"Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera"
"Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera"
Foto: Guliver image/Getty images
RUSKI premijer Dmitrij Medvjedev upozorio je u srijedu da je "najesen moguća plinska kriza velikih razmjera" s obzirom na sukob Rusije i Ukrajine.
"Ukrajina ne plaća plin. Njezin je dug golem. Oni pune plin u podzemne spremnike. Najesen će izbiti plinska kriza velikih razmjera", napisao je Medvjedev na svojoj stranici Facebooka.
U tim komentarima objavljenim na društvenoj mreži premijer je ocijenio da je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko "počinio kobnu pogrješku" kada je u noći na utorak odbio produljiti primirje između snaga odanih Kijevu i proruskih pobunjenika na istoku zemlje.
Sada će "biti puno teže vratiti se pregovorima", istaknuo je dok su se ruski, ukrajinski, francuski i njemački ministri vanjskih poslova sastali u Berlinu ne bi li pronašli rješenje za izlazak iz ukrajinske krize.
Podsjetivši na ugovor o pridruživanju Europskoj uniji koji je Ukrajina potpisala 27. lipnja, Medvjedev je ocijenio da je to "pravo Ukrajine" ali i da je "pravo Rusije" iznaći "novi način suradnje s njom", napose "štiteći svoje tržište".
Rusija je prekinula isporuku plina Ukrajini 16. lipnja nakon neuspjeha zadnjih pregovora, što bi moglo loše utjecati na opskrbu Europe za nekoliko mjeseci.
Oko trećine plina za europske potrebe dolazi iz Rusije. Gotovo polovina tog izvoza ide preko Ukrajine zbog čega su nastali poremećaji u ranijim "plinskim ratovima" Moskve i Kijeva 2006. i 2009.
Završni pregovori o iranskom nuklearnom programu: "Imamo jedinstvenu prigodu ući u povijest"
Završni pregovori o iranskom nuklearnom programu: "Imamo jedinstvenu prigodu ući u povijest"
Screenshot: YouTube
ZAVRŠNI pregovarački maraton o iranskom nuklearnom programu počeo je u srijedu u Beču a svaka strana učvršćuje svoje pozicije prije dva tjedna pregovora koji bi se mogli završiti "povijesnim" dogovorom.
"Imamo jedinstvenu prigodu ući u povijest", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif u poruci postavljenoj na YouTubeu.
Zarif se u srijedu poslijepodne sastao s Catherine Ashton, diplomatskom predstavnicom Europske unije koja vodi pregovore uime šestorke (Njemačka, Kina, Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija i Rusija) i s Amerikancem Billom Burnsom, zamjenikom američkog državnog tajnika.
Nakon više mjeseci intenzivnog dijaloga dvije strane imaju petnaest dana da postignu dogovor koji će jamčiti da Teheran neće imati atomsko oružje, u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija uvedenih njegovu gospodarstvu.
Islamska Republika "nema što skrivati" u svom nuklearnom programu "ali nećemo rasprodavati naša tehnološka postignuća", upozorio je Zarif u komentaru za list Le Monde.
Zarif je u tom francuskom dnevniku ponovo istaknuo da njegova zemlja ne želi bombu iz "moralnih", "vjerskih" i "strateških" razloga.
Usto je htio pokazati da sankcije Iranu nisu spriječile nastavak civilnog nuklearnog programa i upozorio je velesile da se "ne zavaravaju" da će Iran odustati od tog programa.
Time su granice rasprave jasno postavljene čak i prije nego Iran i šestorka u četvrtak ujutro otvore prvu plenarnu sjednicu tog završnog maratona.
"Sati su odbrojani"
Dogovor iz studenog 2013. koji je potaknuo nuklearne pregovore predviđa da se ovi završe do 20. srpnja. Usto predviđa mogućnost da se, uz zajedničku suglasnost, dijalog može produljiti za šest mjeseci.
No "sati su odbrojani", istaknuo je u utorak američki državni tajnik John Kerry i "SAD i njihovi partneri neće pristati ni na kakvo produljenje kojemu je cilj što više oduljiti s pregovorima".
Sastanak u Beču daje "iranskim čelnicima mogućnost izbora", istaknuo je Kerry u Washington Postu: "Mogu prihvatiti nužne mjere" kako bi razuvjerili svijet u vezi sa svojim planovima ili pak "propustiti povijesnu priliku da prekinu gospodarsku i diplomatsku izolaciju Irana i poboljšaju život svog naroda".
Mogućnost obogaćivanja urana koju je Iran zadržao nakon dogovora jedna je od glavnih točaka neslaganja.
Iran je potvrdio da je voljan izmijeniti nacrte svog reaktora teške vode u izgradnji u Araku, blizu Teherana, kako bi zajamčio da više neće moći proizvoditi plutonij - drugo gorivo za eventualnu atomsku bombu, uz visokoobogaćen uran.
Teheran međutim odbija pregovarati o svom raketnom programu - raketama koje mogu nositi bombe - ističući da je ta balistička sposobnost pitanje nacionalne obrane a ne nuklearne politike.
Talijanski premijer Renzi želi da Europa "ponovo dobije dušu"
Talijanski premijer Renzi želi da Europa "ponovo dobije dušu"
Foto: Hina
PREDSJEDNIK talijanske vlade Matteo Renzi zauzeo se u srijedu da Europa "ponovo dobije dušu" i da se reformira kako ne bi bila kontinent "pomiren sa sudbinom" nakon višegodišnje krize i tek "točkica na Googleovim kartama".
U govoru koji se očekivao s nestrpljenjem, Renzi je pred zastupnicima Europskog parlamenta u kojemu su eurofobi odlučili glasnije progovoriti, iznio glavne zadaće polugodišnjeg talijanskog predsjedanja EU-om koje je počelo u utorak. Mladi čelnik je umjesto iznošenja jasnih smjernica zapravo stao u obranu svoje predodžbe o modernijoj i dinamičnijoj Europi.
"Da Europa snimi samu sebe što bismo vidjeli na zaslonu?", upitao je Renzi u parlamentu u Strasbourgu. "Vidjeli bismo umorno lice, u nekim slučajevima i nekoga tko se pomirio sa sudbinom. Europa bi danas na tom 'selfieju' imala zlovoljan izraz lica", kazao je istaknuvši da je "veoma duboka rana" nastala nakon godina krize i štednje.
Da bismo "Europi ponovo udahnuli dušu i pronašli istinski smisao zajedničkog življenja" naglasak se mora staviti na rast, rekao je Renzi, podsjetivši da je "pakt o stabilnosti i rastu" glavni proračunski instrument.
Renzi se zauzeo za više "jednostavnosti" u radu europskih ustanova
Renzi je zajedno s Francuskom tražio više fleksibilnosti u sadašnjim proračunskim pravilima kako bi se potaknuo rast i otvaranje radnih mjesta. U tome je i uspio na zadnjem europskom summitu gdje su se dvadeset osmorica obvezala da će izvući korist iz manevarskog prostora koji nudi sadašnji proračunski okvir.
U svijetu koji "ide dvostruko brže od Europe" potonja mora "nadoknaditi kašnjenje", upozorio je. "Za Europu neće biti mjesta pristanemo li biti tek točkica na Googleovim kartama".
Budući da je Italija na prvoj crti što se tiče imigracije, Renzi je ocijenio da Europa mora "ponovo postati granica", zauzevši se za jačanje europskih kapaciteta kako bi se spriječile sve češće "katastrofe" ispred talijanske obale.
Pružajući ruku Britancima koje sve više zahvaća euroskepticizam, Renzi se zauzeo za više "jednostavnosti" u radu europskih ustanova. "Europa bez Velike Britanije bila bi manje europska, ne bi bila to što je", rekao je obećavši da će idućih šest mjeseci iskoristiti da Europljane pridobije za "jedinstvo".
NSA smije prisluškivati Josipovića i Milanovića?
NSA smije prisluškivati Josipovića i Milanovića?
Foto: Hina
WASHINGTON POST objavio je jučer tajni dokument iz 2010. godine prema kojem je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) dobila pravo na prisluškivanje privatnih razgovora članova vlade i visokih državnih dužnosnika u čak 193 države svijeta, među kojima je i Hrvatska.
Na popisu koji je objavio Washington Post nalaze se sve države svijeta osim Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Ovlasti za prisluškivanje svih visokih dužnosnika, u slučaju potrebe, NSA je dobila od Suda za nadzor stranih obavještajnih agencija, a dokument pokazuje da, osim čelnika zemalja diljem svijeta, NSA ima pravo prisluškivati i institucije poput Svjetske banke, MMF-a, Europske unije i Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, piše Washington Post.
Iako NSA vrlo vjerojatno ne prisluškuje dužnosnike iz svih zemalja na popisu, već samo one koji bi mogli biti važni na interese SAD-a, dokument pokazuje da je NSA dobila dopuštenje za prisluškivanje u slučaju potrebe.
Budući da se radi o dokumentu iz 2010. godine, nije poznato koliko se država nalazi na popisu za 2014. godinu. Naime, radi se o dokumentu koji se mijenja svake godine i mora ga potvrditi Sud za nadzor stranih obavještajnih agencija.
Djelatnici NSA za Washington Post su kazali kako certifikat ne znači da Agencija nužno prisluškuje dužnosnike iz svih navedenih zemalja, ali da na to ima pravo. "To znači da je NSA dobila odobrenje za nadzor u slučaju potrebe. Ako se pojavi neka kriza koja bi mogla ozbiljno ugroziti građane SAD-a, NSA može djelovati i bez tog certifikata", kazao je jedan zaposleni u NSA.
Podsjetimo, nakon što je prošle godine Edward Snowden otkrio da NSA prisluškuje premijere mnogih europskih zemalja, stigle su brojne kritike na račun SAD-a i njegovih obavještajnih službi, a posebno je žestoko reagirala njemačka kancelarka Angela Merkel. Milanović tada nije bio zabrinut te je izjavio da se "odnosi Hrvatske i SAD-a baziraju na povjerenju.
Najgori američki predsjednik: Obama gori čak i od Busha
Najgori američki predsjednik: Obama gori čak i od Busha
Foto: FAH
AMERIČKI predsjednik Barack Obama proglašen je najgorim stanovnikom Bijele kuće poslije Drugog svjetskog rata u anketi sveučilišta Quinnipiac.
Barack Obama nalazi se usred svog drugog mandata, opterećenog brojnim poteškoćama. U anketi ga je 33 posto ispitanika proglasilo najgorim poslijeratnim predsjednikom. Njih 28 posto smatra da je najgori bio njegov republikanski prethodnik George W. Bush.
Najviše glasova za najboljeg predsjednika dobio je Ronald Reagan, 35 posto, 18 posto ih se odlučilo za Billa Clintona, a 15 posto za Johna F. Kennedyja.
Predsjednici su tradicionalno suočeni s najvećim kritikama dok su na dužnosti i često dobiju na popularnosti s vremenskim odmakom od završetka mandata. George W. Bush je tako za mandata bio nepopularniji nego što je Obama sada.
Zanimljivo je da samo 13 posto ispitanika smatra da je Richard Nixon, jedini poslijeratni predsjednik prisiljen na ostavku, bio najgori na dužnosti. Samo osam posto ih isto misli za Jimmyja Cartera koji nije uspio ni osvojiti drugi mandat.
U istraživanju je sudjelovalo 1446 registriranih birača i rezultati su u skladu s drugim anketama kojima se mjeri Obamina popularnost i postotak odobravanja posla koji obavlja.
Počeo prekrcaj zadnje pošiljke sirijskog kemijskog oružja, dio će se uništiti na brodu Cape Ray
Počeo prekrcaj zadnje pošiljke sirijskog kemijskog oružja, dio će se uništiti na brodu Cape Ray
Foto: Hina
PREKRCAJ zadnje pošiljke sirijskog kemijskog oružja s danskog broda na američko plovilo Cape Ray radi uništenja počeo je u srijedu ujutro ubrzo nakon uplovljavanja broda Ark Future u kalabrešku luku Gioia Tauro i treba biti završen u roku od 20 sati.
Prvi od 78 kontejnera smješten je dizalicom na pokretnu podlogu koja ga je potom premjestila na metalnu strukturu i položila na Cape Ray. Brodovi su bili okrenuti krmama jedan prema drugom.
Helikopter talijanske vojske nadzirao je zračni prostor, a u Gioia Tauro pojačane su mjere sigurnosti pa su zabranjeni svi pristupi luci i promet do luke.
Cape Ray raspolaže opremom potrebnom za uništenje kemijskog oružja na otvorenom moru bez opasnosti po okoliš.
Pošiljka kasnila više mjeseci
Inspektori Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) na brodovima su kontrolirali količine, tipove i ambalažu oružja.
Danski brod je 23. lipnja isplovio iz sirijske luke Latakije sa zadnjom pošiljkom kemijskog oružja koje je Damask prijavio, a koje je Siriju napustilo s višemjesečnim zakašnjenjem u odnosu na program koji je potvrdila međunarodna zajednica.
Uništenje 1300 tona sirijskog kemijskog oružja provodi se u okviru rusko-američkog dogovora, koji su potvrdili Ujedinjeni narodi.
Sve pošiljke trebale su biti uništene do 30. lipnja.
Najopasniji kemijski proizvodi uništit će se hidrolizom na američkom brodu Cape Ray, posebno prilagođenom u tu svrhu, a ostali će se proizvodi uništiti u Finskoj, Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji.
Režim predsjednika Bašara al Asada i pobunjenici međusobno se optužuju za korištenje kemikalija u sirijskom sukobu, usprkos obećanju Damaska da će uništiti svoj kemijski arsenal.
Prvi rezultati istrage koju je proveo OPCW u Siriji pokazuju da se kemijsko oružje poput klora možda "sustavno" koristilo.
Bombaš samoubojica u središtu Kabula ubio četvero časnika
Bombaš samoubojica u središtu Kabula ubio četvero časnika
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
DETONIRAVŠI eksploziv u blizini autobusa koji je prevozio vojno osoblje, bombaš samoubojica je u srijedu ujutro u središtu Kabula ubio četvero afganistanskih zrakoplovnih časnika, a pet je osoba ozlijeđeno.
Eksplozija se dogodila u vrlo osiguranom centru grada u blizini sveučilišta. Političke tenzije povećane su zbog spornog drugog kruga parlamentarnih izbora, izjavio je glasnogovornik šefa kabulske policije, a prenosi Reuters.
