Džihadisti su, kako javlja AMN, zapalili posljednja plinska polja u području Hayan kako ih režim predsjednika Bašara al-Asada ne bi mogao koristiti nakon što se snage Islamske države povuku pred naletom sirijske vojske.
Podsjetimo, prije tri tjedna dana teroristi Islamske države u zrak su digli INA-ino postrojenje u istom području, oko 100 kilometara istočno od grada Homsa.
Sirijska vojska nadomak raznijetog INA-inog postrojenja
Vijest o spaljivanju plinskih polja u području Hayan objavljena je nedugo nakon što su sirijska vojska i Hezbolah osvojili strateško važno raskrižje Jihar, koje se nalazi na samom rubu regije Hayan. Prema posljednjim informacijama, sirijska vojska nalazi se nadomak INA-inog postrojenja kojeg su džihadisti digli u zrak prije tri tjedna.
Plinska polja Hayan nekad su bila najveći izvor plina u Siriji, navodi AMN, dodajući kako je njihov gubitak u prosincu prošle godine nanio ogromnu štetu sirijskim vlastima.
Kao što je vidljivo na službenim stranicama INA-e, u bloku Hayan vršila su se istraživanja (završena 2007. godine) koja su dovela do šest otkrića plina i nafte (Jihar, Al Mahr, Jazal, Palmyra, Mustadyra i Mazrur).
Radi se o plinskim nalazištima kojima je upravljala joint-venture kompanija HPC (Hayan Petroleum Company), koju su suosnovali INA i GPC (General Petroleum Company). INA je s eksploatacijom nafte i plina iz Sirije prestala 2012. godine. Zbog okolnosti "više sile" - sukoba u Siriji i složene političke situacije, INA-ine aktivnosti na polju Hayan trajale su samo 57 dana.
Merkel govorila o "islamskom terorizmu", što se Erdoganu nimalo nije svidjelo
Merkel govorila o "islamskom terorizmu", što se Erdoganu nimalo nije svidjelo
Foto: Hina
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel koja je u četvrtak u Ankari razgovarala s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom i premijerom Binalijem Yildirimom, spomenula je više puta i "islamski terorizam" što je formulacija koja se turskom šefu države nije nimalo svidjela, piše agencija France presse.
Govoreći nakon susreta s Erdoganom, Merkel je spomenula "islamski terorizam" među temama o kojima su razgovarali.
Erdogana taj termin "duboko boli"
Erdoganu nije bilo drago da Merkel koristi taj termin, te je odmah reagirao. "Izraz islamski terorizam nas duboko boli. Takav termin ne treba se upotrebljavati, on nije točan. Jer islam i terorizam ne mogu se spajati".
"Nemojmo to upotrebljavati, molim vas, jer sve dok će to biti slučaj mi ćemo se morati suprotstavljati. Jer ako ništa ne kažemo, to će biti prihvaćeno. Dakle, ja, kao musliman i kao muslimanski predsjednik to ne mogu prihvatiti", kazao je.
Unatoč tome, Merkel je ponovno na zajedničkoj konferenciji za novinare s Yildirimom upotrijebila isti termin, ali je odgovarajući neizravno Erdoganu rekla da on nije usmjeren prema svim muslimanima.
Putovanje s puno kritika za Merkel
Merkel je rekla da je s turskim predsjednikom Erdoganom i premijerom Yildirimom razgovarala o puno kontroverznih pitanja, uključivo i tursku kandidaturu za pristupanje Europskoj uniji.
Ovo je prvo putovanje njemačke kancelarke u Tursku nakon pokušaja puča prošle godine u srpnju, a otad su u Turskoj uhapšeni deseci hiljada oporbenih političara, novinara, državnih tužitelja, nastavnika i građana.
Zbog odlaska u Tursku doživjela je dosta snažne kritike i u Njemačkoj i od strane turske oporbe, jer do posjeta je došlo uoči referenduma, predviđenog za april, o reviziji ustava kojom će se značajno povećati ovlasti turskog predsjednika.
Upitana za te ustavne izmjene Merkel je istaknula važnost slobode izražavanja. "Vidjeli smo kako je nakon propalog puča turski narod ustao u obranu demokracije i za vladavinu demokracije u Turskoj", rekla je kancelarka na zajedničkoj konferenciji s Erdoganom.
"Upravo zbog toga je važno, u ovom odlučujućem trenutku, podržati slobodu mišljenja i, u vezi s tim, razgovarali smo o slobodi medija", dodala je.
Neke države, uključujući Njemačku, smatraju da Erdogan iskorištava neuspjeli puč za obračun s disidentima. "Oporba je dio demokracije", istaknula je Merkel.
Erdogan mijenja ustav
Erdoganu je u četvrtak predan zakon o izmjeni ustava što je samo proceduralni korak jer je vrlo jasno da će ga Erdogan odobriti a potom će izborno povjerenstvo službeno odrediti datum održavanja referenduma, vjerojatno početkom travnja.
"Nema govora o tome da će se ukinuti podjela vlasti", rekao je Erdogan o tom prijedlogu kojim će se parlamentarni sustav zamijeniti predsjedničkim.
"To daje mogućnost izvršnoj vlasti da bude učinkovitija. Sudbena vlast će zadržati svoje ovlasti i u novom sustavu", naglasio je turski predsjednik.
Razgovarali i o izbjeglicama
Dvoje su dužnosnika razgovarali i o Siriji i Iraku, o trgovinskim odnosima te sporazumu o migrantima.
"Pitanje izbjeglica iznimno je važno za Tursku, kao i za EU i Njemačku", naglasila je Merkel, dodajući da sporazum o izbjeglicama počiva na "zajedničkom interesu".
Izrazila je također spremnost da Njemačka primi 500 izbjeglica mjesečno iz Turske.
"Odlučili smo svaki mjesec primiti 500 izbjeglica kako bi i mi ovdje bili od pomoći u nekim slučajevima", rekla je Merkel, ali nije iznijela pojedinosti plana.
Tu odluku njemačka je vlada donijela prije nekoliko tjedana, rekao je jedan izvor iz vlade.
Komentirala i Trumpa
Yildirim je rekao na press konferenciji kako se može dogoditi da Turska napravi i poneku grešku dok traga za, kako je rekao, više stotina hiljada osumnjičenih za povezanost s muslimanskim klerikom Fetullahom Gulenom koji živi u egzilu u SAD-u, a kojeg Ankara optužuje da stoji iza neuspjelog pokušaja puča.
Merkel je rekla i da njemačke vlasti poduzimaju akcije protiv Radničke stranke Kurdistana i pozvala njemačkog i turskog ministra unutarnjih poslova da povećaju suradnju na tom planu.
Spominjući svoj telefonski razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom održan u subotu, Merkel je kazala kako joj se čini da je prioritet novog američkog predsjednika borba protiv međunarodnog terorizma.
Deseci hiljada ljudi na ulicama Bukurešta prosvjedovalo protiv korupcije, vlada ne popušta
Deseci hiljada ljudi na ulicama Bukurešta prosvjedovalo protiv korupcije, vlada ne popušta
Podsjetimo, jutros je rumunjski ministar gospodarstva i trgovine Florian Jianu podnio ostavku zbog sporne uredbe, pri čemu je na svom Facebook profilu napisao: “Kako ću pogledati svoje dijete u oči i što ću mu govoriti tokom godina?” Spornu uredbu vlada je prihvatila u utorak navečer, a ona će, ako bude provedena u planiranom roku od 10 dana, omogućiti dekriminalizaciju zloporabe vlasti u kojoj iznosi ne prelaze 200.000 leja (48.000 dolara).
Spornu uredbu vlada je prihvatila u utorak navečer, a ona će, ako bude provedena u planiranom roku od 10 dana, omogućiti dekriminalizaciju zloporabe vlasti u kojoj iznosi ne prelaze 200.000 leja (48.000 dolara).
Nakon što su iz rumunjske vlade danas poručili kako nemaju namjeru odustati od sporne uredbe, Rumunji su opet izašli na ulice u ogromnom broju.
Uredba je kritizirana kao najveći korak nazad u borbi protiv korupcije otkad se Rumunjska 2007. pridružila Europskoj uniji. Šest zapadnih zemalja, među kojima i Njemačka i Sjedinjene Države, u priopćenju su upozorile da će vladina uredba potkopati međunarodni ugled Rumunjske i njezin položaj u EU-u i NATO-u.
Usprkos tome što se Rumunjska pridružila Europskoj uniji još 2007., njezin pravosudni sustav i dalje je pod monitoringom Europske komisije.
VIDEO U Rumunjskoj novi masovni prosvjed protiv korupcije: "Prestanite krasti"
VIDEO U Rumunjskoj novi masovni prosvjed protiv korupcije: "Prestanite krasti"
Foto: FaH
VIŠE desetaka hiljada osoba prosvjedovalo je u četvrtak navečer u Bukureštu i još nekoliko rumunjskih gradova, treću noć zaredom, protiv ublažavanja antikorupcijskog zakona.
"Dajte ostavke i otiđite", skandirali su prosvjednici u Bukureštu, ispred sjedišta vlade, njih oko 40.000 prema procjenama medija.
Brojni prosvjednici, većinom mladi, sredinom večeri su se i dalje kretali prema Trgu pobjede, ali čini se da ih je manje nego u srijedu navečer, kada se okupilo oko 100.000 osoba.
Više od 250.000 Rumunja prosvjedovalo je u srijedu u nekoliko gradova protiv uredbe koju je vlada donijela u utorak navečer i kojom bi se dekriminalizirala zloporaba vlasti u kojoj iznosi ne prelaze 200.000 leja (48.000 dolara).
"Način donošenja uredbe predstavlja prekršaj. Mi osiguravamo plaće ministara da rade za nas, a ne za svoju korist", rekao je jedan prosvjednik.
"Moraju otići, misle da mogu raditi bilo što"
Noseći transparent na kojem piše "Prestanite krasti", jedna mlada prosvjednica je rekla da će prosvjedovati sve do ostavke vlade.
"Poništenje uredbe više nije dovoljno, ministri moraju otići jer misle da potpuno nekažnjeno mogu raditi bilo što", rekla je.
Rumunjska vlada odbacila je u četvrtak pozive da povuče spornu uredbu za koju kritičari kažu da je veliki korak unatrag u borbi protiv korupcije i koja je izazvala masovne prosvjede diljem zemlje.
Nakon što je 250.000 ljudi izašlo na ulice u srijedu navečer, prvi znakovi pucanja vladina jedinstva pojavili su se u četvrtak ujutro s ostavkom jednog ministra i pozivom potpredsjednika vladajuće stranke da se uredba povuče.
No, čelnik socijaldemokrata Liviu Draganea rekao je da premijer Grindeanu, kojega je Draganea osobno izabrao da vodi vladu ima punu potporu stranke."Vlada i stranke koje je podupiru namjeravaju provoditi izvršne i zakonodavne ovlasti koje su im dali građani", rekao je Draganea nakon sastanka visokih stranačkih dužnosnika s Grindeanuom.
Upitan planira li vlada, koja je na vlasti manje od mjesec dana, povući uredbu, Grindeanu je rekao "Ne, nećemo".
Ministar dao ostavku zbog sporne uredbe
Zbog uredbe je ostavku u četvrtak dao ministar gospodarstva i trgovine Florian Jianu koji je na Facebooku napisao kako je zbog njegovog djeteta jedino ostavka "etična stvar za napraviti".
"Kako ću ga pogledati u oči i što ću mu govoriti tokom godina?", upitao se sada bivši ministar.
Uredba je kritizirana kao najveći korak nazad u borbi protiv korupcije otkad se Rumunjska 2007. pridružila Europskoj uniji.
Šest zapadnih zemalja, među kojima i Njemačka i Sjedinjene Države, u priopćenju su upozorile da će vladina uredba naštetiti međunarodnom ugledu Rumunjske i njezinom položaju u EU-u i NATO-u.
Usprkos tome što se Rumunjska pridružila Europskoj uniji još 2007., njezin pravosudni sustav i dalje je pod monitoringom Europske komisije.
Marijana Petir s Trumpom molila boga za rejting Arnolda Schwarzeneggera
Marijana Petir s Trumpom molila boga za rejting Arnolda Schwarzeneggera
Screenshot: Twitter
AMERIČKI predsjednik Donald Trump iskoristio je nacionalni molitveni doručak kako bi hiljadama okupljenih rekao da mole za rejting Arnolda Schwarzeneggera, koji je preuzeo Trumpov televizijski show "Slavni pripravnik", ali zasad ne uspijeva ni izbliza dosegnuti njegovu gledanost.
"Želim da molimo za Arnolda ako može, zbog tog rejtinga", našalio se Trump na početku govora.
Trump je bio originalni voditelj i glavna zvijezda "Pripravnika" i njegova nastavka sa slavnim osobama.
Ovo nije prvi put da se Trump podsmjehuje svom nasljedniku u showu.
Schwarzeneger brzo odgovorio
No, bivši kalifornijski guverner i slavni glumac brzo mu je uzvratio preko svog glasnogovornika. "Schwarzenegger se moli da predsjednik Trump brzo unaprijedi svoj rejting", poručio je.
Samo 36 posto Amerikanaca odobrava način na koji Trump vodi državu, što je najniži rejting nekog predsjednika na početku mandata u povijesti.
A potom mu je i sam odgovorio video snimkom objavljenom na Twitteru.
"Hej, Donalde, imam odličnu ideju. Da zamijenimo poslove? Ti možeš preuzeti televiziju jer si takav stručnjak za gledanost, a ja ću preuzeti tvoj posao pa će ljudi napokon moći mirno spavati", rekao je slavni glumac.
Schwarzenegger je iz Trumpove stranke i bio je guverner Kalifornije, ali predsjednik ne može postati jer je rođen u Austriji.
Na doručku i Marijana Petir
Na molitvenom doručku je bila i zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir, koja se danas na službenom Twitter profilu pohvalila fotografijama s Trumpovog molitvenog doručka u Washingtonu.
Uz molitvu za Schwarzenegera, Trump je na doručku branio svoju odluku o privremenoj zabrani ulaska u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja te je rekao kako želi spriječiti da se "val netolerancije" proširi na SAD.
"Svijet je u problemima, no mi ćemo to riješiti, ok? To je ono što radim, ja popravljam stvari", izjavio je Trump.
Rekla je i kako je "posebnost molitvenog doručka u tome što su državnici cijelog svijeta bez obzira na razlike u razmišljanjima koje imaju, spremni moliti zajedno kako bi približili svoja stajališta za dobro naroda kojima služe, svjesni da je Bog iznad svih nas i da njemu ništa nije nemoguće".
Trump kaže da ne isključuje mogućnost vojne akcije protiv Irana
Trump kaže da ne isključuje mogućnost vojne akcije protiv Irana
Foto: Getty Images
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da ne isključuje niti jednu opciju kada se radi o Iranu, kojemu je u četvrtak već poslao upozorenje zbog nedavnog ispaljivanja rakete.
"Ništa nije isključeno", odgovorio je bez dodatnih pojašnjenja američki predsjednik novinaru na pitanje jesu li isključene vojne akcije.
Nekoliko sati ranije, novi republikanski predsjednik je u jutarnjem tvitu naglasio da je Iranu uputio "službeno upozorenje" nakon što je ta zemlja u nedjelju izvela raketno testiranje.
Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn je upotrijebio iste izraze i kritizirao "destabilizirajuće ponašanje" Irana na Bliskom istoku, ali je izbjegao odgovoriti koje mjere se razmatraju.
Teheran je u četvrtak američka upozorenja nazvao "neutemeljenima i provokativnima".
Pentagon upućuje novinare na Bijelu kuću
Pentagon je odbio komentirati Trumpovo upozorenje Iranu. "Nemam vam ništa za reći... Upućujem vas na Bijelu kuću oko objašnjenja izjava", rekao je novinarima glasnogovornik Pentagona Jeff Davis.
Napetosti između Teherana i Washingtona su se naglo pojačale nakon što je 20. siječnja Trump stupio na dužnost.
Osim Trumpove uredbe o imigraciji, neizvjesna je i sudbina nuklearnog sporazuma iz srpnja 2015. kojemu se novi američki predsjednik protivi.
Najglasniji kritičar Putina iznenada završio u bolnici, nitko ne zna zašto mu otkazuju organi
Najglasniji kritičar Putina iznenada završio u bolnici, nitko ne zna zašto mu otkazuju organi
Screenshot: Facebook
JEDAN od najglasnijih kritičar Vladimira Putina hospitaliziran je zbog otkazivanja organa, dvije godine nakon što je gotovo preminuo zbog trovanja.
Novinar, Vladimir Kara-Murza, koji radi za pro-demokratsku skupinu Open Russia razbolio se jučer te je hitno hospitaliziran. Njegova supruga je za BBC izjavila kako je u medicinski induciranoj komi i kako je klinička slika ista kao i prethodnog puta kada se razbolio. Tada se sumnjalo na trovanje, ali ni to nije dokazano: "Hitna pomoć ga je odmah prevezla u bolnicu, kod istog medicinskog tima koji ga je liječio i prošlog puta. Organi su mu počeli otkazivati pa su liječnici izazvali medicinsku komu."
Probavio otrovnu tvar?
Prošli put kada je bio bolestan, uzrok njegovih zdravstvenih problema nije sa sigurnošću potvrđen, ali je zaključeno kako je probavio nekakvu otrovnu tvar.
Liječnici su potom iznijeli teoriju o tome kako je do tog stanja došlo zbog lijeka koji je uzimao i koji se nagomilao u njegovom tijelu jer je Kara-Murza imao problema s bubrezima.
Njegov otac odlučno odbija takve teorije, te tvrdi kako obični sprej za nos ne može izazvati takvu "eksploziju" u tijelu, prenosi BBC.
