ARHIVA

Ministar nasjeo na prvoaprilsku podvalu novosadskog Radija 021

MINISTAR za kapitalne investicije u srbijanskoj vladi Velimir Ilić nasjeo je na prvoaprilsku podvalu novosadskog Radija 021, čiji su urednici izmislili bogatog američkog biznismena srpskog podrijetla koji je spreman na ulaganja u Srbiji. Ministar Ilić je, na konferenciji za novinare u Novom Sadu u srijedu, kazao da je "razgovarao s američkim biznismenom Stivom Bogdanovićem koji je zainteresiran da gradi nekakvu bolnicu i druge objekte" u Novom Sadu. "Nismo mogli vjerovati kad je ministar počeo pričati da je primio Bogdanovića i da je upućen u njegovu želju da u Novi Sad investira 100 milijuna američkih dolara", kazali su agenciji Beta novinari Radija 021, koji su izmislili biznismena. Na podvalu su nasjeli i brojni novinari novosadskih medija, koji su se u četvrtak okupili u središtu grada, kako bi prisustvovali "otvaranju montažno-demontažnog toaleta", što je najavio Radio 021 koji je cijeloga dana izvještavao o posjetu "najbogatijeg Srbina dijaspore, čiji kapital vrijedi najmanje deset milijardi dolara", da bi tek navečer objavio da je riječ o prvoaprilskoj šali.

Američki civil ubijen u Iraku bio je podrijetlom hrvat

JEDAN od četvorice civila ubijenih u srijedu u Iraku bio je podrijetlom Hrvat, prenose u petak američki mediji. Taj 32-godišnji američki Hrvat iz Ohia, Jerko Jerry Zovko, civil koji je radio za američku tvrtku Blackwater Consulting, u srijedu je u Falluji poginuo s još trojicom Amerikanaca kad su pobunjenici iz zasjede njihovo vozilo pogodili granatom iz raketnog bacača. Njihova su zapaljena tijela napadači poslije mrcvarili, vukli ulicama, a dva su objesili s mosta nad Eufratom. Zovkova je obitelj priopćila da je on bio veteran američke vojske iz koje je otišao 2001. da bi u inozemstvu radio za tvrtku Blackwater Security Consulting iz Sjeverne Karoline.

Prosvjedi širom Argentine protiv vala nasilja

petak, 2.4.2004 08:08

VIŠE od 100 hiljada ljudi u nekoliko gradova diljem Argentine u četvrtak navečer protestovalo je protiv najnovijeg vala nasilja, javili su mediji. Na najvećem skupu, pred predsjedničkom palačom u Buenos Airesu, protestnici su optuživali vladu za neuspjeh u suzbijanju kriminala koji je u porastu. Policiju javnost stalno sumnjiči za suradnju s kriminalcima, a bijes javnosti dodatno snaže korupcija i blage sudske kazne za teške zločine, ako uopće dođe do njih. Neposredni povod protestima bila je smrt otetog studenta Axela Blumberga kojega su tokom policijske akcije spašavanja ubili njegovi otmičari.

Veleposlanik Grdešić uputio izraze sućuti obitelji Zovko

HRVATSKI veleposlanik u Sjedinjenim Džavama Ivan Grdešić izrazio je u petak sućut obitelji Zovko povodom smrti Jerka Jerryja Zovke koji je ubijen u Iraku. "Vaš sin je dao svoj život za plemenite ideale i na njega su ponosni i SAD i Hrvatska", rekao je Grdešić u brzojavu sućuti. Jerko Jerry Zovko, Amerikanac hrvatskog podrijetla, jedan je od četiri američka civila koji su u srijedu iz zasjede ubijeni u Falluji u Iraku nakon čega su njihova tijela brutalno unakažena i vučena ulicama. Zovko je u Iraku radio za tvrtku Blackwater Security Company koja pruža usluge osiguranja. "Pokrenut plemenitim porivom pomoći izgradnje demokracije u Iraku, kako bi i tamošnji ljudi počeli uživati slobode kakve je Jerko uživao u svojoj domovini SAD-u, a koje konačno uživamo i u domovini njegova podrijetla Hrvatskoj, postao je žrtvom onih koji ne žele mir, slobodu i pravdu", stoji u brzojavu sućuti. Trideset dvogodišnji Zovko je rođen u Clevelendu, u Ohiou, gdje je završio srednju školu i godinu dana državnog sveučilišta. On je 1991. s 19 godina stupio u američku vojsku gdje je bio pripadnik 82. zračno desantne divizije iz Fort Bragga u Sjevernoj Carolini.

ICTY otpečatio optužnicu protiv Prlića, Praljka, Petkovića i Stojića

HAŠKI je sud (ICTY) u petak poslijepodne otpečatio optužnicu kojom se bivši zapovjednici HVOa Slobodan Praljak i Milivoj Petković, te bivši predsjednik vlade Hrvatske Republike HercegBosne Jadranko Prlić i ministar obrane HercegBosne Bruno Stojić, terete za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH. Četvoricu optuženih, koji će se u ponedjeljak dobrovoljno predati Haškom sudu, tereti se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom hiljada muslimanskih stanovnika, razaranjima, ubojstvima, silovanjima, te deportacijama muslimanskog stanovništva s područja Prozora, Gornjeg Vakufa, Jablanice, Mostara, Ljubuškog, Stoca, Čapljine i Vareša. Tužiteljstvo tereti optužene i za zločine počinjene nad zatočenicima više logora uključivši Heliodrom, Dretelj i Gabelu. Tisuće muslimanskih zatočenika držane su mjesecima u nehumanim uvjetima, kažu tužitelji, a mnogi su stradali kad su odvođeni na prisilni rad na prvim linijama bojišnice. Puni sadržaj optužnice, koja se odnosi na ukupno šest osoba, objelodanjen je u dijelu koji se odnosi na Praljka, Petkovića, Prlića i Stojića. Optužnica je podignuta 4. ožujka ove godine. U uvodnom dijelu optužnice navodi se da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj od studenoga 1991. do travnja 1994. bio politički i vojno potčiniti, trajno ukloniti i etnički očistiti bosanske muslimane i druge nehrvate koji su živjeli na područjima BiH koje je prisvojila Hrvatska zajednica Herceg-Bosna radi pripajanja "Velikoj Hrvatskoj". Teritorijalna ambicija bila je uspostaviti hrvatski teritorij koji bi obuhvaćao područje Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kažu tužitelji. U tom pothvatu, po tužiteljima, sudjelovali su, uz optužene, i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman s najbližim suradnicima Gojkom Šuškom, Jankom Bobetkom i Matom Bobanom. Optuženi su potaknuli zločine širenjem političke, etničke i vjerske mržnje, terorom koji su provodili angažiranjem vojnih snaga HVO-a, oduzimanjem ili razaranjem muslimanske imovine, deportacijama i zatočenjima.

PUTIN: RUSIJA SE NE BOJI ŠIRENJA NATO-A I EU-A

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da se Rusija ne boji širenja NATOa ili Europske unije, ali je dao naznake da Moskva ima sporove s Europskom unijom i upozorio je da širenje NATOa na istok neće pojačati međunarodnu sigurnost. Putin je dao izjavu nakon susreta s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom. "Razgovarali smo o tome kako treba graditi odnose između Ruske Federacije i proširene Europske unije." "Nitko od nas ne želi da modernu Europu dijele novi, i u ovom slučaju virtualni, berlinski zidovi", rekao je Putin. "Pitanje kako naći put za tu suradnju nije jednostavno. Mi smo stvarno imali i još uvijek imamo određene probleme. Međutim, dijalog se razvija prilično konstruktivno u ovom trenutku". "Nikad nismo izrazili zabrinutost zbog širenja Europske unije. Nikad", ustvrdio je Putin. On je istaknuo da se odnosi Rusije s NATO-om "pozitivno razvijaju" i da Moskva nije zabrinuta zbog njegova širenja u smislu sigurnosti Ruske Federacije. Međutim, upozorio je da su "današnje prijetnje takve da ih širenje NATO-a neće ukloniti". (Hina) xkga ysv