NAROD PROTIV VJERSKIH VOĐA Što se to događa u Iranu?
NAROD PROTIV VJERSKIH VOĐA Što se to događa u Iranu?
Foto: FAH
OSAM godina nakon brutalno ugušenog ustanka Zelenog pokreta, Iran su ponovo zahvatili masovni prosvjedi protiv teokratskog režima koji tom zemljom vlada od islamističke revolucije iz 1979.
Prosvjedi u Iranu počeli su u sjeveroistočnom gradu Mašhadu i ubrzo se proširili zemljom, okupljajući hiljade ljudi. Počeli su sa zahtjevima rješavanja lošeg gospodarskog stanja, nejednakosti, visokih troškova života i nezaposlenosti, ali ubrzo su postali izraz revolta protiv vladajućih ajatolaha i njihove ekspanzionističke vanjske politike. "Smrt (predsjedniku) Rohaniju; smrt diktatoru; oslobodite političke zatvorenike; narod se moli, klerici se ponašaju kao Bog; ne za Gazu, ne za Siriju, ne za Libanon, žrtvovat ćemo se za Iran; ne tražimo rješenje za Siriju, već za našu zemlju", izvikivali su tako prosvjednici.
Teško je procijeniti kako “diše” narod u ovoj zatvorenoj, represivnoj i međunarodno sankcioniranoj državi, ali ove revolucionarne poruke daju nam uvid u razmjere nezadovoljstva barem dijela Iranaca. Kako javlja reporterka BBC-ja Kasra Nadži, zajednički nazivnik svih prosvjeda je zahtjev za okončanjem vladavine islamskih klerika.
Prosvjedi malobrojniji, ali militantniji nego 2009., režim prijeti "željeznom šakom"
Na jednom prosvjedu u glavnom gradu Teherenu strgnut je poster vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, dok su u Abharu takvi posteri zapaljeni, što je još jedan pokazatelj ogorčenosti islamističkim vodstvom i kultom ličnosti tipičnim za bliskoistočne autoritarne države. U Araku su prosvjednici zapalili lokalnu postaju paravojne režimske skupine Basidž, dok su u Mašhadu zapalili policijske motocikle. U Teheranu je također došlo do okršaja s policijom. Nasilnost dijela prosvjeda sugerira da su prosvjednici poučeni iskustvom mirnih prosvjeda ranijih godina ovog puta mnogo manje suzdržani i skloni kompromisu s vlastima.
Iranske vlasti su odgovorile, kao i 2009. i 2011. (kada su ubijeni deseci, a premlaćene i zatvorene hiljade ljudi), nasilno: policija je navodno upucala i ubila dvojicu protestanata u gradu Dorudu, dok je u Araku uhapsila 80 protestanata koji su navodno pokušali napasti državne zgrade. “Oni koji oštećuju javno vlasništvo, remete red i krše zakone moraju biti odgovorni za svoje ponašanje i platiti cijenu”, poručio je ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli, a general brigadir Revolucionarne garde Esmail Kovsari otišao je još dalje i zaprijetio “željeznom šakom” prosvjednicima. Ipak, jučer su hiljade Iranaca izašle i na prethodno zakazan prosvjed podrške režimu - ironično, na godišnjicu gušenja Zelenog pokreta 2009. koji se pobunio protiv tadašnjeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i izborne prevare zahvaljujući kojoj je ostao na vlasti.
Još jedne naznake gušenja prosvjeda pod svaku cijenu, po uzoru na obračun 2009., gašenje je mobilne aplikacije Telegram i brojni izvještaji o prekidu internetske veze u Teheranu i drugim gradovima. I u ranijim prosvjedima, kako u Iranu tako i diljem Bliskog istoka u sklopu Arapskog proljeća i kasnije, društvene mreže i mobilne aplikacije omogućile su mnogo učinkovitije organiziranje i mobilizaciju protestanata. Stoga neće biti iznenađenje ako ih Hameneijev režim u potpunosti blokira.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Dubinski uzroci sežu desetljećima unatrag"
“Ovo je mnogo više organski (od Zelenog pokreta). Mnogo je spontanije, što ga čini nepredvidljivijim. Stvari ne funkcioniraju ekonomski za obične Irance. Ali dubinski uzroci i mnogo dublje nezadovoljstvo seže desetljećima unatrag. Narod ne vjeruje da ih ovaj režim predstavlja”, ocijenio je za Washington Post Alex Vatanka iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu. S druge strane, državna televizija okrivila je za prosvjede “kontrarevolucionarne grupe i strane medije koji nastavljaju s organiziranim naporima da zloupotrijebe ekonomske i životne probleme naroda”. Dakako, svaljivanje krivnje za prosvjede na strane agitatore i plaćenike još je jedna prokušana metoda bliskoistočnih režima.
O prosvjedima se jučer oglasio i američki predsjednik Donald Trump. "Mnogo je izvješća o miroljubivim prosvjedima iranskih građana kojima je dosta korupcije režima i rasipanja državnih sredstava da bi se financirao terorizam u inozemstvu. Iranska vlada trebala bi poštovati njihova ljudska prava, uključujući pravo na izražavanje vlastitog mišljenja. Svijet gleda”, poručio je i znakovito dodao: “Iranski narod je ono čega se njegovi vođe najviše boje." Naravno, Trumpov komentar u skladu je s njegovim oštrim stavom prema Iranu i u diskrepanciji s njegovim ignoriranjem prosvjeda i teških kršenja ljudskih prava u Turskoj, Rusiji ili na Filipinima, ali njegovu ocjenu o korupciji režima i financiranju “terorizma”, odnosno podršci šijitskim paravojnim skupinama u Siriji (na strani predsjednika Bašara al-Asada), Iraku, Libanonu i Jemenu, očito dijele i sami prosvjednici u Iranu.
Razočaranje "umjerenim" predsjednikom Rohanijem
Isto tako je razvidno i da su buntovnici razočarani navodno umjerenim predsjednikom Hasanom Rohanijem, koji je obećao otvoriti Iran prema svijetu. Rohani je ostvario nuklearni sporazum sa SAD-om i još pet svjetskih sila, kojim je ograničen iranski nuklearni program kako bi se spriječila mogućnost razvoja nuklearnog oružja, u zamjenu za ukidanje dotadašnjih sankcija. Ali sustavna korupcija, problemi s bankarskim sektorom, milijarde utrošene na ekonomsku i vojnu pomoć Asadovom režimu i regionalnim paravojnim skupinama, kao i unilateralne američke sankcije koje su još uvijek na snazi, rezultirale su puno slabijim ekonomskim oporavkom od očekivanog.
Novi Rohanijev proračun, sa smanjenim subvencijama za siromašne, višim cijenama goriva i kontroverznim “porezom na odlazak iz zemlje”, vjerojatno je bila poslovična kap koja je prelila čašu. Kako je za CNN objasnio Reza Maraši, istraživač iz Nacionalnog iransko-američkog vijeća, u analizi aktualnih prosvjeda “ne možete odvojiti ekonomsko od političkog”. Vrlo bitan aspekt su i ženska prava, kako ističe Alireza Nader iz RAND korporacije u Washingtonu: “Žene u Iranu su visoko obrazovane. Uključene su u radnu snagu, vjerojatno više nego u ijednoj drugoj zemlji na Bliskom istoku, ali kontinuirano su ugnjetavane. Ovo je dio njihove borbe za svoju slobodu i svoja prava.”
“Kada nemamo kruha za jesti, ne bojimo se ničega”, sažeo je jedan prosvjednik njihov stav. U ovom trenutku prosvjedi su u samom začetku, ni blizu milijunske brojnosti iz 2009. Međutim, dok su tada bili koncentirani na Teheran i njegovu brojnu srednju klasu, ovog puta zahvatili su i tradicionalna uporišta "čuvara islamske revolucije" poput Koma ili Mašhada.
Stoga je vrlo nezahvalno procjenjivati kako će se situacija dalje odigrati: hoće li se bunt rasplinuti nakon ovih prvih uhapšenja i ubojstava, hoće li se nastaviti, nakon čega će se režim obračunati svim raspoloživim sredstvima, ili će potpuno izmaći kontroli i završiti sirijskim ili libijskim scenarijem građanskog rata vlasti protiv vlastitog naroda. Za Hamneija, Rohanija i njihove pristaše, ovo je još jedna “obojena revolucija” koju namjeravaju zaustaviti pod svaku cijenu. Za iranske disidente, ovo bi mogla biti treća sreća.
*
Nakon višednevnih protuvladinih prosvjeda oglasio se i predsjednik Irana, usput žestoko odgovorio Trumpu
Nakon višednevnih protuvladinih prosvjeda oglasio se i predsjednik Irana, usput žestoko odgovorio Trumpu
Foto: Hina
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani rekao je da Iranci imaju pravo prosvjedovati i kritizirati vladu ali njihove akcije ne smiju voditi nasilju ili oštećivanju javne imovine.
"Narod apsolutno ima pravo kritizirati vladu i prosvjedovati ali njihovi prosvjedi moraju biti takvi da poboljšaju stanje u državi i njihov život", navela je Rohanijeve riječi kabinetu agencija IRNA.
"Kritika je jedno a nasilje i uništavanje javne imovine drugo", kazao je, u prvoj službenoj reakciji nakon četiri dana prosvjeda.
Deseci hiljada ljudi prosvjeduju širom zemlje od četvrtka protiv klerikalne elite i iranske vanjske politike u regiji, pojašnjava Reuters.
Protuvladini prosvjedi nastavili su se i u nedjelju kao reakcija na ranije oštro upozorenje vlade. U Teheranu je policija upotrijebila vodene topove kako bi rastjerala demonstrante, a sukoba između policije i protestanata bilo je i u gradovima Horamdareh, Sanandadž i Kermanšah,
Iranski ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli uputio je u nedjelju ujutro upozorenje "onima koji provode nasilje i potiču nerede" nakon još jedne noći koju su obilježili nasilni protuvladini prosvjedi diljem zemlje.
"Oni koji uništavaju javna dobra, prave nered i postupaju nezakonito moraju odgovarati za svoja djela i snositi posljedice. Djelovat ćemo protiv nasilja i onih koji šire strah i teror", rekao je Fazli na državnoj televiziji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rohani je naglasio da "rješavanje problema nije lako i za to treba vremena. Vlada i ljudi trebaju si međusobno pomagati kako bi se riješili problemi".
Odgovorio i Trumpu
Iranski je predsjednik također kritizirao riječi američkog šefa države Donalda Trumpa koji je podupro prosvjednike.
"Taj čovjek u Americi koji danas suosjeća s našim narodom zaboravio je da ga je prije nekoliko mjeseci nazivao teroristima. Taj čovjek koji je protiv Irana u svojoj srži nema pravo suosjećati s Irancima", rekao je Rohani.
Trump je u subotu je na svom Twitteru dao potporu prosvjedima u Iranu navodeći da "svijet gleda" i da “represivni režimi ne mogu trajati vječno”.
"Cijeli svijet razumije da dobri ljudi Irana žele promjene i da se iranski lideri, osim američke vojne sile, najviše boje iranskih građana”, napisao je.
Ovo je prvi put od 2009. da su se prosvjedi proširili na veći broj gradova, a ubijene su najmanje dvije osobe. Te su godine nasilno ugušeni prosvjedi protiv ponovnog izbora ultrakonzervativnog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada.
*
Papa kaže da je 2017. bila obilježena ratovima i lažima
Papa kaže da je 2017. bila obilježena ratovima i lažima
Foto: Hina
PAPA Franjo rekao je u svojem govoru u povodu završetka godine da je 2017. bila obilježena ratovima, lažima i nepravdom, pozivajući ljude da preuzmu odgovornost za svoja djela.
U svojem zadnjem javnom obraćanju ove godine, tokom večernje mise u bazilici sv. Petra, Papa je rekao da je čovječanstvo potratilo ovu godinu "na puno načina djelima smrti, lažima i nepravdama."
I dok je rat najočitiji znak "apsurdnog ponosa", kako ga je nazvao Papa, mnogi drugi grijesi uzrokovali su "ljudsku, društvenu i ekološku degradaciju".
Premda nije spomenuo nijedan konkretan događaj iz 2017., Papa je tokom godine komentirao mnoge najvažnije probleme u svijetu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U travnju je osudio "neprihvatljiv pokolj" nedužnih civila u kemijskom napadu u Siriji. Prije mjesec dana posjetio je Mjanmar, iz kojeg je više od 600.000 muslimana Rohindža protjerano iz svojih domova u Bangladeš.
Papa je također pokušao dati poticaj miru u Kolumbiji tokom posjeta u rujnu i lobirao je kod američkog predsjednika Donalda Trumpa u svibnju da prizna problem klimatskih promjena.
U vezi jačanja napetosti između Sjeverne Koreje i Zapada, Papa je izrazio zabrinutost zbog nuklearnih arsenala.
Nakon mise, Papa je prošetao Trgom sv. Petra. Obišao je velike jaslice postavljene ispred crkve i rukovao se i fotografirao s hodočasnicima.
*
Tinejdžeri kraj Muenchena nasred ceste napravili snjegoviće i prouzročili prometnu nesreću
Tinejdžeri kraj Muenchena nasred ceste napravili snjegoviće i prouzročili prometnu nesreću
Ilustracija: FaH
ČETVORICA tinejdžera došla su na "briljantnu" zamisao da nasred gradske prometnice izrade snjegoviće, no ubrzo su privedeni u policijsku postaju jer je njihova razbibriga završila automobilskom nesrećom.
Münchenska policija objavila je da su četiri mladići u dobi od 16 do 18 godina nasred ceste u bavarskome Meitingenu izradila dva snjegovića.
Dva vozača nisu zamijetila metar visoke snježne skulpture na prometnici te su se, nastojeći ih izbjeći vozilima, sudarili.
Osim snjegovića, nasreću nitko nije zadobio ozljede.
Domišljati su se mladići isprva pretvarali da su očevici nesreće, pa su drugog snjegovića brzo uništili "kako ne bi ometao promet".
No kao počinitelje su ih odali svježi tragovi potplata cipela u snijegu.
Policija ih je privela te razmatra mogućnost da ih se optuži za teško kršenje sigurnosti prometa.
*
Južna Koreja zaplijenila panamski brod koji je Sjevernoj Koreji dostavljao naftu
Južna Koreja zaplijenila panamski brod koji je Sjevernoj Koreji dostavljao naftu
Foto: 123rf
JUŽNOKOREJSKE vlasti zaplijenile su brod za koji se sumnja da je pod panamskom zastavom prevozio naftne proizvode u Sjevernu Koreju, što je kršenje međunarodnih sankcija, objavio je u nedjelju službenik carine.
To je druga zapljena koju je Seul objavio u posljednjih nekoliko dana, u vrijeme dok Sjedinjene Države pojačavaju svoje pokušaje da zaustave priljev energenata u Sjevernu Koreju zbog nuklearnih i raketnih testova koje ta država provodi.
Brod KOTI može prenositi 5100 tona nafte, a posada je iz Kine i Mjanmara, prenosi agencija Yonhap.
Kršenje sankcija UN-a
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Južna Koreja je u petak objavila da je krajem studenoga zaplijenila brod Lighthouse Winmore koji je pod zastavom Hong Konga na sjevernokorejski brod navodno prebacio 600 tona nafte.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prošlog je mjeseca jednoglasno nametnulo nove sankcije Pjongjangu zbog posljednjeg testa interkontinentalne balističke rakete čime mu se pokušava ograničiti pristup energentima.
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je na svom Twitter profilu napisao kako je Kina "ulovljena" pri tranzitu nafte u Sjevernu Koreju te da će to spriječiti "prijateljsko rješenje" krize oko sjevernokorejskog nuklearnog programa, što je Kina u petak odbacila, naglasivši da poštuje odluke Vijeća sigurnosti.
Izvori su Reutersu otkrili i da su ruski tankeri posljednjih mjeseci barem tri puta dostavili gorivo Sjevernoj Koreji.
*
Napadač na trgovački centar u Sankt Peterburgu priznao krivnju, radi se o psihički poremećenoj osobi
Napadač na trgovački centar u Sankt Peterburgu priznao krivnju, radi se o psihički poremećenoj osobi
Foto: Hina
POČINITELJ napada na trgovački centar u Sankt Peterburgu, kojeg su ruske sigurnosne službe uhapsile u subotu, priznao je krivnju, objavili su istražitelji i naveli da se radi o duševno poremećenoj osobi.
Tijekom ispitivanja osumnjičeni je potvrdio da je organizirao i počinio napad u srijedu u kojemu je 18 ljudi ranjeno. Rekao je da je njegov čin motivirala mržnja prema organizatorima i članovima psiholoških skupina u kojima je sudjelovao, naveo je ruski istražni odbor u priopćenju.
Istražitelji su dodali da je osumnjičeni registriran u psihijatrijskoj klinici od svoje 19. godine i da je sakrio je blizu mjesta eksplozije dva USB stika koji sadržavaju informacije o razlozima koji su ga potaknuli na napad i fotografiju eksploziva.
Istražitelji su odlučili prekvalificirati predmet, početno pokrenut zbog pokušaja ubojstava u teroristički čin. U nedjelju navečer bi osumnjičenog trebao ispitati sudac.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Osamnaest ljudi je ranjeno u eksploziji naprave kućne izrade u srijedu navečer, četiri dana prije nove godine, podmetnute u pretinac za odlaganje stvari u trgovačkom centru u Sankt Peterburgu. Osmero ozlijeđenih u nedjelju je još bilo u bolnici.
Odgovornost za napad je preuzela džihadistička skupina Islamska država (IS).
Sankt Peterburg je već bio na meti napada 3. travnja kada je u podzemnoj željeznici poginulo 15 i ranjeno više desetaka ljudi, za koji je odgovornost preuzela malo poznata skupina povezana s Al Kaidom.
*
Glavni tajnik UN-a upozorava svijet: "Od Hladnog rata nije bilo tolikog straha od nuklearnog oružja"
Glavni tajnik UN-a upozorava svijet: "Od Hladnog rata nije bilo tolikog straha od nuklearnog oružja"
Foto: 123rf, Screenshot: YouTube
GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres uputio je "poruku upozorenja, crvenog upozorenja" o opasnostima koje prijete svijetu u 2018. godini i pozvao je na "jedinstvo" u povodu nove godine.
"Kada sam prije godinu dana stupio na dužnost, uputio sam apel da 2017. bude godina mira. Nažalost, ...dogodilo se suprotno", rekao je Guterres.
"Sukobi su se pogoršali i pojavile su se nove opasnosti. U cijelome svijetu nikada nije bio tako veliki strah od nuklearnog oružja od kraja Hladnog rata", istaknuo je šef UN-a aludirajući na krizu sa Sjevernom Korejom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Klimatske promjene brže su od nas" a "nejednakosti su i sve jače" s teškim kršenjima ljudskih prava, kazao je on izrazivši žaljenje zbog jačanja nacionalizma i ksenofobije.
"Mi možemo riješiti sukobe, prevladati mržnju i zaštititi naše zajedničke vrijednosti, ali moramo biti ujedinjeni kako bi to postigli", ocijenio je.
Guterres je pozvao svjetske čelnike da "ponovno izgrade povjerenje ujedinjujući ljude oko zajedničkih ciljeva".
