Detalji pucnjave na UCLA: Doktorand upucao profesora, pa sebe
Detalji pucnjave na UCLA: Doktorand upucao profesora, pa sebe
Foto: Hina
LOSANGELESKA policija identificirala je doktoranda na studiju inženjerstva Mainaka Sarkara kao osobu koja je u srijedu ubila profesora kalifornijskoga sveučilišta (UCLA) te potom i sebe.
Sarkar je ubio profesora inženjerstva Williama Kluga (39) u malom uredu unutar kampusa, objavila je policija.
Čini se da je uzrok napada bilo Sarkarovo uvjerenje da mu je Klug ukrao kompjutersku šifru.
Tijekom istrage utvrđeno je da je Sarkar imao popis ljudi koje je želio ubiti, a na njemu se nalazilo i ime žene koja je u četvrtak pronađena mrtva u Minnesoti, rekao je šef losangeleske policije Charlie Beck.
Policija je pronašla popis dok je pretraživala njegov dom u Minnesoti, kazao je Beck za losangelesku televizijsku postaju KTLA.
Na popisu je i ime još jednog profesora s UCLA-e kojega Beck nije imenovao, no on nije ozlijeđen.
"Ime profesora Kluga bilo je na popisu, kao i ime drugoga profesora s UCLA-e, koji je dobro", rekao je Beck za tv postaju.
Veliki kampus UCLA jedan je od najpoznatijih u svijetu, a u njemu ima oko 43.000 studenata.
Pronađena tijela najmanje 85 migranata koji su se utopili libijskog grada Zuvare
Pronađena tijela najmanje 85 migranata koji su se utopili libijskog grada Zuvare
Foto: Hina
TIJELA najmanje 85 migranata koji su se utopili pokušavajući prijeći Sredozemno more pronađena su na obali kod zapadnolibijskoga grada Zuvare, objavili su pripadnici Crvenog polumjeseca.
Al Hamis al Bosaifi rekao je kako se čini da je većina migranata iz subsaharske Afrike, premda su njihova tijela u stanju raspada i ne zna se kada su se utopili.
U velikom migrantskom valu s obala sjeverne Afrike prema Italiji prošli tjedan stotine ljudi su se utopile.
Vjeruje se da su mnogi od njih krenuli upravo od obala oko Zuvare i obližnjeg grada Sabrate.
Uhvaćen "Buldožder", zloglasni krvnik ISIS-a koji je reputaciju stekao nemilosrdnim ubojstvima
Uhvaćen "Buldožder", zloglasni krvnik ISIS-a koji je reputaciju stekao nemilosrdnim ubojstvima
Screenshot: YouTube
BULDOŽDER, ISIS-ov koljač koji je nadimak dobio zbog tjelesne građe, uhvaćen je u Siriji, piše Daily Mail. Na snimci koja se pojavila na internetu vidi se Buldožer gol do pasa kak svezan sjedi u prikolici kamiona.
Reputaciju opasnog krvnika stekao je nakon što su objavljene snimke na kojima hladnokrvno mačem odsjeca glavu zarobljenicima ISIS-a.
Šef NATO-a: Ne želimo sukob s Rusijom
Šef NATO-a: Ne želimo sukob s Rusijom
Foto: FAH
CILJ pojačavanja snaga NATO-a u istočnoj Europi nije želja za izazivanjem sukoba s Rusijom već osnaživanje svojih obrambenih sposobnosti, izjavio je u četvrtak glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
"Osnažujemo našu kolektivnu obranu ne da bismo izazvali sukob već da bismo ga spriječili", kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s kancelarkom Angelom Merkel, dodavši da "nismo u novom Hladnom ratu".
"Ne želimo sukob s Rusijom. Naprotiv, težimo konstruktivnijem odnosu s Rusijom", poručio je Stoltenberg.
Ne mora platiti 30.000 kuna: Varaždinski sud ukinuo presudu protiv Daria Krešića
Ne mora platiti 30.000 kuna: Varaždinski sud ukinuo presudu protiv Daria Krešića
Screenshot: YouTube
OSVRĆUĆI se na presudu Županijskog suda, koji je u četvrtak ukinuo presudu protiv Daria Krešića kojom mu je bilo naloženo da plati 30.000 kuna jer je javno govorio o svom iskustvu diskriminacije, lezbijska grupe Kontra upozorila je kako je, budući da osobe u pravilu zbog straha ne prijavljuju diskriminaciju, osobito važno na koji način državne institucije tretiraju prijavljene slučajeve diskriminacije.
"Dario Krešić, kojem je Fakultet organizacije i informatike po nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Varaždinu u međuvremenu dužan isplatiti 75.000 kuna zbog pretrpljene diskriminacije, prva je osoba u Hrvatskoj koja se usudila prijaviti diskriminaciju na temelju spolne orijentacije. Imajući u vidu trenutno stanje u društvu i činjenicu da osobe u pravilu ne prijavljuju diskriminaciju iz straha od gubitka radnog mjesta, straha od nemogućnosti ponovnog pronalaženja posla, te straha od nasilja, osobito je važno na koji način državne institucije tretiraju slučajeve koji budu prijavljeni", poručuje Kontra u priopćenju.
Ističući da je sud u cijelosti prihvatio žalbu Daria Krešića, te umješača u postupku Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, iz Kontre naglašavaju da Ured ovih dana u Hrvatskom saboru doživljava napade.
"Takvi napadi su napadi na nezavisno tijelo koje je dosljedno obavljalo svoj posao vezano za zaštitu žrtava diskriminacije na temlju spola i spolne orijentacije i provedbu anti-diskriminacijskog zakonodavstva proteklih godina. Slučaj Daria Krešića samo je jedan od brojnih slučajeva diskriminacije na kojima je radio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nadgledajući rad institucija i sudjelujući kao umješač u postupku", podsjeća Kontra.
Posebno naglasivši prepruke UN Odbora za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena vezano za osnaživanje Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zatražili su od Hrvatskog sabora da usvoji Izvješće Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i afirmira rad tog važnog i stručnog tijela.
Profesori se ispričali Krešiću
U priopćenju iz Kontre podsjećaju da je Općinski sud u Varaždinu donio je 12. srpnja 2012. presudu vezano za slučaj diskriminacije Darija Krešića, zaposlenog na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Općinski sud u Varaždinu je donio prvu pozitivnu presudu u slučaju diskriminacije na osnovu spolne orijentacije povodom prijave građanina tako što je u Krešićevom slučaju ustvrdio diskriminaciju na temelju spolne orijentacije, uznemiravanje na temelju spolne orijentacije te zabranio Fakultetu poduzimanje radnji kojima se sprečava napredovanje Darija Krešića na Fakultetu. Presudom je utvrđeno i da su nadređeni profesori Kliček i Hutinski uznemiravali Krešića izrugivanjem u javnosti zbog njegove drugačije spolne orijentacije.
Nakon dopisa koji je odvjetnik uputio dekanu Fakulteta organizacije i informatike, profesori Kliček i Hutinski pismeno su se ispričali zbog uznemiravanja Krešiću. No, od tada je od uprave Fakulteta bio sustavno sprečavan u redovnom napredovanju na radnom mjestu, pa je pred Općinskim sudom u Varaždinu podnio tužbu protiv Fakulteta organizacije i informatike.
Osam mjeseci nakon podnošenja tužbe za zabranu diskriminacije profesori Kliček i Hutinski podnijeli su pojedinačno tužbe radi povrede ugleda i časti.
Prije tri godine donesena je presuda protiv Krešića, s nalogom da Kličeku plati 30.000 kuna. U usmenom obrazloženju presude sutkinja Zlata Dombaj je navela kako nije sporno da je Kliček uznemiravao Krešića. "S obzirom na to, očito je da je Krešić osuđen jer je javno progovorio o vlastitom iskustvu diskriminacije", ističe Kontra u priopćenju.
Protiv presude uložena je žalba Županijskom sudu. Sud je ukinuo presudu na način da ju je preinačio i odbio Kličekovu tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
Žestoke borbe u Siriji, ISIS-ovce se želi potpuno okružiti i odvojiti od vanjskog svijeta
Žestoke borbe u Siriji, ISIS-ovce se želi potpuno okružiti i odvojiti od vanjskog svijeta
Foto:Hina
KOALICIJA predvođena SAD-om pokušava zaustaviti Islamsku državu (IS) u Siriji napadajući šire područje grada Manbidža, posljednju zonu kontakta džihadista s vanjskim svijetom, na granici s Turskom.
Sirijske demokratske snage, arapsko-kurdska koalicija kojom dominiraju kurdske paravojne snage YPG, pokrenule su ofenzivu za preuzimanje grada Manbidža, na sjeveru Sirije, uz podršku međunarodne koalicije koja je izvela 18 bombardiranja blizu grada u 24 sata.
Grad je strateški smješten na osi sjever-jug između Džarablusa, grada na granici s Turskom koji drži IS, i Rake, samoproglašene prijestolnice džihadista u Siriji.
To je "glavna os opskrbe" Rake iz vanjskog svijeta, izjavila je Jennifer Cafarella, analitičarka za Siriju pri Institutu za istraživanja rata u Washingtonu.
Zauzimanjem Manbidža pa Džarablusa ta bi se os prekinula a IS-u bi preostale jedino zapadnije ruralne zone kako bi sačuvali vezu s Turskom, objasnila je ona.
Bez Manbidža i Džarablusa, sposobnost IS-a da se opskrbljuje iz Turske bila bi "oslabljena ali ne i eliminirana", zaključila je ona.
Koalicija odavno promatra taj "džep Manbidža", ali se ofenziva na to većinsko arapsko područje dugo suočavala s protivljenjem Turske, ključnog partnera koalicije.
Sirijske demokratske snage, savez sirijskih pobunjeničkih skupina na koji se oslanja američka koalicija za ofenzive na tlu, dominantno su sastavljene od sirijskih kurdskih paravojnih snaga. Turska ne želi da YPG koji kontrolira već dobar dio tursko-sirijske granice uzme i zadnji komadić koji im nedostaje da bi kontrolirao granicu u potpunosti.
Uvjet za pomoć MMF-a: Ukrajina izglasala reformu pravosuđa
Uvjet za pomoć MMF-a: Ukrajina izglasala reformu pravosuđa
Foto: FAH
UKRAJINSKI parlament je u četvrtak prihvatio reformu pravosudnog sustava koja ide za tim da ga prilagodi zapadnoj praksi, a predviđa ograničavanje imuniteta sudaca i uspostavu suda za suzbijanje korupcije.
Ta reforma za koju su glasovali gotovo svi ukrajinski zastupnici smatra se presudnom za nastavak programa međunarodne financijske pomoći koja će ukrajinskom gospodarstvu, pogođenom teškom krizom, omogućiti da ostane na nogama.
"Ponovo uspostavljamo pravo Ukrajinaca na istinu i njihovo pravo na pravdu", rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko obraćajući se zastupnicima uoči glasovanja.
"Bez obzira na to kakve reforme donosimo, one nailaze na korumpirane sudove", istaknuo je pak predsjednik parlamenta Andrij Parubij, podsjetivši da po nedavnoj anketi 81 posto Ukrajinaca nema povjerenja u pravosuđe.
Ukrajina je redovito na meti kritike zbog korumpiranog pravosuđa koje smatraju glavnim krivcem za izostanak stranih ulaganja i za služenje interesima moćne domaće oligarhije.
Uspostavljanje antikorupcijskog suda
Jedna od glavnih točaka reforme je uspostava neovisnog protukorupcijskog suda u roku od godine dana.
Reforma usto ograničava imunitet sudaca koji neće kazneno odgovarati za svoje odluke, ali će odgovarati pred sudom za sva druga kaznena djela.
Američki veleposlanik u Kijevu Geoffrey Pyatt ocijenio je ovo glasovanje "velikim iskorakom u hodu Ukrajine europskim putem", nazivajući ga "povijesnim".
Ukrajinu je pogodila velika recesija koja je u 2015. uzrokovala pad domaćeg bruto proizvoda od 9,9 posto, nakon pada od 6,6 u prethodnoj godini.
Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je od 2015. odobrio Ukrajini zajam od oko 6,6 milijarda dolara, obustavio je svoju pomoć prije par mjeseci zbog nedavne političke krize i slabog napretka u suzbijanju korupcije u zemlji.
Krajem svibnja MMF je objavio da načelno pristaje na nastavak pomoći Ukrajini, dodajući da će konačno odobrenje dati "u srpnju".