Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Napad u Kini: Ubijene su tri osobe, 79 je ozlijeđeno
Napad u Kini: Ubijene su tri osobe, 79 je ozlijeđeno
Screenshot: Google Maps
U EKSPLOZIJI na željezničkoj stanici u Urumqiju, glavnome gradu nemirne kineske pokrajine Xinjiangu na dalekome zapadu, bilo je ranjenih, objavili su u srijedu državni mediji. Prema najnovijim informacijama kineskih državnih medija, napadači su koristili noževe i eksploziv. U napadu su ubijene tri osobe, a 79 je ozlijeđeno.
Eksplozija se dogodila na južnom kolodvoru, javlja državna agencija Xinhua.
Narodni dnevnik javlja na službenom mikroblogu kako su ranjenici odvezeni u bolnicu.
Nijedan medij nije objavio što je izazvalo eksploziju.
Slike na kineskom servisu Weibu koji je nalik Twitteru, pokazuju krvave putne torbe na tlu ispred kolodvora, ali Reuters javlja da nije mogao provjeriti te fotografije.
"Policija evakuira ljude iz okolnog područja", javila je Xinhua.
"Policija je zatvorila sve ulaze na trg kraj kolodvora. Naoružani policajci postavljeni su na taj trg."
Eksplozija se dogodila na dan kad predsjednik Xi Jinping završava četverodnevni posjet toj regiji, ali ne zna se je li on u tom trenutku još bio u Xinjiangu, resursima bogatome i strateški postavljenom gradu na granici središnje Azije u kojem nasilje traje već godinama, a vlasti za to okrivljuju islamiste i separatiste.
"Bruno" Italiji donio tuču i tornada, noćas stiže u Dalmaciju
"Bruno" Italiji donio tuču i tornada, noćas stiže u Dalmaciju
Screenshot: YouTube
IAKO ciklonalni vrtlog nije posebno uočljiv na prizemnim izobarama, ciklona koju je Crometeo tim nazvao Bruno, znatno je snažniji u višim slojevima troposfere i izraženo djeluje na vrijeme u sjevernoj Italiji tokom srijede. U srednjoj troposferi temperatura je u središtu ovoga vrtloga pala na -24°C, piše Crometeo.
Osobito jake oluje zabilježene su u popodnevnim satima u dolini rijeke Po. Superćelijske oluje najviše su pogodile Lombardiju, Veneto i Emilia Romagnu. Područje su pogodile obilne kiše i tuča. Do 13 sati čak 78 litara oborine po kvadratnom metru palo je u Bioneu u pokrajini Brescia. Passo del Tonale je primio 47, Tremosine sul Garda 42, Varone di Riva del Garda 44 litre po kvadratnom metru. Velike količine oborina u kratkom vremenu izazvale su bujice, tako da su neke prometnice bile potpuno zatvorene za promet za vrijeme intenzivnih oborina. Vatrogasci imaju pune ruke posla jer su podrumi desetaka kuća u pokrajini Emigli Romagna poplavljeni.
Meteorološka vijest dana iz Italije svakako je pojava tornada. Čak četiri tornada pojavila su se u srijedu poslijepodne između Bologne i Modene. Najjači tornado pogodio je grad Campazzo di Nonantola u Modeni. Podataka o mogućim žrtvama nema, no već sada je poznato da je tornado oštetio brojne automobile i stambene zgrade.
Nevrijeme će se do večeri premjestiti nad talijansku obalu Jadranskog mora.
U noći na četvrtak ovaj sustav će se premjestiti nad srednji i južni Jadran. Iako neće biti tako snažan kao u Italiji, u Dalmaciji će u noći i rano jutro biti lokalno jačih pljuskova, a većinom se na otvorenom moru i ponegdje na otocima očekuje jako grmljavinsko nevrijeme. Ne može se isključiti mogućnost tuče ili pijavica. Lokalno će na otocima u kratko vrijeme pasti preko 30 litara oborine po kvadratnom metru. Već tokom jutra ovaj sustav će slabiti i odmicati dalje prema balkanskom poluotoku.
WHO upozorava: "Obične infekcije i manje ozljede mogle bi ponovno ubijati"
WHO upozorava: "Obične infekcije i manje ozljede mogle bi ponovno ubijati"
Ilustracija: Arhiva
MNOGE zarazne bolesti koje se danas smatra manje opasnim mogle bi ponovno postati velika prijetnja ako se na svjetskoj razini hitno nešto ne poduzme protiv otpornosti bakterija na antibiotike, upozorila je u srijedu Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
WHO u novom izvješću, prvom posvećenom otpornosti mikroorganizama na antibiotike u svijetu, ističe da "ta ozbiljna prijetnja više nije samo mogućnost, nego doista realnost u svim dijelovima svijeta i da svatko, neovisno o dobi i zemlji, može biti pogođen".
Ne poduzmu li svjetski čelnici nešto brzo po tom pitanju, svijet je na putu prema "postantibiotskoj eri u kojoj bi obične infekcije i manje ozljede koje su već desetljećima izlječive mogle ponovno ubijati", upozorava Keiji Fukuta, zamjenik glavnog direktora WHO-a za sanitarnu sigurnost.
"Ako ne poduzmemo značajne mjere za bolju prevenciju zaraza, ali i ako ne promijenimo način na koji proizvodimo, propisujemo i koristimo antibiotike, malo po malo izgubit ćemo koristi antibiotika za svjetsko javno zdravlje, a posljedice će biti katastrofalne", poručuje.
Izvješće, koje se temelji na podacima prikupljenim u 114 zemalja, stavlja najveći naglasak na otpornost na antibiotike sedam bakterija koje uzrokuju teške bolesti kao što su hematološke infekcije, dijareje, pneumonije, zaraze mokraćnih puteva i gonoreja.
Potres jačine 5,1 stupnjeva po Richteru zatresao obalu Čilea
Potres jačine 5,1 stupnjeva po Richteru zatresao obalu Čilea
Screenshot: quakes.globalincidentmap.com
POTRES jačine 5,1 stupnjeva po Richteru zatresao je obalu Čilea. Do potresa je došlo oko 132 kilometra sjeverozapadno od glavnog grada Santiaga na dubini od 11,5 kilometara.
Reuters javlja kako su građani prijavljivali podrhtavanja zgrada u Santiagu, no za sada nema informacija o šteti. Upozorenje o tsunamiju nije izdano, a nakon potresa uslijedilo je slabije podrhtavanje tla.
Javile se mlade džihadistkinje: "Dobro smo, ne morate se brinuti"
Javile se mlade džihadistkinje: "Dobro smo, ne morate se brinuti"
Foto: Interpol
DVIJE tinejdžerice koje su prije dvadeset dana napustile svoje domove u Austriji kako bi se "borile za Islam" javile su se svojim roditeljima, javlja austrijski Kronen Zeitung.
15-godišnja Samra Kešinović kazala je sestri u telefonskom razgovoru kako su ona i 16-godišnja Sabina Selimović dobro te da se ne moraju brinuti za njih.
Ranije informacije govorile su da se djevojke nalaze na sjeveru Sirije, no ispostavilo se da to nije točno. Poziv kojim je Samra nazvala sestru došao je vjerojatno iz fiksne mreže u Turskoj, a Samra nije željela otkriti svoju lokaciju.
Interpol je još 18.04. raspisao žute tjeralice za djevojčicama, a njihova obitelj tvrdi da je za njihov nestanak odgovoran radikalni imam Ebu Tejma. Djevojke su nedugo prije nestanka krenule u njegovu džamiju. U objavama na Facebooku djevojke su stavljale fotografije na kojima su okružene osobama koje nose oružje. "Smrt je naš cilj", stoji u jednoj objavi.
Obrat u slučaju ubojstva britanske studentice: Amanda Knox ubila ju je zbog svađe oko novca?
Obrat u slučaju ubojstva britanske studentice: Amanda Knox ubila ju je zbog svađe oko novca?
Screenshot: YouTube
TALIJANSKI sud koji je Amandu Knox i Raffaelea Sollecitoa ponovno proglasio krivima za ubojstvo studentice Meredith Kercher objavio je obrazloženje svoje presude. Knox je osuđena na 28,5 godina zatvora, a Sollecito na 25 godina.
Prema sucima, Knox i njezin bivši dečko Sollecito ubili su Kercher nakon žestoke svađe. Tvrde da je na tijelu ubijene studentice pronađeno više ubodnih rana te da vjeruju da su je i Knox i Sollecito napali noževima, dok ju je Rudy Guede silovao i držao tokom napada.
Ipak, tvrde da je smrtonosni udarac nožem zadala upravo Amanda Knox. Iako je tužiteljstvo isprva tvrdilo da su troje optuženih i ubijena u nadrogiranom stanju imali seks učetvero, sada su promijenili mišljenje te tvrde da je Kercher ubijena nakon žestoke svađe s Knox oko novca.
Slučaj sada ponovno ide na viši sud, a potvrdi li se i tamo osuđujuća presuda trebao bi biti pokrenut postupak izručenja Amande Knox Italiji, ali se ne očekuje da će do njega i doći.
Podsjetimo, britanska studentica Meredith Kercher zaklana je u vili koju su vlasnici iznajmljivali stranim studentima koji su pohađali tamošnje sveučilište u talijanskom gradu Perugia 2007. godine. Za njeno ubojstvo ranije je osuđen i Rudy Guede, koji odslužuje zatvorsku kaznu od 16 godina zatvora.
Picula u Ukrajini: Vladaju nada, strah i zabrinutost
Picula u Ukrajini: Vladaju nada, strah i zabrinutost
Foto: Hina
DOK MMF odlučuje o pomoći Ukrajini, proruski separatisti nastavljaju zauzimati upravne zgrade na istoku zemlje. Vlada sama priznaje da ne kontrolira prilike u određenim dijelovima zemlje na istoku. Tako je izgubila kontrolu nad Luganskom. Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov optužio je pojedine policijske snage za neaktivnost, bespomoćnost i - izdajništvo. Četverodnevni posjet Ukrajini danas su završili europarlamentarci, a s njima i hrvatski predstavnik Tonino Picula.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula zajedno sa kolegama iz Europskog parlamenta protekla četiri dana boravio je u Ukrajini, a posjet su danas završili u Harkovu, gdje su razgovarali sa prvim ljudima grada, državne uprave i aktivistima nevladinih organizacija, kao i predstavnicima sindikata. Kada su dogovarali posjet u ponedjeljak pristigla je informaciju da je gradonačelnik Genadij Kernes upucan iz puške, a nakon što su napustili Kijev situacija se zaoštrila i tamo.
Nada, zabrinutost i strah - to vlada među Ukrajincima, kaže Picula.
"Svi su oni izrazili zabrinutost zbog postojećih prilika na istoku zemlje jer kako se približavaju sami izbori tako napetost raste. Ona je potpuno opravdana jer po informacija koje ja imam, čak je i vršitelj dužnosti predsjednika države Turčinov jutros na sastanku sa predsjednicima oblasti i gradonačelnicima izrazio nemogućnost ukrajinske države da kontrolira neke dijelove zemlje i gradove."
Regularnost izbora neće biti dovedena u pitanje
Picula se u ponedjeljak sastao s vjerojatnim budućim predsjednikom Ukrajine, tajkunom Petrom Porošenkom, a sinoć je razgovarao i sa vršiteljem dužnosti predsjednika Oleksandrom Turčinovom, te premijerom Arsenijem Jacenjukom. Picula kaže kako je Jacenjuk uvjeren da predstojeći izbori 25. svibnja i regularnost neće biti dovedeni u pitanje.
"Jacenjuk je realan političar, on je vidio da je zahtjev za decentralizacijom zemlje nešto što je opravdano, naravno ne federalizam, a još manje separatizam. Oni se sada bave i idejom da pored samih izbora raspišu i referendum na kojem bi stanovnike Ukrajine upitali bi li htjeli u budućnosti željeli vidjeti Ukrajinu kao jedinstvenu visoko decentraliziranu zemlju sa velikim ovlastima lokalne samouprave.
Jedna od najzanimljivijih tamošnjih teorija zašto ruski predsjednik Putin vrši ovoliki pritisak na Ukrajinu i zapad je činjenica da Rusija nema pravog imuniteta za Ukrajinsku demokratizaciju" kaže Picula, što je i razlog zašto Moskva odgovara političkim i vojnim i ekonomskim pritiskom na Ukrajinu.
"Drugim riječima, ukoliko bi procesi demokratizacije, otvaranja prema svijetu i usvajanja nekih standarda EU, posebno u borbi protiv korupcije i poboljšanja situacije u pravosuđu, tada bi to zbog te izuzetne povezanosti Rusije i Ukrajine imalo i određeni efekt prelijevanja i na ruske prilike, što autokraciji, kleptokraciji i korumpiranom sustavu koji vlada dobrim dijelom Rusije nikako ne odgovara."
