U prihvatnim centrima u Njemačkoj okršaji među izbjeglicama sve češći: Borba za prevlast je žestoka
U prihvatnim centrima u Njemačkoj okršaji među izbjeglicama sve češći: Borba za prevlast je žestoka
Foto: FAH
NJEMAČKA je u izvijestila o novim sukobima u dvama centrima za prihvat izbjeglica nakon novog rekordnog priljeva migranata u rujnu, dok UN u 2016. očekuje pogoršanje europske migracijske krize.
U Hamburgu je policija u noći na četvrtak morala triput intervenirati kako bi uvela red u dvama azilantskim centrima nakon sukoba Sirijaca i Afganistanaca.
Manji izgred u prvom centru, gdje je 19-godišnjaku ukraden mobitel, prerastao je u svađu s osumnjičenikom za krađu, 23-godišnjim Iračaninom, a zatim u tučnjavu drvenim letvama i metlama s drugim izbjeglicama, zbog čega su deseci policajaca morali intervenirati.
Sukobilo se dvjesto Sirijaca i Afganistanaca
Kako pišu njemačka glasila, sukobilo se dvjesto Sirijaca i Afganistanaca dok neki u Njemačkoj traže da se migranti razdvoje po vjerskoj pripadnosti i otvoreno izražavaju nezadovoljstvo zbog sve većeg broja sukoba u tim centrima.
U jednom drugom centru u velikom lučkom gradu u Njemačkoj, troje izbjeglica se sukobilo nakon čega su im se pridružili i drugi korisnici centra, a da uzrok sukoba nije bio jasan.
Šesnaestogodišnji Afganistanac, dvoje Sirijaca od 16 i 18 godina i socijalna radnica su lakše ozlijeđeni.
"Žestoka je borba za vlast u azilantskim centrima", rekao je Rainer Wendt, predsjednik njemačkog sindikata policije koji već tjednima traži pojačanje, upozoravajući na "vjerske i međuetničke sukobe", pa i prisutnost "kriminalaca koji žele vladati drugima".
Rekordan broj izbjeglica u rujnu
Samo u rujnu u Njemačku je stigao rekordan broj, 270.000 do 280.000 izbjeglica, što je više nego u čitavoj 2014., a čini se da su svi smještajni kapaciteti, od športskih dvorana preko šatorskih naselja do vojarni, popunjeni.
U Grčkoj, kamo je od početka godine iz Turske došlo više od 310.000 izbjeglica, za smještaj se koriste odavno napušteni objekti sagrađeni za Olimpijske igre 2004.
UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice upozorilo je da se migracijska kriza kakva u Europi još nije viđena, najvjerojatnije neće tako brzo zaustaviti. UNHCR predviđa da će ove godine preko Sredozemlja onamo stići 700.000 migranata te da će ih u 2016. biti barem isto toliko.
Rusi izveli 20-ak zračnih napada na ISIS, a SAD preko 7000: Oni nisu ništa postigli, zašto bi Rusi?
Rusi izveli 20-ak zračnih napada na ISIS, a SAD preko 7000: Oni nisu ništa postigli, zašto bi Rusi?
Screenshot: YouTube
ZRAČNI napadi u Siriji prva je ruska vojna akcija izvan granica bivšeg Sovjetskog saveza još od kraja Hladnog rata, piše BBC.
Iako je Rusija objavila da su zračni napadi bili uspješni, postavlja se pitanje što oni točno mogu učiniti protiv ISIS-a, a što SAD-u i saveznicima nije pošlo za rukom iako su napravili preko 7.000 zračnih napada. Štoviše, čak i oni najoptimističniji sve te silne napade SAD-a i saveznika u najbolju ruku mogu reći da su imali ograničen uspjeh.
Za razliku od njih, Rusi su još na dvoznamenkastoj cifri koja iznosi nešto više od 20 zračnih napada u dva dana. Zašto netko misli da bi Rusi mogli imati više uspjeha?
Za razliku od SAD-a i zapadnih saveznika, Rusima je primarni cilj zaustaviti vojni pritisak koji prijeti rušenjem Bashara al Assada, a oni koji prijete njegovim rušenjem nisu samo borci Islamske države.
Iako ruske zračne snage nisu toliko napredne kao najnapredniji avioni koje posjeduje SAD i neke zapadne zemlje, Rusija u Siriji, za razliku od SAD-a, ima jednu drugu veliku prednost.
Naime, glavna slabost SAD-a i saveznika jest činjenica što nemaju praktički nikakve vojne trupe u Siriji. Zračnim napadima se može puno postići, ali trupe na kopnu su te koje zauzimaju teritorij. Bez njih zračni napadi imaju ograničenu učinkovitost.
Ruski zadatak je konsolidirati vlast Assada, a ne poraziti ISIS
Za razliku od SAD-a, Rusija ima podrški vladajućeg režima Bashara al Assada i njegove vojske. Iako je riječ o vojsci koja je u ratu pretrpjela ogromne gubitke, u lokalnim mjerilima riječ je o sili sa kojom se može računati. Pomoću ruske opreme i zračnih snaga vladine snage mogu postići značajne uspjehe protiv bilo kojeg trenutnog neprijatelja.
Uz to, sirijska vojska može Rusima pružiti ogromnu količinu informacija s terena. Zbog svega toga, ključni ruski zadatak je konsolidirati vlast Bashara al Assada, popustiti pritisak koji ga steže i osigurati da on bude faktor u budućim diplomatskim rješenjima.
Upravo zbog činjenice što im je održavanje Assadova režima na prvom mjestu, može se očekivati da će Moskva napadati bilo kojeg neprijatelja režima, a to znači i Slobodnu sirijsku vojsku.
Za razliku od američkih zračnih napada, ruski napadi u Siriji nemaju za primarni cilj poraziti neprijateljske snage niti omogućiti Assadu da povrati kontrolu nad teritorijem kojeg je izgubio. One su tu da Assadu kupe vrijeme kako bi promijenile regionalne kalkulacije kad je u pitanju Sirija. A u tome ruske zračne snage mogu imati odlučujući utjecaj.
Ovime Rusija udara po ISIS-u: Brutalni Su-34 prvi puta poslan izvan Rusije
Ovime Rusija udara po ISIS-u: Brutalni Su-34 prvi puta poslan izvan Rusije
Screenshot: YouTube/MySTIC
MLAŽNJAK zadužen za izvršavanje borbenih operacije ruske vojske je Suhoj Su-34, razvijen pred kraj Hladnog rata, a zamijenio je zastarjele Su-27 borbene avione.
Su-34 trebao je zamijeniti sovjetsku flotu zastarjelih Su-24 jurišnih aviona, no ovo je prvi put da je poslan izvan Rusije, piše Sputnik.
Opremljen s kratkodometnim R-73 projektilima za blisku borbu, Su-34 može nositi i velikodometne, radarski navođene projektile zrak – zrak R-77 RVV-AE.
Za izvršavanje glavnog zadatka ima projektile zrak-zemlja, među kojima su Kh-59ME, Kh-31A, Kh-31P, Kh-29T, Kh-29L i S-25LD, navođene rekete koje mogu pogoditi ciljeve i na zemlji i na vodi.
Također ima i Leninec B-004 rešetkasti radar, optimiziran za operacije zrak-zemlja. Taj sustav mu omogućuje ciljanje s udaljenost od 100 kilometara.
Satima može ostati u zraku, zahvaljujući velikim spremnicima goriva, kao i opremi za punjenje gorivom u letu. Borbeni mu je radijus preko 1 000 kilometara.
Radi se o stvarno velikom borbenom zrakoplovu, u kojem piloti sjede jedan pored drugoga a borbena nosivost mu je osam tona tereta. Kako bi normalno radio potrebno mu je puno konjskih snaga, pa se Su-34 koristi s nekoliko Saturn AL-31F turbofan motora s 12.474 kg potiska.
Uz Su-35, Rusija u sirijskom zračnom prostoru koristi i Su-25 i Su-30SM borbene avione.
"Niti jedna zemlja neće biti sigurna od terorističkih napada“: Putin predložio novi svjetski poredak
"Niti jedna zemlja neće biti sigurna od terorističkih napada“: Putin predložio novi svjetski poredak
Foto: FAH
U SVOJEM govoru pred Ujedinjenim narodima Vladimir Putin objasnio je kako bi trebao izgledati novi svjetski poredak. Odmjereno je ispričao svoju viziju, piše Politico.
Prvotno, optužio je SAD i njihove zapadne savjetnike, smatra ih odgovornima zbog intervencija u ime demokratskih revolucija. Tvrdio je kako su demokratske revolucije snovi onih koji imaju nerealne poglede na svijet. SSSR je znao da ne može izvoziti socijalističku revololuciju, a Zapad mora naučiti da ne može izvoziti demokratsku.
Migrantski tokovi u Europi doseći će milijune
Putin također smatra kako jedino UN može formirati koaliciju protiv ISIS-a, a ne neka anglomeracija bogatih zapadnih sila. UN bi trebao jamčiti mir i sigurnost za sve, a ne korist za nekoliko odabranih. Samo UN može formirati široku koaliciju koja može stati na kraj terorističkoj prijetnji ISIS-a, mišljenja je Putin. Ne formalizira li se takva koalicija uskoro, migrantski tokovi prema Europi doseći će milijune, a ne desetke hiljada, smatra Putin te dodaje kako niti jedna zemlja neće biti sigurna od terorističkih napada.
Za njega je normalna pojava mogućnost veta, kao i ruski status stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Putin je to govorio u kontektstu osude Rusije u UN-u zbog pripajanja Krima, ali i na rusko vezo na formiranje Tribunala koji bi istražio pad malezijskog aviona MH17. Rusko neslaganje s pojedinim rezolucijama UN-a je normalno i ne utječe na pravo veta, poručio je.
Čvrsto tvrdi kako između sirijskog režima i kaosa u toj zemlji treba odabrati Assadov režim, odnosno raditi u korist njegove vlade. Ta vlada možda nije idealna, ali je to jedina institucija državnosti koja postoji. Gadafi je u Libiji bio tiranin, ali ono što je uslijedilo bilo je još gore, tvrdi Putin. Tvrdi da akcije koje uništavaju državne institucije ostavljaju prostor silama poput ISIS-a, koje ga zatim popunjavaju. Putin poručuje i kako ne postoji takva stvar kao umjerena opozicija, kao što to prikazuju Amerikanci.
Zapad mora potisnuti svoju želju za potporom demokratskoj oporbi kako bi smijenili režim u kojem ljudska prava, sloboda medija i izbornih postupak nisu u skladu sa zapadnim idealima, rekao je Putin, no nije objasnio spada li i Rusija u tu skupinu. Optužio je SAD da je svojim miješnjam doveo do "spontanog građanskog rata" te kako je zbog toga umrlo 8 000 ljudi.
Proširenje NATO-a može se gledati samo kao okruživanje Rusije i prijetnju
Ukinuo bi i sankcije zbog političkih razloga i privatne koristi. Ovaj novi poredak ne mogu diktirati najmoćniji, nego treba biti pošten za sve, možda uključujući zajedničko tržište između EU i Euroazijske unije. Sankcijama koje su nametnute iz političkih razloga i osobne financijske koristi u novom svjetskom poretku po Putinu ne bi bilo mjesta. Također tvrdi kako sankcije protiv Rusije odmah moraju biti ukinute, budući da "Zapda zna da ne služe svrsi zbog koje su nametnute."
Vladimir Putin također smatra kako je širenje NATO-a prijetnaj ruskom suverenitetu te kako bi Zapad trebao poštovati zabrinutost Rusije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta, na proširenje NATO-a može se gledati samo kao okruživanje Rusije i prijetnju ruskom suverenitetu. Ako svijet ide prema zajedničkom tržištu, nema razloga zašto bi se EU širila na Ukrajinu, mišljenja je ruski predsjednik.
Rusko zrakoplovstvo u jednom danu izvelo 20 zračnih napada protiv IS-a: "Teroriste treba uništiti"
Rusko zrakoplovstvo u jednom danu izvelo 20 zračnih napada protiv IS-a: "Teroriste treba uništiti"
Foto: FAH, 123rf
NAKON što je jučer Vladimir Putin dobio formalnu dozvolu da koristi rusku vojsku kako bi se borio protiv Islamske države u Siriji, a uz sirijsku vladu i Bašara al-Assada, sinoć je objavljeno kako su ruski zrakoplovi izveli 20 zračnih napada na terorističke ciljeve u toj zemlji, piše Sputnik.
Sirijska nacionalna informacijska agencija SANA objavila je kako su ruski zrakoplovi napali "ISIS-ova uporišta" u al-Rastanu, Talbisehu i Zafaraniyai u provinciji Homs, Al-Tilol al-Hmer u provinciji Qunaitra, selok Aydoun u blizini Salamiye, Deer Foul između Hame i Homsa te u okolici Salmiye, javlja CNN.
Usto, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konashenkov odbacio je navode dijela nevladinih organizacija i promatrača s terena koji su kazali kako su Rusi napadali civilne ciljeve te ciljeve pobunjenika protiv Assada.
Ministarstvo obrane objavilo je kako su ruski vojni mlažnjaci u Siriji jučer izvršili 20 vojnih misija te napali više od osam ISIS-ovih ciljeva u gorskoj regiji zemlje.
"Kao rezultat toga, pogođeni su spremnici oružja i goriva, a ISIS-ovi koordinacijski centri u planinama su potpuno uništeni", dodao je Konashenkov.
Istaknuo je i kako su napadi izvedeni nakon misija prikupljanja podataka te u bliskoj suradnji sa sirijskom vojskom. Naglasio je da ruski avioni nisu napadali civilne lokalitete, niti su napadali ciljevi u blizini civilnih lokaliteta.
Lavrov: Pošteno smo informirali Amerikance
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je u četvrtak "neutemeljene" sumnje Zapada prema kojima Rusija nije ciljala IS u prvim zračnim napadima na sirijski teritorij, prenose agencije.
"Glasine o tome da cilj udara nije bio IS nisu utemeljene", izjavio je šef ruske diplomacije nakon susreta s američkim kolegom Johnom Kerryjem u New Yorku dodajući kako nema "nikakvu informaciju" u pogledu eventualnih civilnih žrtava.
Šef ruske diplomacije kazao je da je "pošteno" rekao svojem američkom kolegi da Rusija intervenira, na zahtjev sirijskog predsjedništva, radi borbe "isključivo protiv IS-a i drugih terorističkih skupina", prenosi AFP.
SAD: Oprezno s ruskim navodima
Američki ministar obrane Ash Carter pozvao je na oprez vezano uz navode ruskog ministarstva obrane.
"Bit ću oprezan u potvrđivanju informacija, ali čini se kako je ruskih zračnih napada bilo i u područjima gdje vjerojatno nije bilo snaga ISIS-a", rekao je Carter novinarima.
"Rezultat takvog djelovanja će zasigurno biti širenje građanskog rata u Siriji", dodao je.
CNN piše i kako je jedan američki službenik kazao kako ruski zračni udari na području Homsa "ne služe nikakvoj strateškoj svrsi" u pogledu borbe protiv ISIS-a, što ukazuje na činjenicu kako "nemaju nikakve veze s borbom protiv ISIS-a".
Američki službenik dodaje i kako SAD nema namjeru zaustavljati ruske udare te kako se čini da ruski avioni ne lete na području na kojemu su angažirane američke snage.
"Nisu glupi", zaključio je službenik.
Putin: Teroriste treba ubiti i uništiti
Vladimir Putin jučer je održao sastanak sa članovima svoje vlade o nadilaženju ekonomske recesije u Rusiji u 2016. godini, a raspravljalo se i o situaciji u Siriji te o borbi protiv međunarodnog terorizma.
"Jedini pravi način da se borimo protiv međunarodnog terorizma, u Siriji i na području susjednih zemalja gdje djeluju grupe međunarodnih terorista jest da reagiramo i napadnemo njih prije nego oni dobiju priliku napasti.
Moramo napasti i ubiti teroriste i druge koji su zarobili teritorije, ne možemo čekati da se pojave pred našim kućnim vratima", kazao je Putin, piše na službenim stranicama Predsjednika Rusije, prenosi RU facts.
Rusija, Iran i Hezbollah spremaju kopnenu invaziju na Siriju: Cilj je ISIS, ali i američki saveznici
Rusija, Iran i Hezbollah spremaju kopnenu invaziju na Siriju: Cilj je ISIS, ali i američki saveznici
Foto: FAH
IRANSKE kopnene snage pristižu u Siriju kako bi sudjelovale u borbama dok saveznici Rusi napadaju iz zraka, piše Fox News.
"Oduvijek je bilo jasno da će Rusi pružiti zračnu potporu, a da će Iran osigurati snage na kopnu", rekao je jedan anonimni američki vojni službenik.
Drugi izvor dodao je kako su iranske snage oduvijek prisutne u Siriji, ali ne broj vojske koja u Siriju ulazi jer nema dovoljno informacija.
Iranske snage u Siriji pod kontrolom su generala Qasema Soleimanija koji vodi mrežu iranskih snaga koje se nalaze diljem Bliskog istoka. Soleimani se još krajem srpnja tajno sastao sa Vladimirom Putinom, a dobar dio razgovora odnosio se upravo na buduća djelovanja u Siriji koja će biti rađena u suradnji s Iranom.
Prema nekim izvorima, Rusima i Iranu uskoro bi se trebale pridružiti snage Hezbollaha iz Libanona koje bi također trebale pružiti kopnenu podršku. Hezbollah još od početka sukoba podržava vladajući režim Bashara al Assada.
Ono što je prilično znakovito jest da, prema nekim izvorima, cilj Rusa, Irana i Hezbollaha u Siriji je zauzeti područja koja je sirijska vojska pod kontrolom režima izgubila bez obzira je li ih izgubila u borbama protiv ISIS-a ili nekih drugih pobunjenika, a takav bi ih stav mogao dovesti u sukobe s SAD-om.
Rusija spremna udariti i na Irak, ali ne kao dio međunarodne koalicije
Rusija je spremna razmisliti o zračnim udarima u Iraku ako to zatraže iračka vlada ili rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti, ali nije spremna priključiti se međunarodnoj koaliciji pod vodstvom SAD-a protiv Islamske države.
"Primimo li zahtjev iračke vlade u tom smislu ili se donese rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti (...) razmislit ćemo je li politički i vojno primjereno" početi zračne udare, rekao je dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Ilja Rogačov, a prenijela je agencija Ria Novosti.
Ta agencija također prenosi riječi dužnosnika ministarstva da se Rusija neće priključiti međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države (IS) koju predvode Sjedinjene Države, u obliku u kakvom je sada.
DRUŠTVENIM mrežama se širi tajni dokument austrijskog ministarstva unutarnjih poslova i sigurnosnih službi koji analizira aktualnu izbjegličku krizu i migracijske tokove prema EU sa zaključkom da nastavak priljeva predstavlja prijetnju unutarnjoj sigurnosti.
Tajni dokument, koji je poslan na uvid vlastima u Bavarskoj sugerira da će zbog "prijetnji održavanju javnog reda, mira i sigurnosti trebati masivan porast broja policijskog osoblja" pogotovo u sprječavanju ilegalnih prelazaka granica.
Dokument ističe rizike koji sežu o porasta "međuetničkih i međureligijskih sukoba između migranata i izbjeglica" do opasnosti od "masivne destabilizacije" kontinenta.
Analiza nudi detaljni pregled različitih ruta koje izbjeglice koriste i sugerira niz razloga zbog kojih se očekuje nastavak snaženja njihova priljeva na gotovo svim područjima, a pogotovo u Grčkoj. Posebno je istaknuta situacija na granici Turske i Sirije uz ocjenu da postoji potencijal za "masivnu destabilizaciju", uz ocjenu da bi i turski Kurdi mogli krenuti prema Europi.
Autori izvješća (.pdf na njemačkom jeziku) pišu da u Turskoj vjerojatno boravi oko četiri milijuna izbjeglica iz Iraka i Sirije, od kojih je tek 10 posto zbrinuto u adekvatnim centrima i kampovima i da bi izostanak pomoći ili nedjelovanje međunarodne zajednice moglo brzo dovesti do još snažnije migracije prema Europi.
