r=0;r!function(){"use strict";window.addEventListener("message",(function(a){if(void 0!==a.data["datawrapper-height"]){var e=document.querySelectorAll("iframe");for(var t in a.data["datawrapper-height"])for(var r=0;r
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najveći problem je neodrivost mirovinskog sustava
Starenje stanovnitva ima nekoliko tekih ekonomskih posljedica. Najveći problem je sve tea odrivost mirovinskog sustava, koji se vie od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Kad je uveden, bio je elegantno rjeenje za problem starijeg stanovnitva koje vie nije moglo raditi, ali od tada do danas uvjeti su se korjenito promijenili.
Udio stanovnika iznad 65 godina koji primaju mirovinu tokom desetljeća se jako povećao. Krajem 60-ih svaka 10. osoba bila je u toj dobnoj skupini, a danas svaka 5. Paralelno s tim opadao je udio mladih, trenutnih i budućih radnika.
Ukupan broj zaposlenih u Europi jo nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogorao. Kad je mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti bio uveden, na jednog umirovljenika dolazilo je 10 i vie radnika, do 90-ih godina prolog stoljeća taj je broj pao ispod 5, a danas je u većini drava manji od 2 radnika na jednog umirovljenika.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Trenutno je taj omjer u Hrvatskoj 1:1.38, to znači da na svakog umirovljenika dolazi tek 1.38 radnika. Zaokrueno, potrebno je 10 radnika da bi se mogle financirati mirovine 14 umirovljenika.
Zapravo bi bilo idealno da se trenutne mirovine mogu pokrivati samo iz doprinosa radnika, bez obzira na omjer. U stvarnosti je 2023. samo 58.6 posto prihoda HZMO-a dolo iz doprinosa, a ostalo iz općeg dravnog proračuna.
To znači da su uplate doprinosa trenutnih radnika dovoljne za manje od 60 posto mirovina. Prole godine "rupa" u mirovinskom sustavu iznosila je 3 milijarde eura. To je za oko 470 milijuna eura vie od cijelog ovogodinjeg proračuna Grada Zagreba.
Rast zdravstvenih trokova dodatno će opteretiti drutvo
Mirovinski sustav samo je jedan aspekt problema starenja stanovnitva. Veći broj starijih ljudi dovodi do većih zdravstvenih trokova, a kako je u većini drava i taj sustav javni, rast tih trokova nuno opterećuje cijelo drutvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim to će sve manje mladih morati uzdravati sve vie starih preko javnog mirovinskog sustava, morat će financirati i rastuće trokove javnog zdravstvenog sustava. Hrvatski zdravstveni sustav loe funkcionira već sada, a starenje stanovnitva u budućnosti će ga dodatno opteretiti.
Roboti ne pomau (dovoljno) oko problema starenja stanovnitva
Jedan od načina na koje bi se mogli amortizirati problemi sa starenjem stanovnitva povezni sa smanjenjem broja radnika je robotizacija i automatizacija. Ali dosadanji podaci pokazuju da se najvie robota koristi u dravama koje imaju problem s nedostatkom ljudskih radnika.
Uz to, postoji i problem produktivnosti, odnosno postavlja se pitanje zato produktivnost po radniku u razvijenim zemljama raste toliko sporo iako se koristi sve vie robota, sve vie se automatiziraju procesi i razni se uređaji sve vie povezuju preko tzv. interneta stvari. Digitalno doba, uključujući robotizaciju i automatizaciju, jo nije dovelo do očekivanog skoka u produktivnosti radnika.
Niz drutvenih i ekonomskih promjena kao posljedica starenja
Staranjem stanovnitva mijenjaju se i drutveni obrasci ponaanja. Poznato je, primjeice, da stariji manje troe i manje investiraju (razmjerno dohotku) u odnosu na mlađe. To je dobro evidentiran fenomen koji ima vie uzroka, a većina ih se svodi na to da ljudi mijenjaju navike i ponaanje kako stare.
Istraivanja su pokazala da starija drutva i slabije inoviraju, korigirajući za sve ostale faktore. To stavlja pod upitnik daljnji tehnoloki napredak i rjeavanje problema inovativnim rjeenjima.
Problem je očit. Stariji manje proizvode (jer su u mirovini), manje troe (razmjerno dohotku) i manje investiraju (nemaju potrebe i imaju veću averziju prema riziku). Praktički se radi o uruavanju stupova ekonomije.
Strmota za Index: Nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu
Da su demografski problemi slojeviti, potvrđuje i prof. dr. sc Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. iroj javnosti je poznat po tome to je u februaru 2018. na konferenciji za medije dao ostavku na funkciju tajnika u Ministarstvu demografije, koju je vodila HDZ-ova ministrica Nada Murganić.
"Demografsko starenje jedan je od najvećih socioekonomskih izazova dananjice i projekcije su točne, nerijetko i optimistične. Nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu jer se ne vjeruje u koncept klasičnih pronatalitetnih politika koje su ujedno skupe i dugoročne.", rekao nam je Strmota.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"S druge strane, trite rada, kojim upravlja privatni korporativni svijet, oduvijek je bilo sklono brem i jednostavnijem uvozu mlađe populacije iz zemalja u razvoju. Taj kratkovidni i kratkoročni koncept stvorio je cijeli set novih drutvenih i ekonomskih pitanja koja osjetimo i u Hrvatskoj", smatra.
"Svaka regija, svaka drava zahtijeva drugačiji pristup populacijskoj politici. Danas bi u Europi nekoliko konvencionalnih smjerova stvorilo uvjete za demografsku revitalizaciju - odgovorna stambena politika, moderna obiteljska politika u sklopu trita rada (afirmacija roditeljstva), pomoć u podizanju malodobne djece, promjena sustava obrazovanja koji sporo reagira na potrebe trita rada, ali ponajprije veća potpora roditeljima, posebno majkama", navodi Strmota kompleksan set politika koje su potrebne za demografsku obnovu.
Problem cijelog svijeta
Problem sa starenjem stanovnitva polako dosee kritičnu točku, ne samo u Hrvatskoj i Europi nego i u drugim dijelovima svijeta. Japan je najstarija drava na svijetu, koja od sredine 70-ih godina prolog stoljeća nije imala stopu fertiliteta iznad 2 (2.10 je potrebno za odravanje stanovnitva).
Broj rođenih u Kini prepolovio se u samo nekoliko godina, s oko 18 milijuna 2016. i 2017. na 9 milijuna prole godine. SAD je nekoliko godina uspijevao odravati stopu fertiliteta blizu 2, primarno zbog velikog priljeva useljenika iz Srednje i June Amerike, ali i ondje se rađa sve manje djece.
Rjeenja su jako skupa i dugoročna
Pronatalitetne politike su jako skupe i dugoročne, to znači da im je unaprijed potrebno posvetiti velika javna sredstva. Ta se sredstva danas troe primarno za financiranje starijih, kojih će biti sve vie. Troak mirovinskog sustava, zdravstva i socijalnih davanja je danas daleko najveća stavka dravnih proračuna, od SAD-a preko Europe do Japana.
Drave diljem svijeta morat će se suočiti s demografskim promjenama. Mnoge su to počele raditi jednostavnijim i bezbolnijim politikama, kao to je podizanje dobi za odlazak u mirovinu, no to je izazvalo velik otpor u javnosti.
Razumljivo, ljudi ne ele smanjivati već stečena prava i privilegije. Ali većina dananjih institucija nastala je kad su uvjeti bili sasvim drugačiji, a stvorene su da budu pogodne za tadanje uvjete.
Tih uvjeta vie nema, u skorije vrijeme sigurno se neće vratiti, ali ljudi jo uvijek inzistiraju na tome da sve nastavi funkcionirati kao da se nita nije promijenilo. To moe trajati jo neko vrijeme, ali pitanje je do kada.